Žene i djevojčice s invaliditetom suočavaju se s dodatnim rizicima od prisilne sterilizacije, institucionalizacije i socijalne izolacije

Zaštita prava, sigurnosti i dostojanstva žena i djevojčica s invaliditetom bila je središnja tema nedavnog istraživanja, nazvanog Alternativno izvješće, koje je proveo Europski invalidski forum (European Disability Forum, EDF), apelirajući na vlade zemalja članica EU-a da poduzmu snažnije mjere u borbi protiv obiteljskog nasilja.

Zaključci ovog izvješća EDF-a uistinu su zabrinjavajući i trebali bi biti predmetom prioritetnog interesa administracije u Bruxellesu, ponajprije stoga što žene i djevojčice s invaliditetom čine gotovo trećinu svih pripadnica ljepšeg spola u Europskoj uniji. Unatoč tomu, one su i dalje nesrazmjerno izložene nasilju, diskriminaciji i isključenosti iz društvene zajednice. Nevjerojatno zvuči podatak da su dva do pet puta sklonije doživjeti nasilje u usporedbi sa ženama bez invaliditeta. Usporedo s time, suočavaju se s dodatnim rizicima od prisilne sterilizacije, institucionalizacije, socijalne izolacije i prepreka u pravosudnom sustavu.

Sve to posljedica je, navodi se u rečenom izvješću, trajnih nedostataka u politikama i zakonodavstvu EU-a, a vlade zemalja članica nisu zainteresirane za smisleno uključivanje žena i djevojčica s invaliditetom u rješavanje ovog gorućeg problema. EDF u svom izvješću podsjeća i kako je Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom izrazio zabrinutosti zbog činjenice da EU još uvijek ne pruža dovoljnu pravnu zaštitu ženama i djevojčicama s invaliditetom.

Prisilna sterilizacija, silovanje, seksualno uznemiravanje i drugi oblici nasilja još uvijek nisu izričito zabranjeni u zakonodavstvu EU-a. Podaci o nasilju nad ženama i djevojčicama s invaliditetom ostaju izuzetno ograničeni. Glasovi žena s invaliditetom nisu sustavno uključeni u donošenje politika EU-a. To su tek neke stavke koje naglašava rečeno Alternativno izvješće.

– Pozivamo EU da poduzme hitne i konkretne mjere – stoji u apelu EDF-a u kojemu se navode i konkretni zahtjevi:

– Ukinuti prisilnu sterilizaciju u svim državama članicama, što bi uključivalo prevenciju, zabranu, sankcije i pravne lijekove, bez iznimki na temelju invaliditeta.

Smisleno uključiti žene s invaliditetom i njihove organizacije u osmišljavanje, provedbu i praćenje svih politika o rodnoj ravnopravnosti i borbi protiv nasilja.

Osigurati potpunu dostupnost svih usluga zaštite, podrške i pravosuđa. Osigurati provedbu Direktive o borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja koja uključuje osobe s invaliditetom.

Nominirati koordinatora EU za ukidanje svih oblika nasilja nad ženama, koji bi se također bavio izazovima s kojima se suočavaju žene i djevojčice s invaliditetom.

Rješavanje problema međusobno isprepletene diskriminacije koja žene s invaliditetom čini ranjivijima na nasilje, siromaštvo i iskorištavanje – apelira EDF.

Iskustva na manifestacijama poput Heidenfesta kažu da to nije samo koncert, nego modna i svojevrsna  životna odluka

Na premijernom izdanju Heidenfesta u srijedu, 21. siječnja, u Boogaloo klubu, doći će na svoje ljubitelji trolova, mitologije, vikinga i razuzdanih fešti s europskog sjevera, a nastupa pet bendova – Korpiklaani, Finntroll, Heidevolk, Trollfest i The Dread Crew of Oddwood.

Finski folk metalci Korpiklaani prije nego što su postali sinonim za pivo, rakiju i humppa rifove svirali su šamanski world music s tekstovima na sámskom jeziku. Korpiklaani znači ‘klan iz šume’ i proizlazi iz godina koje je frontmen Jonne Järvelä  proveo na sjeveru Finske i fascinacije sámskom kulturom.

Kada mu je ponestalo inspiracije za izvorni koncept, okrenuo se finskom folkloru i prirodi i stvorio bend koji zvuči kao kombinacija svega nabrojanog, dok naslovi pjesama i albumi povezuju bend s alkoholom u svim oblicima.

Iako također dolaze iz Finske, Finntroll ne pjevaju na fisnkom nego na švedskom dijalektu iz 19. stoljeća, jer je suosnivač benda, poznatiji kao Katla, smatrao da zvuči zlokobnije i prikladnije za priče o trolovima. Doduše, i on sam je dio švedske manjine koja živi u Finskoj gdje je švedski drugi službeni jezik.
 
Heidevolk pjevaju ponajviše na nizozemskom jeziku, fokusirani su na lokalnu povijest i mitologiju. Umjesto generičkih vikinških motiva, njihovi tekstovi bave se stvarnim ratnicima i pričama regije Gelderland – kao mikro lekcije iz povijesti, otpjevane kroz dvoglasne muške vokale.

Norveški Trollfest sebe nazivaju ‘True Norwegian Balkan Metal’ jer koriste balkanske ritmove, puhače i kaotične aranžmane. Na koncertu to znači blast beatove, saksofon, folk breakdownove i atmosferu koja više podsjeća na pijanu svadbu iz Kusturičinih filmova nego na klasični metal show. 

Kalifornijski The Dread Crew of Oddwood je gusarski kolektiv koji svoj stil naziva ‘Heavy Mahogany’ – akustični, ali brutalno teški folk metal. Umjesto električnih gitara koriste mandolinu, buzuki, harmoniku i kontrabas, ali aranžmane slažu kao klasični metal bend.

Iskustva na takvim manifestacijama kažu da to nije samo koncert, nego modna i svojevrsna  životna odluka: krzna, prsluci, potkošulje, brade, rogovi, kiltovi i sve što izgleda kao da je došlo ravno iz šume, s broda ili iz lokalne birtije, poručuje organizator koncerta Hangtime Agency. 

Cilj aplikacije je unaprijediti pristupačnost i mobilnost osoba s invaliditetom na području Grada Zadra, s posebnim naglaskom na javne ustanove i javne površine

Poslušaj članak

U Velikoj vijećnici Grada Zadra prije desetak dana održana je prezentacija aplikacije za provedbu studije mobilnosti i pristupačnosti javnih površina i ustanova za osobe s invaliditetom. Aplikaciju su predstavili predstavnici tvrtke Prehnit d.o.o.

Cilj aplikacije je unaprijediti pristupačnost i mobilnost osoba s invaliditetom na području Grada Zadra, s posebnim naglaskom na javne ustanove i javne površine.

U prvoj fazi korištenja aplikacije korisnici će moći slati informacije, komentare i fotografije vezane uz pristupačnost objekata, prometnica, plaža, parkova i drugih javnih prostora u gradu, prigradskim naseljima i na otocima. Prikupljeni podaci poslužit će kao temelj za daljnji razvoj aplikacije i buduće projekte.

Gradonačelnik Šime Erlić istaknuo je kako Grad Zadar sustavno radi na poboljšanju infrastrukture i pristupačnosti osobama s invaliditetom, naglasivši da je riječ o složenom pitanju. Zahvalio je udrugama koje kontinuirano ukazuju na probleme te pojasnio kako će aplikacija služiti kao svojevrsni akcijski plan i alat za izradu studije mobilnosti. Dodao je da aplikacija predstavlja izravnu interakciju između građana i Gradske uprave, s ciljem da Zadar bude pristupačan svim građanima i posjetiteljima.

Putem aplikacije korisnici ispunjavaju anketu o dostupnosti i sadržajima pojedinih lokacija, mogu dodati komentare, izraziti svoje potrebe te priložiti fotografije. Posebna pažnja posvećena je različitim vrstama invaliditeta, uključujući tjelesna, oštećenja vida i sluha, kako bi se obuhvatile sve specifične potrebe ranjivih skupina.

Aplikacija je izrađena na inicijativu nezavisnog gradskog vijećnika Denisa Barića, a realizirana je u suradnji Grada Zadra, Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo te Sveučilišta u Zadru – Odjela za geografiju. Vrijednost projekta iznosi 30 tisuća eura, s uključenim PDV-om.