Osobe s invaliditetom
SJENA Roditelji njegovatelji žive i ispod egzistencijalnog minimuma
Velik broj naših članova živi na samom rubu egzistencije ili ispod nje, unatoč svim ‘povećanjima’, kaže Suzana Rešetar, predsjednica udruge Sjena
Poslušaj članak
Neutemeljenim i tendencioznim označio je premijer Andrej Plenković burne reakcije nekih roditelja njegovatelja na odluku njegove Vlade o povećanju osnovice socijalnih naknada za pet, odnosno deset eura.
U dijelu javnosti, naime, postavljeno je jedno prilično nezgodno pitanje: je li Vlada uopće senzibilizirana za socijalna prava roditelja njegovatelja, očekivano nezadovoljnih tom odlukom?
Među lučonošama tog nezadovoljstva je i Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena, iz koje kažu kako novo povećanje osnovice socijalnih naknada njihovu članstvu neće omogućiti život dostojan čovjeka.
Upravo je s ovom udrugom premijer Plenković ušao u javnu polemiku, etiketirajući je ‘zlonamjernom’ zbog izjave da je povećanje socijalnih naknada mizerno i ponižavajuće.
Što je zlonamjerno u izjavi o ‘ponižavajućem’ povećanju socijalnih naknada pitamo Suzanu Rešetar, predsjednicu Udruge Sjena. Uostalom, jesu li u Vladi svjesni kako izgleda prosječna svakodnevica nekog od članova Sjene?
– Zlonamjerno nije ništa. Zlonamjerno je pokušaj da se stvarnost proglasi napadom – kaže nam Suzana Rešetar.
– Naši članovi ne žive u tablicama, postocima ni političkim izjavama, nego u svakodnevici u kojoj se svaki dan iznova provjerava koliko sustav stvarno funkcionira.
– Prosječna svakodnevica obitelji djeteta s teškoćama u razvoju ili odrasle osobe s invaliditetom znači stalne terapije, putovanja, participacije, dugotrajne liste čekanja, neplaćene sate skrbi i potpuni izostanak zamjena. Znači iscrpljenost, neizvjesnost i trajni strah od toga što će se dogoditi ako se roditelj ili član obitelji razboli, iscrpi ili jednostavno više ne može.
– To znači roditelje ili članove obitelji koji nisu izabrali ostati kod kuće iz hira, nego su na to prisiljeni jer sustav nije osigurao asistente, dostupne terapije i podršku bez koje njihova djeca i njegovane osobe ne mogu biti uključena u vrtiće, škole i zajednicu. Ti ljudi ne ‘žive od naknada’ – oni su doslovce izgurani s tržišta rada.
– U tom kontekstu reći da novo povećanje osnovice ne omogućuje život dostojan čovjeka nije zlonamjerno. To je činjenično, koliko god se nekome političaru ta činjenica ne sviđa – kategorična je Rešetar.
Prvu damu Sjena usto pitamo i ima li istine u tvrdnji da nisu rijetki članovi njezine udruge koji žive ispod egzistencijalnog minimuma?
– Nažalost, ima! To je istina koju se sustavno pokušava ublažiti statistikom.
– Velik broj naših članova živi na samom rubu egzistencije ili ispod nje, unatoč svim ‘povećanjima’. Naknade koje primaju nisu plaća, nisu priznanje rada i ne pokrivaju stvarne troškove invaliditeta.
– Invaliditet sa sobom nosi dodatne, stalne i neizbježne troškove – terapije, pomagala, prijevoz, prilagodbe, privatne usluge pa čak i specijalističke preglede koje sustav ne osigurava ili osigurava prekasno. Povećanje osnovice od nekoliko eura ne mijenja činjenicu da se mnoge obitelji i dalje moraju odlučivati između terapije, režija i osnovnih životnih potreba.
– To nije socijalna sigurnost. To je puko preživljavanje – kaže Rešetar.
Pokazuje li ovaj sukob s premijerom Plenkovićem, nadalje pitamo, potpuno nerealnu percepciju stvarnosti u kojoj žive obitelji djece i odraslih osoba s invaliditetom? Premijer je ponosan postignućima socijalne države, dok udruga Sjena s druge strane ukazuje na šlamperaj i nesenzibiliziranost nadležnih institucija…
– Ovdje se ne radi o sukobu, nego o sudaru stvarnosti i političke slike stvarnosti – kaže Rešetar.
– Premijer govori iz perspektive sustava, njegovih postignuća i udobne fotelje. Mi govorimo iz perspektive ljudi koji u tom sustavu žive – i prečesto zapinju i propadaju u njegovim prazninama.
– Ako se netko ponosi postignućima socijalne države, onda mora biti spreman čuti i one koji jasno i argumentirano ukazuju gdje ta država ne ispunjava svoju svrhu. Udruga Sjena ne ukazuje na probleme zato da bi rušila sustav i zato što mi roditelji i obitelji nemamo pametnijeg posla, nego zato što svakodnevno svjedočimo njegovim posljedicama na konkretne živote.
– Ono na što upozoravamo nije izolirani propust, nego obrazac: kašnjenja, administrativni šlamperaj, prebacivanje odgovornosti i kronični nedostatak senzibiliteta institucija prema obiteljima koje već žive pod iznimnim pritiskom.
– Razlika u percepciji ne proizlazi iz ideologije, nego iz činjenice da mi gledamo stvarnost odozdo, iz svakodnevnog života ljudi koji ovise o tim odlukama – zaključuje Rešetar.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Stipendije su namijenjene pokrivanju troškova studiranja, uključujući školarinu, nabavu literature, opreme i drugih troškova povezanih s obrazovanjem
Poslušaj članak
DOMinvest je raspisao javni natječaj za dodjelu dviju stipendija studentima s invaliditetom koji pohađaju tehničke fakultete i visoka učilišta u Republici Hrvatskoj.
Program stipendiranja, nazvan ‘Gradimo prilike’, dio je društveno odgovornog poslovanja tvrtke i usmjeren je na pružanje podrške studentima koji svoje obrazovanje grade u područjima povezanima s građevinom, arhitekturom, strojarstvom i srodnim tehničkim strukama.
Kroz ovaj program DOMinvest će dodijeliti dvije stipendije u iznosu od 250 eura mjesečno tijekom akademske godine 2026./2027. Stipendije su namijenjene pokrivanju troškova studiranja, uključujući školarinu, nabavu literature, opreme i drugih troškova povezanih s obrazovanjem.
Na natječaj se mogu prijaviti redovni studenti tehničkih studija koji su upisani u Hrvatski registar osoba s invaliditetom te imaju hrvatsko državljanstvo ili boravište u Republici Hrvatskoj.
Prilikom odabira kandidata uzimat će se u obzir akademski uspjeh, motivacija, socijalno-ekonomske okolnosti i godina studija, s posebnim naglaskom na pružanje podrške studentima kojima je ona najpotrebnija.
Prijave za stipendije otvorene su do 6. rujna 2026. godine i šaljete ih na info@dominvest.hr.
Rezultati natječaja bit će objavljeni najkasnije do 30. rujna 2026. godine. Odabrani stipendisti potpisat će ugovor o stipendiranju nakon dostave potrebne dokumentacije i potvrde o redovitom studentskom statusu.
-Kako DOMinvest raste, želimo da s njim raste i naš doprinos zajednici. Programom stipendiranja studentima s invaliditetom želimo pružiti konkretnu i stabilnu podršku tijekom studija, kako bi se mogli sigurnije posvetiti obrazovanju i svom profesionalnom razvoju.
-Vjerujem da uspješne tvrtke imaju odgovornost dio svog uspjeha vratiti zajednici – izjavio je Dean Perko, direktor DOMinvesta.
Program ‘Gradimo prilike’ predstavlja još jedan korak u nastojanju DOMinvesta da kroz svoje poslovanje aktivno doprinosi stvaranju jednakih mogućnosti u obrazovanju te mladim ljudima omogući lakši put prema profesionalnom razvoju i uspješnoj karijeri.
Više informacija doznajte ovdje.
Uz prijavu potrebno je priložiti dokaz o invaliditetu, potvrdu o redovnom školovanju te motivacijsko pismo ili kratki video u kojem učenik može predstaviti svoje ciljeve, želje i razloge prijave
Poslušaj članak
PIA Automation Hrvatska raspisala je natječaj za dodjelu dviju stipendija učenicima s invaliditetom koji pohađaju redovno srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Svaka stipendija iznosi 230 eura mjesečno i isplaćivat će se tijekom 12 mjeseci, počevši od rujna 2026. godine.
Tvrtka PIA Automation Hrvatska dio je međunarodne PIA Grupe koja već više od 50 godina razvija automatizirana rješenja za industriju. Sjedište tvrtke nalazi se u Zagrebu, u Sesvetama, a njezini stručnjaci rade na razvoju i izradi automatiziranih proizvodnih linija za automobilsku industriju.
Pravo na prijavu imaju redovni učenici srednjih škola u Hrvatskoj koji imaju status osobe s invaliditetom i ne primaju neku drugu stipendiju. Uz prijavu potrebno je priložiti dokaz o invaliditetu, potvrdu o redovnom školovanju te motivacijsko pismo ili kratki video u kojem učenik može predstaviti svoje ciljeve, želje i razloge prijave.
Prijave se zaprimaju do 15. kolovoza 2026. godine, a potrebno ih je poslati na e-mail adresu andja.blazevic@piagroup.com s naslovom ‘STIPENDIJA – ime i prezime’. U prijavi je potrebno navesti i kontakt broj telefona.
Odluka o dobitnicima stipendije bit će donesena 25. kolovoza 2026. godine, nakon čega će odabrani učenici biti pozvani na potpisivanje ugovora o stipendiranju.
Dodjelom ovih stipendija PIA Automation Hrvatska želi pomoći učenicima s invaliditetom u njihovom školovanju i pružiti im dodatnu podršku u ostvarivanju njihovih obrazovnih i životnih ciljeva. Za sve učenike koji ispunjavaju uvjete, ovo je prilika koju treba iskoristiti.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
VijestiPrije 16 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
Life&StylePrije 7 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 7 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 7 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
Osobe s invaliditetomPrije 16 satiZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu