Poveži se s nama

Life&Style

Glavni izazovi turizma u 2024. godini prema predviđanjima Svjetske turističke mreže

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje luksuzni odmarališni kompleks smješten uz obalu. Kompleks se sastoji od modernih bijelih zgrada, bazena i uređenih vanjskih prostora. U pozadini se vidi šuma i grad.
Foto: Suvremena.hr

Turistička industrija u 2024. bi se mogla suočiti s nizom problema, među kojima su glavni sigurnosni, s pitanjima nastavka ratova, terorizma, porastom kibernetičkih napada i ekonomskih previranja, što može utjecati na turističku potražnju i potrošnju, predviđanja su iz Svjetske turističke mreže

– Sada kada su prosinački praznici prošli, turistički se djelatnici vraćaju u svijet rada i novih izazova. Prošla 2023. nije bila laka, možemo ju nazvati i ‘godinom tobogana’ u kojoj se svijet, pa i turizam istodobno oporavljao od covida i suočavao s ratovima u Europi i na Bliskom istoku, kao i s zdravstvenim i ekonomskim problemima te socijalnim nemirima i sve češće nekvalitetnim uslugama. Posljedice toga morat će uzeti u obzir u pripremi i planiranju 2024., uz suočavanje i s novim problemima – komentiraju iz Svjetske turističke mreže.

‘Mutiranje’ terorizma

Od sigurnosnih problema koji su velika prijetnja turizmu posebice izdvajaju porast radikalnih terorističkih skupina i nekontrolirane granice, zbog čega smatraju da će stručnjaci za sigurnost u turizmu u 2024. imati još više posla.

– Terorizam se nije smanjio nego mutirao. Terorizam jedne ćelije ili ‘vuk samotnjak’ postaje veća prijetnja turističkoj industriji, jer ih je teže nego do sada i otkriti, a teroristi su upućeni i u društvene mreže i ne čine više samo nasilje nego su naučili i kako prilagoditi medije svojim potrebama – ocjenjuju analitičari iz mreže.

Kibernetički kriminal nastavlja ‘progoniti’

Posebice upozoravaju na rast kibernetičkog kriminala, koji je nekad bio relativno rijedak u turizmu, a sada postao jedan od njegovih glavnih problema te se očekuje da će i u 2024. nastaviti ‘progoniti’ turističku industriju.

To vežu uz činjenice da su mnoga područja turizma uvela mogućnosti bezgotovinskog plaćanja i kreditnim karticama, koje se mogu ukrasti i koristiti bez dopuštenja. Ako se putnici boje zbog takvih krađa koristiti kartice, taj sustav plaćanja je ugrožen, zbog čega će službenici javne i privatne sigurnosti morati još više voditi računa o ovoj novoj prijetnji.

Također su sve češći i kibernetički napadi na velike korporacije, te sada one poput hotelskih lanaca i zrakoplovnih kompanija mogu biti i ‘ranjivije’ na te napade.

– Kibernetički napadi na računala zrakoplovnih prijevoznika mogu biti i razorniji od napada 11. rujna i potpuno zaustaviti letove, a činjenica da su zrakoplovi sada opremljeni i Wi-Fi mrežama tijekom leta je istodobno i pogodnost i prijetnja. Stoga si turizam više ne može priuštiti da ima samo stručnjake za pravo i sigurnost, nego će ih trebati za više područja, pa i tzv. turističku policiju koja će se baviti raznim pitanjima prevara i sitnih krađa do terorizma i kontrole mase – upozoravaju analitičari.

Ekonomski izazovi – potražnja i potrošnja srednje klase kao ‘srca’ turizma ovisi o kreditima

Među glavnim ekonomski izazovima za turizam u 2024. sa Svjetske turističke mreže označavaju trošak kredita, jer velik dio kupnje srednje klase, koja ostaje ‘srce turizma’, ovisi o kreditima. Ako se nastavi trend rasta kamatnih stopa, kupnja će toj klasi postati skuplja, a na nekim mjestima sada prijeti i deflacija.

– U deflaciji ljudi čekaju niže cijene, što pak stvara ‘noćnu moru’ trgovcima, pa i turizmu, koji je vrlo osjetljiv na gospodarsku neizvjesnost i trebat će puno ‘precizniji’ marketing. U takvoj situaciji srednja klasa se, kao prethodnih godina ako dođe do velikog povećanja poreza ili drugih potrebnih usluga, može suzdržati od luksuznih stvari, među kojima su za mnoge i putovanja – kažu iz mreže.

Napominju i da bi u 2024. usponi i padovi u financijskoj industriji mogli utjecati na turizam – kada burze imaju tendenciju rasta, mnogi se ljudi osjećaju bogatijima i spremniji su potrošiti novac, dok se kod pada događa suprotno.

Putnicima sve važnija dobra služba za korisnike

Predviđa se i da će putnici više tražiti usluge kompanija s dobrom službom za korisnike, a nakon što se to u 2023. u turističkoj i industriji putovanja primjetno pogoršalo, u čemu još uvijek prednjače zračni prijevoznici, ali i drugi dijelovi turističke industrije moraju preispitati kvalitetu usluga koje pružaju.

– Glavna bolna točka putnicima je što plaćaju i naknade za minimalne usluge, poput primjerice hotela koji dodatno naplaćuju vodu ili internetske usluge. Dosljedna politika mnogih pružatelja turističkih usluga ‘naplaćujemo sve’ stvorila je osjećaj kod mnogih da je ugostiteljska industrija više neprijateljska nego gostoljubiva – zaključno poručuju iz Svjetske turističke mreže.

Izvor: Suvremena.hr

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Kultura

Počeo studentski filmski festival Playbox Shorts

Objavljeno

/

Velika skupina ljudi stoji vani, u redu ispred zgrade. Radi se o večernjem događaju jer je nebo tamno, a ulice osvjetljavaju ulične lampe. Ljudi su obučeni za različite prigode, a atmosfera je društvena i živahna.
Foto: Playbox Production Facebook

Studentski filmski festival Playbox Shorts, koji mladim talentima iz cijelog svijeta pruža priliku da predstave svoje kratkometražne filmove, u svom se drugom izdanju održava od 19. do 21. rujna na nekoliko zagrebačkih lokacija, od kojih je glavna u CineStar Branimir Centar

Festival se održava u organizaciji studentske udruge Playbox Production, a njegov direktor Karlo Gagulić najavljuje ‘spektakularno’ otvorenje uz crveni tepih i nastup Frana Uccellinija koji će izvesti svoj prvi singl ‘Vizije’.

– Nakon toga održat će se dodjela posebnih priznanja, projekcije filmova koje je producirala udruga Playbox i na samom kraju večeri koncert Voices of Playbox Shorts u Tvornici kulture – rekao je.

Udruga Playbox Production osvojila je brojne nagrade za svoje kratke filmove, jedan od kojih je ‘Brod u boci’, upravo adaptiran u seriju. Prvu epizodu serije posjetitelji će imati priliku gledati na svečanom otvorenju festivala.

Druga dva dana festivala donose programe sa 16 kratkometražnih filmova iz cijelog svijeta.

Prije projekcije filmova održat će se jutarnji program ‘Brunch Talk With The Stars’ tijekom kojeg će zvijezde serije ‘Znam kako dišeš’ Lazar Dragojević i Dino Bajrović podijeliti svoje iskustvo snimanja za tako veliku produkciju.
 

Izvor: Hina/Anamarija Grbin

Nastavi čitati

Gastro kutak

Šumski rižoto s gljivama

Objavljeno

/

Jelo servirano u bijelom tanjuru, izgleda poput rižota s gljivama. Na vrhu su hrskavi komadi parmezana i posut je sitno sjeckani peršin, a postavljeno je na tanjur s elegantnim uzorkom. Pozadina stola je od mramora, uz vilicu i čaše.

Za ovaj šumski rižoto bit će vam potrebni vrganji. Gljive se odlično slažu uz rižu, pa su naš izbor za pripremu laganog obroka tijekom užurbanih dana u tjednu

Sastojci:

  • 200 g vrganja
  • 200 g riže
  • 3 žlice maslinovog ulja
  • 1 češanj češnjaka
  • 700 ml povrtnog temeljca
  • 40 g maslaca
  • 4 žlice ribanog parmezana
  • sol, po ukusu
  • papar, po ukusu
  • peršin, nasjeckan

Priprema:

Gljive očistite i narežite na manje komadiće. Češnjak usitnite i popirjajte na 3 žlica ulja, pa zatim dodajte narezane gljive i kratko ih pirjajte.

Dodajte rižu, promiješajte i podlijte s malo povrtnog temeljca, pa pustite da se kuha na umjerenoj vatri, uz stalno miješanje. Kada riža povuče svu tekućinu, ponovo podlijte temeljcem.

Posolite i popaprite po ukusu. Kroz 20 minuta riža bi trebala biti kuhana.

Na kraju dodajte malo maslaca i pospite nasjeckanim peršinovim listom. Rižoto poslužite vruć s naribanim parmezanom.

Nastavi čitati

Kultura

DOKUKINO KIC Program ‘Filmovi s margine’ s radovima Nikole Strašeka

Objavljeno

/

Na slici se nalazi žena sa šarenom maramom na glavi i dvoje djece. Žena nosi blagi osmijeh, a jedno dijete, koje izgleda kao djevojčica, stoji pored nje u plavo-bijeloj majici, s ozbiljnim izrazom lica. Drugo dijete, koje je u pozadini, nosi narančastu odjeću i gleda u stranu. U pozadini se vidi plavo jezero ili more, te zelene obronke s kućama u daljini. Fotografija djeluje kao da je snimljena u prirodnom ambijentu, možda na brodu ili čamcu.
Foto: dokukino.net

Redatelj i pjesnik Nikola Strašek gostuje u četvrtak, 19. rujna u Dokukinu KIC sa svojim pomalo zaboravljenim filmovima, a tjedan donosi i novi film nobelovke Annie Ernaux ‘Godine super osmice’, najavljeno je iz tog zagrebačkog kina

U sklopu Filmova s margine prikazat će se Strašekovi filmovi ‘Ubil bum te!’ i ‘Čedo’, a nakon projekcije slijedi razgovor s autorom i producentom filma Nenadom Puhovskim iz Factuma.

Dokumentarac ‘Godine super osmice’ koji potpisuju dobitnica Nobelove nagrade za književnost Annie Ernaux i njezin sin David Ernaux-Briot prikazuju se u petak i nedjelju. 

Film je sastavljen od kućnih videa koja je snimao njezin suprug Phillip, sve do njihova razvoda 1981., a kao i u svojim literarnim djelima, Ernaux kroz film spaja autobiografiju sa sociološkim pogledom na suvremena zbivanja. 

Prikazuje se u sklopu programa 10. Rendez-vous au cinéma, a popratit će ga razgovor nakon projekcije s prevoditeljicom Vlatkom Valentić i profesoricom francuske književnosti Ingrid Šafranek. 

U petak slijedi dodatna projekcija ‘Mutiny in Heaven: The Birthday Party’, dokumentarca o anarhičnom ethosu, konfrontacijama i legendarnim nastupima benda The Birthday Party Nicka Cavea. 

U nedjelju, 22. rujna, kreće novo izdanje programa Hall of Fame s remek-djelom američkog nezavisnog filma, ‘Otpadnici’ Kenta Mackenzieja, koji prati jednu noć u životu mladih Indijanaca koji su pedesetih otišli iz rezervata u Los Angeles. 

Potresni dokumentarac ‘Jedina zemlja’ palestinsko-izraelskog kolektiva

Za idući tjedan najavljena je projekcija potresnog dokumentarca ‘Jedina zemlja’ četveročlanog palestinsko-izraelskog kolektiva koji dokumentira višedesetljetno sistematsko uništavanje palestinskih naselja, raseljavanje palestinskog naroda te plansko naseljavanje židovskih doseljenika na području Zapadne obale. 

Palestinski aktivist i novinar Basel Adra pet je godina bilježio uništenje njegova sela u regiji Masafer Yatta uz pomoć i suautorstvo izraelske snimateljice, montažerke i redateljice Rachel Szor, palestinskog fotografa i filmaša Hamdana Ballala te izraelskog redatelja i istraživačkog novinara Yuvala Abrahama.  

Nagrađivani film, koji je na Berlinalu proglašen najboljim dokumentarcem i dobio nagradu publike, bit će prikazan 26., 27., 28. i 29. rujna u Dokukinu KIC, a potom i u Splitu, Puli, Osijeku, Zadru, Dubrovniku, Rijeci i Karlovcu.

Nakon prve zagrebačke projekcije održat će se razgovor s palestinskim umjetnikom i aktivistom Majdom Nasrallahom.

Distributer filma je Restart Label u suradnji s Inicijativom za slobodnu Palestinu. Dio projekcija pratit će i tematski razgovori na ovu goruću temu. 

Izvor: Hina/Anamarija Grbin

Nastavi čitati

U trendu