Iskustva na manifestacijama poput Heidenfesta kažu da to nije samo koncert, nego modna i svojevrsna životna odluka
Na premijernom izdanju Heidenfesta u srijedu, 21. siječnja, u Boogaloo klubu, doći će na svoje ljubitelji trolova, mitologije, vikinga i razuzdanih fešti s europskog sjevera, a nastupa pet bendova – Korpiklaani, Finntroll, Heidevolk, Trollfest i The Dread Crew of Oddwood.
Finski folk metalci Korpiklaani prije nego što su postali sinonim za pivo, rakiju i humppa rifove svirali su šamanski world music s tekstovima na sámskom jeziku. Korpiklaani znači ‘klan iz šume’ i proizlazi iz godina koje je frontmen Jonne Järvelä proveo na sjeveru Finske i fascinacije sámskom kulturom.
Kada mu je ponestalo inspiracije za izvorni koncept, okrenuo se finskom folkloru i prirodi i stvorio bend koji zvuči kao kombinacija svega nabrojanog, dok naslovi pjesama i albumi povezuju bend s alkoholom u svim oblicima.
Iako također dolaze iz Finske, Finntroll ne pjevaju na fisnkom nego na švedskom dijalektu iz 19. stoljeća, jer je suosnivač benda, poznatiji kao Katla, smatrao da zvuči zlokobnije i prikladnije za priče o trolovima. Doduše, i on sam je dio švedske manjine koja živi u Finskoj gdje je švedski drugi službeni jezik.
Heidevolk pjevaju ponajviše na nizozemskom jeziku, fokusirani su na lokalnu povijest i mitologiju. Umjesto generičkih vikinških motiva, njihovi tekstovi bave se stvarnim ratnicima i pričama regije Gelderland – kao mikro lekcije iz povijesti, otpjevane kroz dvoglasne muške vokale.
Norveški Trollfest sebe nazivaju ‘True Norwegian Balkan Metal’ jer koriste balkanske ritmove, puhače i kaotične aranžmane. Na koncertu to znači blast beatove, saksofon, folk breakdownove i atmosferu koja više podsjeća na pijanu svadbu iz Kusturičinih filmova nego na klasični metal show.
Kalifornijski The Dread Crew of Oddwood je gusarski kolektiv koji svoj stil naziva ‘Heavy Mahogany’ – akustični, ali brutalno teški folk metal. Umjesto električnih gitara koriste mandolinu, buzuki, harmoniku i kontrabas, ali aranžmane slažu kao klasični metal bend.
Iskustva na takvim manifestacijama kažu da to nije samo koncert, nego modna i svojevrsna životna odluka: krzna, prsluci, potkošulje, brade, rogovi, kiltovi i sve što izgleda kao da je došlo ravno iz šume, s broda ili iz lokalne birtije, poručuje organizator koncerta Hangtime Agency.
Koliko su građani Hrvatske financijski sigurni kada nastupe nepredviđene okolnosti? Prema opsežnom istraživanju servisa MojaPlaća, odgovor nije osobito ohrabrujući
Poslušaj članak
Istraživanje provedeno na više od 11.000 ispitanika, koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po portalu MojPosao, pokazuje da tek 38% građana sustavno odvaja novac za štednju.
Drugim riječima, redovito štedi tek svaka treća osoba u Hrvatskoj, a značajan broj građana, u slučaju iznenadnog gubitka prihoda, vrlo bi brzo ostao bez sredstava potrebnih za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Trećina građana mjesec dočekuje u minusu
Posebno zabrinjava podatak da čak 32% građana kraj mjeseca, odnosno razdoblje neposredno prije isplate plaće, dočekuje u minusu. Financijski pritisak nešto je izraženiji kod žena, među kojima u minus ulazi 36% ispitanica, dok je takvih među muškarcima 24%.
U minusu češće završavaju ljudi zrelije dobi nego mlađe osobe.
Koliko je plaća važna za financijski mir, otkrivaju razlike među dohodovnim skupinama. Među ispitanicima koji pripadaju skupini 10% najbolje plaćenih, mjesec u minusu završava njih 18%. No među građanima s najnižim primanjima takvih je gotovo polovica, čak 43%.
Mjesečni iznos štednje najčešće iznosi 200 eura
Čak i među građanima koji kraj mjeseca ne dočekuju u minusu, štednja nije uvijek redovita navika. U prijevodu, trećina ljudi (30%) ne odvaja novac sustavno.
Među onima koji ipak uspijevaju štedjeti, najčešći mjesečni iznos je oko 200 eura, koliko ‘sa strane’ izdvaja 29% ispitanika. Svaka četvrta osoba štedi oko 100 eura mjesečno (24%), dok oko 500 eura uspijeva izdvojiti 22% građana.
Veći iznosi ostaju rijetkost. Oko 1000 eura ili više mjesečno štedi 11% ispitanika.
Kada je riječ o načinu štednje, najviše ispitanika oslanja se na ugovorenu štednju, koju koristi 45% onih koji štede. No, tradicionalne navike i dalje su prisutne, pa tako čak 39% ispitanika novac čuva ‘u čarapi’, daleko od banaka, fondova i tržišta.
S druge strane, dio građana ipak bira ulaganja. Petina ispitanika (20%) novac usmjerava u investicijske fondove, dok ih 17% štedi kroz dobrovoljni mirovinski stup. Manje su zastupljeni životno osiguranje, koje koristi 12% štediša, te stambena štednja, na koju se odlučuje 5% ispitanika.
Kriptovalute, plemeniti metali i zlato zasad ostaju na marginama štednih navika. U svaki od tih oblika ulaže tek po 5% ispitanika, što pokazuje da većina građana i dalje bira poznatije, opreznije i tradicionalnije načine čuvanja novca.
Najčešće se štedi za nepredviđene situacije
Kada građani uspiju nešto staviti sa strane, to najčešće čine iz opreza. Među onima koji štede, njih 68% novac odvaja za iznenadne situacije, poput bolesti, kvara automobila ili zamjene skupih kućanskih uređaja.
Nešto više od trećine štediša, njih 38%, novac čuva za veće životne izdatke, poput kupnje ili renovacije stana te kupnje automobila.
No štednja nije rezervirana samo za krizne scenarije i velike troškove.
Dio građana štedi i za stvari koje život čine ljepšim. Tako 27% ispitanika štedi za putovanja, a jednak udio za kupnju nečega što si žele priuštiti. Ima i onih koji novac odvajaju bez konkretnog cilja, njih 16%, jednostavno zato da imaju sigurnosnu zalihu.
Ipak, štednja za mirovinu i dalje je slabo zastupljena. Među onima koji štede, za mirovinu odvaja tek 24% ispitanika. Kada se gleda ukupni uzorak, bez obzira na to štede li građani ili ne, taj udio pada na svega 11%. Drugim riječima, o financijskoj sigurnosti u starijoj dobi mnogi razmišljaju, ali za nju još uvijek premalo sustavno odvajaju.
Koliko dugo bismo izdržali bez plaće?
Koliko su kućni budžeti doista otporni najbolje pokazuje pitanje što bi se dogodilo kada bi mjesečni prihodi iznenada nestali, primjerice zbog gubitka posla.
Tek nešto više od četvrtine ispitanika, njih 27%, imalo bi zalihe dovoljne za pokrivanje osnovnih troškova života, poput hrane i režija, do šest mjeseci. Još 17% moglo bi izdržati oko dva mjeseca, dok bi 22% građana imalo dovoljno tek za mjesec dana.
S druge strane, podaci otkrivaju koliko je velik dio građana već sada na rubu financijske izdržljivosti. Njih 18% navodi da ni s postojećim prihodima nema dovoljno, dok bi 16% u slučaju gubitka mjesečnih primanja odmah ostalo bez mogućnosti financiranja hrane i režija.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška
Poslušaj članak
Zagrebačka županija krajem svibnja u Jastrebarskom dodijelila je 420 tisuća eura udrugama koje djeluju u području zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada. Potporu su dobile 73 udruge za ukupno 74 projekta.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška. Među projektima su ‘Psihoteretana’, ‘Budi svoj… budi čist’, ‘Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom’, ‘Pomoć i podrška žrtvama nasilja’ te ‘Mobilne zlatne godine’.
Ugovore predstavnicima udruga uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec. Tom je prilikom istaknuo kako upravo udruge najbolje poznaju potrebe ljudi na terenu te da svojim radom i volontiranjem značajno doprinose zajednici. Zahvalio je svima na trudu i projektima kojima pomažu da Zagrebačka županija bude kvalitetnije i ugodnije mjesto za život. Najavio je i novu dodjelu sredstava braniteljskim udrugama vrijednu više od 90 tisuća eura.
U ime udruga na potpori je zahvalila Valentina Nedelić iz Udruge ‘Srce’. Naglasila je kako će dobivena sredstva pomoći u stvaranju konkretnih promjena i pružanju podrške onima kojima je najpotrebnija.
Čestitke udrugama uputila je i pročelnica Grada Jastrebarskog Nadica Žužak, poželjevši im uspješnu provedbu projekata. Dodjeli ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Županijske skupštine Goran Navoj.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objavila je javni natječaj za izbor ravnatelja ili ravnateljice ustanove.
Ravnatelj/ica će biti imenovan/a na mandatno razdoblje od četiri godine, a prijave kandidata podnose se Upravnom vijeću ustanove u roku od 15 dana od dana objave natječaja.
Po završetku natječajnog postupka Upravno vijeće će o rezultatima obavijestiti sve prijavljene kandidate u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Natječaj je objavljen na službenim mrežnim stranicama URIHO-a, IN Portalu, Narodnim novinama te putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tekst javnog natječaja dostupan je za preuzimanje u nastavku članka.
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Asistivna tehnologijaPrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Kutak za stručnjakePrije 7 dana