Zagreb je 5. listopada 2024. obilježio Međunarodni dan zaštite životinja, a na Europskom trgu organizirana je edukacija građana o udomljavanju ljubimaca uz predstavljanje Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba i udruga za zaštitu životinja, dok je u Dumovcu bio Dan otvorenih vrata Oporavilišta za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba

Oporavilište za divlje životinje u Dumovcu za posjetitelje bilo je otvoreno od 10 do 14 sati, a građani su u vođene obilaske krenuli na puni sat – u 10, 11, 12 i 13 sati, prilikom čega su mogli saznati što sve zaposlenici ZOO-a čine u skrbi za razna stvorenja. Objekt obuhvaća prostore za smještaj pasa i divljih životinja te rad veterinarske službe, a specijalizirani prostori imaju površinu od 1300 metara četvornih.

Kako saznajemo, zahvaljujući njima divlje su životinje dobile odgovarajuće prostore za liječenje i oporavak, zaplijenjene životinje smještaj, projekti zaštite životinja mjesto gdje se mogu raditi istraživanja te uzgajati ugrožene vrste životinja, a Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba, čiji se objekti nalaze u blizini, dodatne kapacitete za smještaj pasa.

Inače, novi objekt oporavilišta izgrađen je u sklopu projekta ‘Oporavilište za divlje životinje – Modernizacija Zoološkog vrta u Zagrebu III faza’, vrijednog više od tri milijuna eura. Pedeset i pet posto sredstava je iz proračuna Grada Zagreba, a ostala sredstva su nacionalna te iz fondova Europske unije.

Po Europskom trgu obišli smo sve štandove i naišli na vrlo ljubazne predstavnike udruga, odnosno na sve koji se bore svakodnevno za veći boljitak životinja. Djelatnici skloništa iz Dumovca te volonteri mnogobrojnih udruga za zaštitu životinja građane su dočekivali od 10 do 18 sati, govoreći im o važnosti odgovornog odnosa ljudi prema životinjama. Poseban naglasak stavili su na brigu o kućnim ljubimcima te vrijednost udomljavanja kao načina za nabavljanje ljubimca.

Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba na Europskom je trgu imalo edukativni kutak s aktivnostima za djecu. Djeca su tamo mogla naučiti kako se dobro brinuti o psu i mački te zašto neke njuškice novi dom čekaju u Skloništu. Kraj štanda skloništa bio je vrtić sa štencima, a volonteri su šetali odrasle pse spremne za udomljenje, a koji su na maramama imali obilježja skloništa u Dumovcu. U 13 sati nastupili su Kikići i Genijalci, a koncert je bio namijenjen obiteljima s djecom.

– Izuzetno smo sretni što konačno dobivamo sklonište za mačke. Građevinska dokumentacija je spremna i uskoro se pokreću postupci nabave. Vrijednost tog objekta s opremom je oko tri milijuna eura. Sklonište za mačke trebalo bi biti izgrađeno i opremljeno u roku od dvije godine. U Skloništu za nezbrinute životinje Grada Zagreba, naime, trenutačno nemamo odgovarajuće smještajne kapacitete za mačke. Neke su prostorije prilagođene za njihov smještaj. Kada se izgradi sklonište za mačke, te ćemo prostore moći prenamijeniti za smještaj drugih kućnih ljubimaca poput kunića, zamoraca i hrčaka – kazala je Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu.

Prijatelji životinja za posjetioce su pripremili vege kutak, radi okrepe hranom i pićima  biljnog podrijetla.

Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet predstavila se brošurom, financiranom sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Kao nevladina i neprofitna organizacija provodi niz programa, kao što su školovanje i dodjela pasa pomagača, edukacija stručnjaka različitih profila u svrhu uključivanja terapijskih pasa u rad s djecom s teškoćama u razvoju, terapijske aktivnosti grupnog ili individualnog oblika uz uključivanje terapijskog psa, orijentacija i mobilitet slijepih, zagovaranje temeljnih ljudskih rprava korisnika pasa pomagača, senzibiliziranje društva te savjetodavna individualna i grupna podriška obiteljima korisnika pasa pomagača. Naglasak je posebno stavljen na izazove u tami, odnosno na komunikaciju i pristup slijepim osobama, kao i na humanu ulogu pasa pomagača.

Udruga Prava šapa ističe problematiku velikog broja mačaka u gradovima i daje prijedloge kako to riješiti.

Udruga Prijatelji životinja i Mreža za zaštitu životinja bore se za provedbu Zakona o zaštiti životinja za jedinice lokalne samouprave.

Udruga Biom kao organizacija civilnog društva postoji od 2006. godine i bavi se očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom. Njihov cilj je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva, zaštita divljih vrsta i staništa. Osim što skupljaju podatke o pticama, nastoje očuvati prirodu i podići svijest javnosti o važnosti zaštite prirode i ptica. Njihova redovita aktivnost kroz siječanj je zimsko prebrojavanje ptica vodarica, od veljače do ožujka monitoring gnijezdećih ušara, od ožujka do travnja proljetno prebrojavanje gnijezda gačaca i sivih vrana, od kolovoza do rujna ornitološki kamp i praćenje krivolova na ptice, od rujna do listopada praćenje stradavanja ptica na dalekovodima, a od prosinca do veljače potraga za malim ušarama. Zanimljivo je da se brinu i za ptice naših gradova, s time da su najizraženije razlike u sastavu ptica između gradova s mediteranskom i kontinentalnom klimom. U raznolikosti ptičjeg svijeta dobro je podsjetiti da živimo u okruženju lastavica, velike sjenice, zebe, čvorka, mrke crvenrepke, goluba grivnjaša, sive vrane, rusog svračka, češljugara, palčića, crnokape grmuše, galeba klaukavca, crne čiope, svrake, gugutke, vjetruše, brgljeza, kosa, crvendaća, plavetne sjenice, vrapca.

Obilježavanje Međunarodnog dana zaštite životinja u Zagrebu organizirali su Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje i Ustanova Zoološki vrt.

Tijekom višesatnog obilaska, naposljetku smo se našli na pravom mjestu u pravom trenutku – kod zajedničkog fotografiranja svih koji su doprinijeli organizaciji Međunarodnog dana zaštite životinja na Europskom trgu u Zagrebu.

Ovaj događaj, vođen entuzijazmom sudionika i podrškom lokalne zajednice, postavlja temelje za buduće inicijative koje će poticati inkluzivnost i zdrav način života

Gradska četvrt Gornja Dubrava u prošlu subotu 28. rujna postala je središte sporta i inkluzivnosti.

Naime, u zagrebačkom kvartu Donja Dubrava organizirana je sportska manifestacija pod nazivom ‘Sportska Olimpijada Zagreb istok 2024’ Za organizaciju ove manifestacije zadužni su bili Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava, Vijeće Gradske četvrti Sesvete, Centar za potporu i inkluziju u zajednici te Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUSP).

Ova sportsko-rekreativna manifestacija okupila je oko 200 djece, mladih, osoba s invaliditetom, starijih osoba, kao i predstavnike odgojno-obrazovnih ustanova, ustanova iz sustava socijalne skrbi, sportskih klubova, udruga i lokalne zajednice.

Sportska Olimpijada Zagreb istok 2024 za cilj je imala povezati različite sportsko javnozdravstvene i edukativne dimenzije kroz raznolik programa sportskih i rekreativnih aktivnosti.

Svečano otvaranje ovog inkluzivne sportsko-rekreativne manifestacije održalo se 26. rujna 2024. godine u prostorima Narodnog sveučilišta Sesvete. Otvaranje je upriličeno s bogatim kulturno-umjetničkim programom, a sudjelovali su učenici lokalnih škola koji su svojim nastupom istaknuli ljepotu različitosti te na taj način prigodno najavili ono što će se događati na Sportskoj Olimpijadi.

Glavni dio Olimpijade održao se u subotu 28. rujna kada se oko 200 dijece natjecalo u raznim sportskim disciplinama kao što su košarka, plivanje, atletika, odbojka, planinarenje i šah, kao i u ostalim rekreativnim sportovima.

Jedna od atrakcija bio je i fitness corner u kojem su se sudionici mogli okušati u prilagođenim vježbama za trudnice, osobe starije životne dobi te osobe s invaliditetom. Ova zona omogućila je svim sudionicima da se uključe u sportsko-rekreativne aktivnosti koje odgovaraju njihovim potrebama i sposobnostima.

Osim u sportu, prisutni su mogli vidjeti i vještinu slaganja šatora koju su prezentirali članovi izviđača Dubrava, obogativši tako edukativni aspekt cijelog događaja. Osim sastavljanja šatora, edukativni dio programa ponudio je i likovne i STEM radionice. Kroz likovne radionice djeca i mladi mogli su pokazati svoju kreativnost kroz različite umjetničke tehnike, poput slikanja i crtanja. S druge strane, oni koji su se odlučili zabaviti na STEM radionicama, naučili su nešto više o znanosti, inženjerstvu, matematici i tehnologiji.

Dom zdravlja Zagreb – Istok omogućio mjerenje krvnog tlaka i razine šećera u krvi, čime se promovirala važnost zdravlja.

Za sport i edukaciju najmlađih pobrinuo se Dječji vrtić Leptir koji je ponudio prilagođene programe za najmlađe, stvarajući sigurno i poticajno okruženje.

Kako bi se prva Sportska Olimpijada održala, ključna je bila uloga partnera olimpijade. Njihova posvećenost, resursi i stručnost omogućili su realizaciju programa koji je uspio okupiti sve generacije i različite društvene skupine u cilju promicanja sporta, zdravlja i inkluzije.

Veliki obol dale su zagrebačke škole kao što su Agronomska škola Zagreb i Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb koji su se kao sponzori uključili u ovu sportsko-edukativnu priču, ali i mnoge druge osnovne i srednje škole koje sun a taj način potakle svoje učenike na bavljenje sportom i edukaciju.

U cijelu priču uključila se i Udruga ‘Zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara’ promovirajući sportske aktivnosti kroz integraciju svojih članova, naglašavajući važnost inkluzivnosti i jednakosti za sve.

Sportske aktivnosti na ovoj manifestaciji nebi bile moguće bez sportskih klubova. Atletskog sportskog kluba Sesvete, Košarkaškog kluba Dubrava, Nogometnog kluba Dubrava, Plivačkog kluba Dubrava, Rukometnog kluba Dubrava i Kadetskog šahovskog kluba Brestje svojim su uključenošću oplemenili sportski natjecanja na Sportskoj Olimpijadi.

Ovu sportsko-rekreativnu inkluzivnu priču svojim donacijama osim spomenutih škola podržali su i sponzori Turistička zajednica grada Zagreba, Grad Zagreb, A2O d.o.o.,  te se tako aktovno uključili u promociju sporta, zdravog života i inkluzivnosti djece, mladih, osoba s invaliditetom i starijih osoba.

Osim sponzora i škola, velik doprinos organizaciji Sportska Olimpijada Zagreb istok 2024’ dao je i organizacijski odbor, na čelu s Zoricom Gregurić, vijećnicom Vijeća Gradske četvrti Sesvete, te Andrejom Marcetić, članicom Vijeća za prevenciju Gradske četvrti Gornja Dubrava.

Prva Inkluzivna sportska olimpijada Zagreb Istok 2024 postala je simbol zajedništva, inkluzije i promicanja zdravih stilova života. Ovaj događaj, vođen entuzijazmom sudionika i podrškom lokalne zajednice, postavlja temelje za buduće inicijative koje će poticati inkluzivnost i zdrav način života.

Iako Grad Zagreb radi jako puno na poboljšanju životnog standarda građana treće životne dobi, postoji još dosta prostora za poboljšanje

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba, na zagrebačkom Zrinjevcu održan je ‘Gerontološki tulum’. Tradicionalni je ovo događaj koji već po 21. put organizira Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Ovogodišnji Gerontološki tulum i lijep dan na Zrinjevcu privukao je velik broj osoba treće dobi, kao i mnoge osobe iz Gradske uprave Grada Zagreba. Ovom događaju prisustvovali su gradonačelnik Tomislav Tomašević, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović te zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Romana Galić.

Pročelnica Lora Vidović kazala je koliko je važno da Grad Zagreb prepoznaje ulogu svojih starijih sugrađana.

– Gradski ured već godinama organizira gerontološki tulum zato što želimo prepoznati i posjetiti na važnost koju naši stariji sugrađani daju ovom gradu i ukazati na važnost aktivnog starenja. Trudimo se što je više moguće da grad Zagreb bude grad koji prepoznaje doprinos i važnost svojih starijih sugrađana – istaknula je Vidović.

Zamjenica pročelnice Romana Galić rekla je kako moramo shvatiti koliko su starije osobe bitan segment našeg društva.

– Kao organizator ovdje me dovodi želja da ukažemo i pokažemo javnosti koliko su starije osobe bitan segment našeg društva. Oni zaslužuju sav respekt za sve ono što su napravili tijekom svog životnog radnog vijeka. Mi želimo da im to Grad vrati kroz obilježavanje ovog dana. Želimo im pokazati koliko brinemo o njima te im predočiti koje su to aktivnosti i mjere kojima to radimo – poručila je Galić.

Druženje sa starijim sugrađanima grada Zagreba nije propustio ni gradonačelnik Tomislav Tomašević.

– Smatram da moramo cijeniti naše starije sugrađane koji su svojim rukama sagradili ovaj grad. Da nije bilo starijih Zagrepčana, ne bi bilo ni ovoga grada. Zato ćemo uvijek gledati kako da pomognemo starijim Zagrepčanima da se nose sa problemima kao što su inflacija, povećanje cijena, niske mirovine. Ponosan sam što je Grad Zagreb jedina županija u Hrvatskoj koja nije digla cijene doma za starije osobe. Povećavamo subvencije iz gradskog proračuna kako bi cijene ostale iste. Ove smo godine omogućili besplatan javni prijevoz osobama starijim od 65 godina, u Zagrebu je to više od 160.000 ljudi. Vi ste to zaslužili svojim radom. S uvođenjem besplatnog javnog prijevoza, Zagreb ide u korak sa svim većim europskim metropolama koje imaju besplatan javni prijevoz. I dalje ćemo se truditi da povećavamo socijalne naknade, socijalne transfere prema svim onima koji imaju male mirovine. Pokušat ćemo to uskladiti sa stopom inflacije te tako olakšati život našim starijim sugrađanima u gradu Zagrebu – zaključio je Tomašević.

Na Zrinjevcu su ove godine svoje proizvode, između ostalog, prezentirali i zaposlenici URIHO-a. Na štandu ustanove posjetitelji su mogli pronaći razne unikatne keramičke proizvode, kao i majice, šalice, kišobrane, platnene torbe, bilježnice, ali i mnoge druge proizvode iz poznate kolekcije proizvoda Purger i Purgerica koje predano rade zaposlenici najveće zaštitne radionice za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

Kao i svugdje gdje se pojave, URIHO-vci su i na Gerontološkom tulumu bili jedna od glavnih atrakcija. Štand najveće zaštitne radionice za osobe s invaliditetom posjetio je velik broj ljudi koji su se zainteresirali za njihove proizvode.

Ovoj tradicionalnoj gradskoj manifestaciji nazočili su i ravnateljica URIHO-a Sanja Major kao i njezini pomoćnici koji su došli podržati zaposlenike URIHO-a u promociji njihovih proizvoda.

Osim URIHO-a, svoj štand na se Gerontološkom tulumu imale su i mnoge druge gradske ustanove kao što su Gerontološki centri Grada Zagreba, Domovi zdravlja, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Hrvatski zavod za socijalni rad, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ i ostali izlagači koji su svoj program prezentirali zagrebačkim umirovljenicima.

Iako Grad Zagreb radi jako puno na poboljšanju životnog standarda građana treće životne dobi, postoji još dosta prostora za poboljšanje.