Vijesti
Saborski zastupnici u 2025. mimo plaća potrošili 1,3 milijuna eura
Piše: Mirna Puklin Vucelić
Saborski zastupnici su u prošloj godini, uz plaće koje u prosjeku iznose 4000 eura mjesečno, potrošili još gotovo 1,3 milijuna eura iz državnog proračuna, najviše – 467 tisuća eura – za pokrivanje troškova stanarina, pokazuje pregled troškova koji je objavio Hrvatski sabor
Zastupnicima čije je prebivalište od Zagreba udaljeno više od 50 kilometara država pokriva troškove stanarine u unajmljenim stanovima u glavnom gradu, u iznosu do 650 eura mjesečno. Na toj stavci je u razdoblju od 1. siječnja do 29. prosinca 2025. potrošeno 467 700 eura.
Država zastupnicima pokriva i troškove režija u unajmljenim stanovima, u iznosu do 70 eura mjesečno, a za što je u 2025. ukupno iz proračuna isplaćeno nešto više od 30 tisuća eura.
Osim unajmljenih privatnih stanova, zastupnici koriste i službene stanove, čiji je najam znatno jeftiniji, ali ih nema dovoljno za zastupničke potrebe. Trošak službenih stanova, u kojima je u 2025. bilo smješteno 23 zastupnika, iznosio je 26.600 eura.
Za korišenje automobila 317.000 eura, uz to još i cestarine, avioni, hoteli, dnevnice…
Slično kao i prethodnih godina, veću stavku činili su i troškovi korištenja osobnih automobila za dolazak na sjednice, na što su zastupnici potrošili preko 317 tisuća eura.
Uz to, Sabor je u prošloj godini zastupnicima pokrio i trošak cestarine u ukupnom iznosu od gotovo 60 tisuća eura.
Javni prijevoz i dalje nije popularan među zastupnicima, u prošloj godini koristilo ga je tek 20 zastupnika, što je državu koštalo 5170 eura.
Hotel je koristilo nešto više od polovice zastupnika, njih 49, što je koštalo preko 102 tisuće eura. Avionom je letjelo 50 zastupnika, a za avionske karte plaćeno je preko 144 tisuće eura, dok je za dnevnice isplaćeno preko 42 tisuće eura.
Sabor je zastupnicima pokrio i troškove taksija, rent-a-cara, tunela, parkinga, vinjeta, prtljage, kotizacija i VIP ubrzanog prolaza u ukupnom iznosu od oko 5300 eura.
U troškovima je sudjelovalo 130 od 150 zastupnika. Njih 20 u 2025. godini nije imalo nikakvih dodatnih troškova, a mahom se radi o zastupnicima koji žive u Zagrebu ili njegovoj bližoj okolici.
Najmanji trošak imala SDP-ova Tanja Sokolić (20 eura)
Ukupnom trošku najmanje je pridonijela SDP-ova Tanja Sokolić sa simboličnih 20 eura, za iznos dnevnice.
Manje od 200 eura ukupnih dodatnih troškova imali su također Krešimir Ačkar (HDZ), Nino Raspudić (NZ), Urša Raukar-Gamulin (Možemo!), Marija Selak Raspudić (NZ) i Tomislav Zadro (NZ).
Gledaju li se troškovi po svakom zastupniku, kao i ranije, najviše su potrošili oni koji žive daleko od Zagreba ili su članovi raznih izaslanstava, pa često putuju u inozemstvo.
Najviše potrošili HDZ-ov Krstulović Opara (30.800) i SDP-ov Račan (26.700)
Najveće troškove imali su HDZ-ov Andro Krstulović Opara, nešto više od 30.800 eura, i SDP-ov Ivan Račan, nešto više od 26.700 eura.
Obojica su u saborskim odborima za vanjsku politiku, europske poslove i međuparlamentarnu suradnju te članovi u međuparlamentarnim skupinama prijateljstva, Račan u njih 25, a Opara u četiri. Osim toga, Opara je zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Mediterana, a Račan član Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
To su dužnosti koje podrazumijevaju česta inozemna putovanja i prateće troškove. Opara je za avionske karte i hotele ukupno potrošio oko 15.800 eura, a Račan oko 21.300 eura.
Slijede HDZ-ovi zastupnici Pavić, Baradić, Barbarić, Pušić
Slične dužnosti utjecale su i na troškove HDZ-ovih Marka Pavića (21.300). Oko 20 tisuća eura dodatnih troškova imali su još Nikolina Baradić koja na sjednice putuje iz Šibenika te HDZ-ovi Nevenko Barbarić i Dario Pušić, koji dolaze iz Bosne i Hercegovine i najviše troše na automobilske troškove i cestarine.
Troškovi predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića u prošloj su godini iznosili oko 15.500 eura, a s obzirom da se odnose samo na troškove hotela, aviona i dnevnice, jasno je da se radi o službenim putovanjima u inozemstvo.
Svim zastupnicima Sabor uz plaće isplaćuje i mjesečni paušal od 199 eura, a onima koji žive izvan Zagreba i naknadu za odvojeni život od 133 eura mjesečno dok Sabor zasjeda.
Naknadu za odvojeni život koristilo je 89 zastupnika, za što je ukupno isplaćeno nešto manje od 95 tisuća eura.
Pregled troškova saborskih zastupnika još nije konačan, a objavljen je na internetskim stranicama Sabora.
Vijesti
Besplatni online seminar o učenju u prirodi za osobe s invaliditetom
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi
Poslušaj članak
U sklopu Erasmus+ projekta „Nature & Disabilities: gejmifikacija, šumska kupka i zelene vještine“ 11. studenoga održat će se besplatni online seminar na kojem će biti predstavljene aktivnosti projekta i novi načini učenja u prirodi namijenjeni osobama s invaliditetom.
Seminar će se održati od 11 do 13 sati, a poseban naglasak bit će na predstavljanju priručnika koji donosi nove pristupe učenju kroz prirodu, gejmifikaciju, šumsku kupku i razvoj zelenih vještina.
Sudionicima će se predstaviti partnerske organizacije iz Slovenije i Hrvatske. Među njima su Ideje, koncepti in zgodbe, Varstveno delovni center Vrhnika–Idrija i Socialna zbornica Slovenije iz Slovenije te Snaga šume i Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre iz Hrvatske. Uz predstavljanje projektnih aktivnosti, sudionici će imati priliku razmijeniti mišljenja i iskustva.
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi.
Seminar će se održati na hrvatskom i slovenskom jeziku, a prema potrebi bit će osigurano i prevođenje. Svi sudionici nakon završetka dobit će digitalnu potvrdu o sudjelovanju.
Broj mjesta je ograničen, stoga su potrebne prethodne prijave. Zainteresirani se mogu prijaviti slanjem e-maila na ic@szslo.si s naslovom „PRIJAVA NA ONLINE SEMINAR PROJEKTA NATURE & DISABILITIES“ ili pozivom na broj +386 (0)1 292 73 10.
Poveznica za sudjelovanje bit će poslana prijavljenima na e-mail adresu 10. studenoga.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije.
Vijesti
U Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
Javnozdravstvena akcija „Prvi korak bez čekanja” održat će se u četvrtak, 5. studenoga, od 9 do 11 sati ispred Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur u Zagrebu. Građanima će biti dostupni mjerenje glukoze u krvi, procjena rizika za razvoj šećerne bolesti i stručno savjetovanje
Poslušaj članak
Posebnost akcije jest mogućnost dogovora termina za daljnju dijabetološku obradu osobama kod kojih se tijekom probira utvrde povišene vrijednosti glukoze u krvi. Cilj je tako povezati rano otkrivanje bolesti s pravodobnim uključivanjem u daljnju zdravstvenu skrb.
Organizatori posebno pozivaju osobe starije od 40 godina, osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, povišenim krvnim tlakom ili poremećajem masnoća u krvi. Poziv je upućen i osobama koje imaju šećernu bolest u obitelji te ženama koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes.
Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab i sustava CEZIH koje organizatori navode u pozivu, u Hrvatskoj je 2025. godine bilo registrirano 404.996 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Organizatori upozoravaju da dio oboljelih nema postavljenu dijagnozu te da šećerna bolest tipa 2 može godinama napredovati bez izraženih simptoma. Upravo zato akcijom žele potaknuti građane da provjere svoje zdravlje i prepoznaju rizike na vrijeme.
Akcija se održava u sklopu Dana Vuka Vrhovca 2026., u povodu 123. obljetnice njegova rođenja i Svjetskog dana šećerne bolesti. Poruka akcije je „Ne odlazite kući s problemom, nego s rješenjem.”
Organizatori su Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur, Hrvatsko društvo za kronične bolesti te Društvo za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara.
Dani Vuka Vrhovca nastavit će se 13. studenoga stručnim skupom „Vuk Vrhovac – od vizije do suvremene dijabetologije”, koji će se održati od 10 do 13 sati u Kliničkoj bolnici Merkur.
Vijesti
Djeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja
Poslušaj članak
Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buloznoj epidermolizi, koji se obilježava 25. listopada, Udruga DEBRA okupila se na zagrebačkom Cvjetnom trgu kako bi građanima približila život s rijetkom nasljednom bolešću poznatom kao bolest djece leptira. Tom su prilikom istaknute svakodnevne poteškoće oboljelih i njihovih obitelji, ali i važnost dostupnosti nove genske terapije.
Događanje je ujedno bilo završnica aktivnosti „30 dana za 30 godina DEBRE“, kojima je tijekom listopada obilježena 30. obljetnica djelovanja udruge. Građani su pokazali velik interes, a posebnu su pažnju privukli dječji crteži šarenih leptira, simbola ove bolesti. Njima su najmlađi poslali poruku podrške djeci koja se svakodnevno suočavaju s boli i zahtjevnim liječenjem.
Život s buloznom epidermolizom nije jednostavan. Koža oboljelih iznimno je osjetljiva pa i najmanji pritisak, trljanje ili dodir mogu izazvati bolne rane. U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja.
Bolest ne utječe samo na djecu nego i na cijelu obitelj. Roditelji svakodnevno brinu o njezi, liječenju i potrebama svoje djece, često se suočavajući s neizvjesnošću. Upravo zato važno je podizati svijest javnosti i stvarati okruženje u kojem će djeca leptiri imati više razumijevanja i podrške u vrtiću, školi i svakodnevnom životu.
Udruga DEBRA već 30 godina pruža pomoć oboljelima i njihovim obiteljima. Kroz različite programe osigurava psihosocijalnu podršku, savjetovanje roditelja te terapijske i edukativne aktivnosti. Oboljelima koji dolaze na liječenje u Zagreb omogućuje i smještaj.
Branka Blagojević, izvršna direktorica udruge DEBRA, ističe kako zdravlje djece ne smije imati cijenu te da je važno što prije omogućiti dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj. Naglašava da djeca leptiri i njihove obitelji svakodnevno prolaze kroz bolna previjanja i zahtjevnu njegu, zbog čega je svaki dan čekanja dodatno opterećenje. Od HZZO-a i nadležnih institucija očekuje što skoriju odluku o uvrštavanju lijeka na listu te omogućavanje terapije oboljelima koji ispunjavaju medicinske kriterije.
Europska komisija odobrila je Vyjuvek u travnju 2025. za liječenje rana kod bolesnika s distrofičnom buloznom epidermolizom koji imaju određene mutacije gena COL7A1. Riječ je o prvoj genskoj terapiji u Europskoj uniji koja djeluje na genetski uzrok ovog oblika bolesti.
Terapija potiče stvaranje funkcionalnog kolagena tipa VII, proteina čiji nedostatak uzrokuje probleme s povezivanjem slojeva kože. Primjenjuje se lokalno, jednom tjedno, izravno na rane.
Dosadašnja istraživanja pokazala su ohrabrujuće rezultate. U kontroliranom ispitivanju potpuno je zacijelilo 71 posto rana liječenih terapijom Vyjuvek, u usporedbi s 20 posto rana liječenih placebom. Za oboljele to znači mogućnost bržeg zacjeljivanja rana, manje boli i manje zahtjevnu svakodnevnu njegu.
Zahtjev za uvrštavanje lijeka Vyjuvek na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) podnesen je u kolovozu, no odluka se još čeka. DEBRA je zato podržala inicijativu roditelja i pozvala građane da potpisivanjem peticije iskažu podršku dostupnosti terapije u Hrvatskoj.
Udruga od nadležnih institucija očekuje da što prije završe postupak uvrštavanja lijeka na listu te da se, u skladu sa zakonskim mogućnostima, pacijentima koji ispunjavaju medicinske kriterije omogući pristup terapiji i prije završetka postupka. Koliko će oboljelih moći primati terapiju, odredit će liječnici prema medicinskim kriterijima.
Poruka je jasna: djeci leptirima potrebni su razumijevanje, podrška i dostupno liječenje. Svaki dan čekanja znači još jedan dan života s bolnim ranama i zahtjevnim previjanjima.
Građani mogu podržati inicijativu potpisivanjem peticije za dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj.
Peticija se nalazi ovdje i u trenu završetka teksta potpisalo ju je 45.064 građana.
-
Life&StylePrije 2 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 16 satiPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 3 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
KulturaPrije 6 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 2 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 6 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 6 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke




