in MREŽA
Tomislav Kunštek i Jaglaci radili tradicionalne kobasice
Uz puno smijeha i obaveznu degustaciju, nastaje domaća kobasica – možda ne savršeno ravna, ali zato savršeno ukusna i napravljena s puno dobre volje, kažu Jaglaci
Poslušaj članak
Tomislav Kunštek iz Velikog Rastovca, poznat po vrhunskim suhomesnatim proizvodima, želio je učiniti nešto posebno za Udrugu osoba s intelektualnim teškoćama Jaglac Orahovica pa je u suradnji s Informativnim centrom Virovitica organizirao radionicu izrade domaće slavonske kobasice – iskustvo kakvo Jaglaci dosad nisu imali.
Radionica je održana na tradicionalan slavonski način, potpuno ručno, baš kao nekada. Sudionici su rezali i mljeli meso na staroj ručnoj mašini, pripremali začine, čistili češnjak i crijeva te na kraju sami izradili svoje prve kobasice. Sve je proteklo u veselju, smijehu i pjesmi, a Jaglaci su bili oduševljeni jer su aktivno sudjelovali u svakom koraku.
– Ovo je nešto naše, domaće i posebno. Svi su uživali, bili korisni i ponosni na ono što su napravili. Od srca hvala Tomislavu i svima koji su ovo omogućili – poručila je u ime udruge Ivona Žagar Rajić, dodavši kako će se kobasice nakon dimljenja zajednički peći na blagdan svetog Vinka.
– Ovo je za mene bilo nešto posebno. Ovi ljudi zrače dobrotom i iskrenošću i sretan sam što sam bio dio njihove priče. Ovo je tek početak naše suradnje – zaključio je Kunštek.
– Danas smo baš guštali u izradi najfinije naše domaće delikatese, a to je kobasica. Pod stručnim vodstvom mesara Pile Tomislav Kunštek odradili smo vrhunski posao.
– Meso se reže, melje i miješa dok ruke ne postanu crvene, a začini se dodaju ‘od oka’ – jer oko iskusnog majstora nikad ne griješi. Top se puni pažljivo… barem na početku, dok kobasica ne krene izlaziti brže nego što se očekivalo. Uz puno smijeha i obaveznu degustaciju, nastaje domaća kobasica – možda ne savršeno ravna, ali zato savršeno ukusna i napravljena s puno dobre volje.
– Nakon izrade, kobase odlaze na sušenje kod našeg volonterskog OPG-a. Hvala svima što su nam pomogli da ovaj proces izrade i dio tradicije probamo i mi održati i okusiti. Hvala još jednom našem mesaru koji nam je pokazao izradu kobasice, kao i način održavanja slavonske tradicije. Zahvale i našem Vladimir Grgurić koji nas uvijek podržava, a koji je ovu radionicu osmislio u suradnji s Pile Tomislav Kunštek – poručili su Jaglaci i dokazali da se osobe s invaliditetom mogu i trebaju okušati u svakom poslu uz odgovarajuću podršku.
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti u nedjelju je na Cvjetnom trgu održano središnje događanje koje je okupilo udruge osoba s invaliditetom i razne ustanove. Kroz različite sadržaje građani su mogli doživjeti pristupačnost i mobilnost iz perspektive osoba s invaliditetom i starijih osoba
Poslušaj članak
Program je započeo društveno-sportskom manifestacijom „Inkluzivna štafeta“ koju već tradicionalno organiziraju udruge osoba s invaliditetom pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Kretanjem u kolicima i s povezom na očima građani su mogli iskustiti s kojim se arhitektonskim preprekama svakodnevno u gradu susreću osobe s invaliditetom te su se mogli okušati u stolnom tenisu s proslavljenom paraolimpijkom Sandrom Paović i sudjelovati u međugeneracijskim aktivnostima.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavila se građanima trima aktivnostima: „Tiha tura kroz Zagreb – znakovi u pokretu“, „Grad svih građana“ i aktivnošću „Probaj drugačije“.
– Kroz aktivnost „Grad svih građana“ se radi inkluzivni kolaž, a ideja je da promičemo ljepotu različitosti, da pokažemo važnost svačijeg doprinosa. Građani će bojama i oblicima izraziti svoju viziju inkluzivnog grada. Njihove crteže ćemo ugraditi u kolaž. Druga aktivnost je „Probaj drugačije“, a građani mogu iskustiti kako se likovno izraziti s motoričkim teškoćama ili oštećenjem vida. Želimo osvijestiti ljude kako invaliditet ne znači da osobe ne mogu raditi bilo koju aktivnost. Mogu je raditi na drugačiji način koji ne predstavlja nešto loše – pojasnila je Iva Šušak, defektologinja u ustanovi URIHO.
Edukacijska rehabilitatorica Iva Baričević je istaknula kako se kroz aktivnost „Tiha tura kroz Zagreb – Znakovi u pokretu“ želi da građani iskuse promet i javni prostor iz pozicije gluhih i nagluhih osoba. Riječ je o interaktivnoj radionici hrvatskog znakovnog jezika u formi kratke šetnje kroz središte Zagreba.Tijekom kretanja sudionici različitih generacija uče osnovne znakove povezane s prostorom, prometom i svakodnevnom komunikacijom u javnom prostoru. Kroz zajedničko kretanje i učenje promovira se pješačenje kao dostupan oblik mobilnosti te hrvatski znakovni jezik kao alat za smanjenje komunikacijskih barijera i jačanje društvene uključenosti.
Udruga slijepih Zagreb prezentirala je građanima pomagala i audio deskripciju. Riječ je o verbalnom opisu vizualnih elemenata u audiovizualnim sadržajima koji omogućuje slijepim i slabovidnim osobama praćenje radnje. Direktorica udruge slijepih Zagreb Latica Mirjanić je istaknula da zahvaljujući audiodeskripciji osobe s oštećenjem vida mogu uživati u predstavi ili sportskim događajima kao i videće osobe, jer im se prenose sve informacije o onome što drugi vide.
– Nažalost, audiodeskripcija nije uvijek dostupna.Udruga ima dobru suradnju s NK Dinamo i Hrvatskim nogometnim savezom koji nam omogućuju audio deskripciju za nogometne utakmice. Imamo audio deskripciju za neke filmove, ali HRT nema audio deskripciju kao niti sva kazališta – pojasnila je Mirjanić.
Zbog dugotrajne nezaposlenosti kod velikog broja osoba s invaliditetom primjetan je pad samopouzdanja i motivacije potrebne za tako odvažan iskorak kao što je slobodno poduzetništvo
Što sve treba osobi s invaliditetom da bi se samozaposlila ili pronašla posao?
Ovo pitanje bila je tema okruglog stola upriličenog koncem prošlog tjedna u Knjižnici Augusta Cesarca, u organizaciji zagrebačkog Centra za razvoj vrijednosti.
Centar je u listopadu prošle godine pokrenuo projekt ‘Inkluzivno poduzetništvo – nastavak širenja dobre prakse poticanja poduzetništva i zapošljavanja osoba s invaliditetom’ kojemu je cilj, uz ostalo, osnažiti osobe s invaliditetom koje imaju ambiciju okušati se u poduzetništvu, također i na otvorenom tržištu rada. Okrugli stol na temu samozapoljavanja osoba s invaliditetom dio je tog projekta.
Kako je to naveo organizator okruglog stola, cilj je ‘otvaranje dijaloga između institucija, poslodavaca, obrazovnih ustanova i zaposlenih osoba s invaliditetom kako bi se raspravilo o preprekama i izazovima s kojima se mlade osobe s invaliditetom susreću pri ulasku na tržište rada’.
Uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada i u poduzetništvo razvijanjem njihovih poduzetničkih potencijala zasad nije pokazalo ohrabrujuće rezultate, rečeno je u raspravi.
Jedan od ključnih problema pri (samo)zapošljavanju jest činjenica da kod poslodavaca još uvijek postoji određeni strah od troškova prilagodbi radnog mjesta za zaposlenike s invaliditetom, kao i zakonskih procedura koje još uvijek prolaze kroz dugoročnu birokratsku proceduru.
Zbog dugotrajne nezaposlenosti kod velikog broja osoba s invaliditetom primjetan je pad samopouzdanja i motivacije potrebne za tako odvažan iskorak kao što je slobodno poduzetništvo.
Usto, otežavajući faktor su i sustavne barijere, i arhitektonske i institucionale. Među te prepreke može se svrstati i neprilagođenost digitalne tehnologije i sadržaja za brojne osobe s invaliditetom.
I ništa manje bitno, sustavno se bilježi neusklađenost obrazovanja osoba s invaliditetom s potrebama tržišta rada.
No, na okruglom su stolu istaknuti i primjeri dobre prakse zapošljavanja osoba s invaliditetom u Lijepoj našoj, među ostalim Atlantic Grupa, Hrvatski Telekom, Infobip te Hedona. Ove su tvrtke tu reputaciju stekle zhvaljujući razumnoj prilagodbi, fokusu na sposobnostma osoba s invaliditetom i mrežama podrške na radnim mjestima.
Tek da podsjetimo, osobe s invaliditetom u našoj zemlji mogu ostvariti pravo na Potporu za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom, uz koju dolazi i niz drugih poticaja koje dodjeljuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Osnovni je uvjet da je osoba upisana u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.
Na jučerašnju raspravu o (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom svoje su predtavnike delegirali Udruga za sindrom Down, Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, HZZ PU Sisak te ustanova URIHO.
Kovač i Marijon kažu kako osobe s invaliditetom uglavnom imaju nepotpuno znanje o vlastitim pravima, a Inkluzivni kviz koncipiran je tako da, zabavnim pitanjima i odgovorima, potakne igrače da se bolje o tome informiraju
Kazališni i filmski redatelj Mario Kovač i njegov prijatelj Denis Marijon, član udruge Zamisli te predsjednik Saveza SUMSI, nepopravljivi su kvizomani, pa ne čudi da je njihov Inkluzivni kviz jučer privukao toliko ljudi u zagrebačku Kuću Europe.
Inkluzivni kviz, kako mu samo ime kaže, zamišljen je kao ispit znanja ekipa sastavljenih od osoba s invaliditetom i onih bez. No, ovo je krviz neobičan po tome što zapravo propituje neznanje igrača o pravima osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i svijetu. Kovač i Marijon kažu kako osobe s invaliditetom uglavnom imaju nepotpuno znanje o vlastitim pravima, a Inkluzivni kviz koncipiran je tako da, zabavnim pitanjima i odgovorima, potakne igrače da se bolje o tome informiraju.
Zavidnu posjećenost i organizaciju Inkluzivnog kviza ponajprije treba zahvaliti činjenici da i Kovač i Marijon imaju dugogodišnje iskustvo s pub kvizovima, i kao organizatori i kao igrači. Otkud ideja za ovakav kviz, pitamo Kovača.
– Nekako su se spojile razne silnice s kojima se bavim u životu i godine suradnje s udrugom Zamisli. Kako s Denisom često surađujem i na promociji tema vezanih za osobe s invaliditetom, jednostavno se nekako prirodno i spontano Denis dosjetio zašto bih ne bih napravio kviz na tu temu. Nismo se mogli sjetiti nikoga tko je to radio prije.
Već smo zapravo radili donekle sličan kviz, ali posve zatvoren i više zafrkantski, za nasmijati ljude. Međutim, reakcije ljudi koji su sudjelovali bile su sjajne. Puno njih pitalo nas zašto toga nema više, zašto nema takvih projekta. I onda smo odlučili osmisliti kviz koji je neka vrsta učenja kroz zabavu. Poanta Inkluzivnog kviza nije pokazati koliko znaš, nego osvijestiti što ne znaš i onda poraditi na tim področjima.
Ja, inače, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe već godinama radim kvizove namjenjene na slijepoj populaciji koji se organiziraju svake godine u mjesecu Hrvatske knjige – priča nam Kovač.
Denis Marijon kaže kako je udruga Zamisli odlučila upriličiti Inkluzivni kviz dok u Zagrebu traje Europski tjedan mobilnosti. Jesu li, pitamo Marijona, ovim posve nekonvencionalnim kvizom željeli dodatno seznibilizirati javnost za prava osoba s invvaliditetom.
– To svakako! Usto smo i shvatili da se kroz provokativna i šaljiva pitanja ustvari najbolje uči o invaliditetu – kaže Marijon.
Tko su Purger i Purgerica?
URIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
SAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
ZAGREB Nacionalna konferencija o rijetkim bolestima
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
Put putujemPrije 5 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
In MetropolaPrije 15 satiSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
in MREŽAPrije 16 satiRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 6 danaUIR ZAGREBA 60. obljetnica velike udruge invalida rada