Poveži se s nama

Life&Style

Glavni izazovi turizma u 2024. godini prema predviđanjima Svjetske turističke mreže

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje luksuzni odmarališni kompleks smješten uz obalu. Kompleks se sastoji od modernih bijelih zgrada, bazena i uređenih vanjskih prostora. U pozadini se vidi šuma i grad.
Foto: Suvremena.hr

Turistička industrija u 2024. bi se mogla suočiti s nizom problema, među kojima su glavni sigurnosni, s pitanjima nastavka ratova, terorizma, porastom kibernetičkih napada i ekonomskih previranja, što može utjecati na turističku potražnju i potrošnju, predviđanja su iz Svjetske turističke mreže

– Sada kada su prosinački praznici prošli, turistički se djelatnici vraćaju u svijet rada i novih izazova. Prošla 2023. nije bila laka, možemo ju nazvati i ‘godinom tobogana’ u kojoj se svijet, pa i turizam istodobno oporavljao od covida i suočavao s ratovima u Europi i na Bliskom istoku, kao i s zdravstvenim i ekonomskim problemima te socijalnim nemirima i sve češće nekvalitetnim uslugama. Posljedice toga morat će uzeti u obzir u pripremi i planiranju 2024., uz suočavanje i s novim problemima – komentiraju iz Svjetske turističke mreže.

‘Mutiranje’ terorizma

Od sigurnosnih problema koji su velika prijetnja turizmu posebice izdvajaju porast radikalnih terorističkih skupina i nekontrolirane granice, zbog čega smatraju da će stručnjaci za sigurnost u turizmu u 2024. imati još više posla.

– Terorizam se nije smanjio nego mutirao. Terorizam jedne ćelije ili ‘vuk samotnjak’ postaje veća prijetnja turističkoj industriji, jer ih je teže nego do sada i otkriti, a teroristi su upućeni i u društvene mreže i ne čine više samo nasilje nego su naučili i kako prilagoditi medije svojim potrebama – ocjenjuju analitičari iz mreže.

Kibernetički kriminal nastavlja ‘progoniti’

Posebice upozoravaju na rast kibernetičkog kriminala, koji je nekad bio relativno rijedak u turizmu, a sada postao jedan od njegovih glavnih problema te se očekuje da će i u 2024. nastaviti ‘progoniti’ turističku industriju.

To vežu uz činjenice da su mnoga područja turizma uvela mogućnosti bezgotovinskog plaćanja i kreditnim karticama, koje se mogu ukrasti i koristiti bez dopuštenja. Ako se putnici boje zbog takvih krađa koristiti kartice, taj sustav plaćanja je ugrožen, zbog čega će službenici javne i privatne sigurnosti morati još više voditi računa o ovoj novoj prijetnji.

Također su sve češći i kibernetički napadi na velike korporacije, te sada one poput hotelskih lanaca i zrakoplovnih kompanija mogu biti i ‘ranjivije’ na te napade.

– Kibernetički napadi na računala zrakoplovnih prijevoznika mogu biti i razorniji od napada 11. rujna i potpuno zaustaviti letove, a činjenica da su zrakoplovi sada opremljeni i Wi-Fi mrežama tijekom leta je istodobno i pogodnost i prijetnja. Stoga si turizam više ne može priuštiti da ima samo stručnjake za pravo i sigurnost, nego će ih trebati za više područja, pa i tzv. turističku policiju koja će se baviti raznim pitanjima prevara i sitnih krađa do terorizma i kontrole mase – upozoravaju analitičari.

Ekonomski izazovi – potražnja i potrošnja srednje klase kao ‘srca’ turizma ovisi o kreditima

Među glavnim ekonomski izazovima za turizam u 2024. sa Svjetske turističke mreže označavaju trošak kredita, jer velik dio kupnje srednje klase, koja ostaje ‘srce turizma’, ovisi o kreditima. Ako se nastavi trend rasta kamatnih stopa, kupnja će toj klasi postati skuplja, a na nekim mjestima sada prijeti i deflacija.

– U deflaciji ljudi čekaju niže cijene, što pak stvara ‘noćnu moru’ trgovcima, pa i turizmu, koji je vrlo osjetljiv na gospodarsku neizvjesnost i trebat će puno ‘precizniji’ marketing. U takvoj situaciji srednja klasa se, kao prethodnih godina ako dođe do velikog povećanja poreza ili drugih potrebnih usluga, može suzdržati od luksuznih stvari, među kojima su za mnoge i putovanja – kažu iz mreže.

Napominju i da bi u 2024. usponi i padovi u financijskoj industriji mogli utjecati na turizam – kada burze imaju tendenciju rasta, mnogi se ljudi osjećaju bogatijima i spremniji su potrošiti novac, dok se kod pada događa suprotno.

Putnicima sve važnija dobra služba za korisnike

Predviđa se i da će putnici više tražiti usluge kompanija s dobrom službom za korisnike, a nakon što se to u 2023. u turističkoj i industriji putovanja primjetno pogoršalo, u čemu još uvijek prednjače zračni prijevoznici, ali i drugi dijelovi turističke industrije moraju preispitati kvalitetu usluga koje pružaju.

– Glavna bolna točka putnicima je što plaćaju i naknade za minimalne usluge, poput primjerice hotela koji dodatno naplaćuju vodu ili internetske usluge. Dosljedna politika mnogih pružatelja turističkih usluga ‘naplaćujemo sve’ stvorila je osjećaj kod mnogih da je ugostiteljska industrija više neprijateljska nego gostoljubiva – zaključno poručuju iz Svjetske turističke mreže.

Izvor: Suvremena.hr

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Kultura

Počelo snimanje dječjeg filma s autističnim likom ‘Glavonja’

Objavljeno

/

Na slici je grupa djece koja stoji u prvom planu, obučena u razne šarene odjevne kombinacije, kao dio snimanja. U pozadini se vidi ekipa za snimanje s kamerama i ostalom opremom. Djeca su ozbiljna i koncentrirana, a odrasli u pozadini promatraju scenu.
Foto: HAVC/Vladimira Spindler

Započelo je snimanje igranoga filma za djecu ‘Glavonja’ u režiji Marine Andree Škop i Vande Raýmanove koji prati priču desetogodišnjakinje Alise i njezina starijega autističnog brata Milana, priopćili su producenti

Poslušaj ovaj članak

‘Glavonja’ je priča o desetogodišnjoj Alisi i njezinom starijem autističnom bratu Milanu, koji zajedno s trojicom malih detektiva upadaju u pomalo nadrealnu pustolovinu.

– Ovaj film prožet je mnoštvom komičnih elemenata, a planiramo ga ispričati otkačenim, stiliziranim filmskim jezikom – izjavila je Marina Andree Škop.

– Kroz pustolovnu priču s jakim dječjim likovima, duhovit pristup, nekonvencionalan vizualni stil i kombinaciju igranih i animiranih filmskih elemenata, želimo zabaviti mladu publiku, a istovremeno im predstaviti vrlo ozbiljnu i važnu temu autizma – zaključila je redateljica i producentica.

– Marina i ja dolazimo iz dva različita filmska svijeta, moj fokus je animirani film, dok je njezin igrani film za djecu – dodala je Vanda Raýmanová.

– Ono što nas veže je snažna želja za kombiniranjem ova dva pristupa kako bismo zajednički kreirale ovaj unikatni film. Njime prvenstveno želimo zasijati sjeme empatije i razumijevanja u glavama naših mladih gledatelja, a da ih pritom ne ugušimo moraliziranjem, već da im pružimo nezaboravno filmsko iskustvo, uz koje će se smijati i strepiti te intuitivno shvatiti kako puno mogu naučiti od onih koji su drugačiji – kaže Raýmanová.

Scenarij filma potpisuje slovački scenarist Juraj Raýman, producenti su Tibor Keser, Marina Andree Škop i Vanda Raýmanová. Film bi se u kinima mogao prikazivati 2026. 

Skupinu dječjih glumaca predvode Marta Mihanović u ulozi Alise i Maks Kleončić u ulozi Milana, a osim njih, male detektive igraju Andrija Lamot, Mark Spiridonović i Martin Pišlar.

Uloge odraslih likova preuzeli su slovenski glumci Ajda Smrekar i Matej Puc, slovački glumci Csongor Cassai i Gabriela Dzuríkova te hrvatski glumci Judita Franković Brdar, Borko Perić, Snježana Sinovčić, Dražen Čuček, Slavko Sobin i Željko Duvnjak. 

Direktor fotografije je Tomislav Sutlar, scenograf Stefano Katunar, kostimografkinja Zorana Mejić, majstorica maske Mojca Gorogranc Petrushevska, redatelj animacije Michal Struss, 3D animator Krsto Jaram, majstor rasvjete Marko Terešak, a ton majstor Luka Čabo.

Producenti filma su PomPom Film iz Hrvatske te slovački Objectif, uz manjinske partnere Senca Studio iz Slovenije i latvijski Air Productions.

Film su sufinancirali Hrvatski audiovizualni centar, Audiovizualni fond Slovačke, Slovenski filmski centar, Nacionalni filmski centar Latvije, Kreativna Europa MEDIA, Hrvatska radiotelevizija, Slovačka radiotelevizija te Viba Film.

Izvor: Hina/HAVC

Nastavi čitati

Kultura

FESTIVAL U KAMENOLOMU Plavi Orkestar na povratničkom koncertu u Vrsaru

Objavljeno

/

Nakon nekoliko stanki u karijeri, za mnoge jedan od najomiljenijih bendova, vraća se na scenu. Jedan od prvih povratničkih nastupa Plavog Orkestra bit će na festivalu Montraker

Na ovogodišnjem festivalu u kamenolomu Montraker, koji će se održati od 31. kolovoza do 1. rujna u Vrsaru, nastupit će talijanski pjevač Umberto Tozzi i sarajevski bend Plavi Orkestar, najavio je organizator koncerta Music Time.

Prvu večer, 31. kolovoza, nastupit će Umberto Tozzi, talijanski pjevač, tekstopisac i glazbenik s karijerom dugom više od četiri desetljeća. Glazbenu karijeru započeo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a svjetsku popularnost postigao je pjesmom Ti amo 1977. godine. 

Među njegovim hitovima su i Gloria i Gente di mare. Nastupao je na festivalima Sanremo i Eurosong, a ukupno je prodao više od 32 milijuna primjeraka albuma. Tozzi je nedavno najavio kraj svoje glazbene karijere, a u sklopu oproštajne turneje nastupit će i u vrsarskom kamenolomu Montraker.

Drugu večer, 1. rujna, nastupit će Plavi Orkestar. Nakon nekoliko stanki u karijeri, za mnoge jedan od najomiljenijih bendova, vraća se na scenu, a jedan od prvih povratničkih nastupa bit će na festivalu Montraker u Vrsaru. 

Od osnutka, osamdesetih godina, kritičari su ga smatrali jednim od najvećih kulturnih fenomena osamdesetih i devedesetih godina. Njihovi veliki hitovi uključuju Bolje biti pijan nego star, Sava tiho teče, Zelene su bile oči te, Ako su to samo bile laži i Odlazim.

Plavi Orkestar izdao je osam studijskih albuma koji su se prodali u tiraži od preko pet milijuna primjeraka. Bend je održao više od 1500 koncerata diljem svijeta.

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljen projket ‘AJMO!’ koji dovodi koncerte u manje sredine

Objavljeno

/

Na slici je prikazana panel diskusija s četiri osobe koje sjede na pozornici. S lijeva na desno, tri muškarca i jedna žena. Prva tri muškarca imaju ozbiljan izraz lica, dok žena s desne strane govori u mikrofon. Ispred njih se nalazi stolić s nekoliko čaša vode, papirima, bilježnicom i uređajima za snimanje. U pozadini je veliki prozor s biljkama i zelenilom. Na lijevoj strani je banner s natpisom "WE MOVE MUSIC CROATIA", dok se isti natpis pojavljuje i na projekcijskom platnu s desne strane, uz dodatak riječi "AJMO!".
Foto: Hina/Denis Cerić

Ministarstvo kulture i medija te Ured za izvoz glazbe Hrvatske glazbene unije predstavili su u utorak na konferenciji za novinare pilot projekt ‘AJMO!’ kojemu je cilj podržati koncertne aktivnosti u manjim gradovima u Hrvatskoj

Projektom ‘AJMO!’ se želi podržati i razvijati koncertne aktivnosti u manjim sredinama, a namijenjen je organizatorima koncerata,  uključujući javne ustanove, udruge, trgovačka društva, samostalne umjetnike i obrte, koji bi trebali organizirati najmanje po četiri koncerta, s realističnim i kvalitetno složenim troškovnikom i planom promocije, odnosno četrdeset koncerata u pet mjeseci. 

Ured za izvoz glazbe u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH osigurao je deset puta po deset tisuća eura organizatorima koncerata, te im pomaže kako u programskom, tako i u infrastrukturnome smislu.

Korist od ovog projekta trebali bi imati izvođači, njihovi agenti, diskografi, mediji i publika, rečeno je.

Predsjednik Hrvatske glazbene unije Dražen Baljak istaknuo je da koncertnoga kontinuiteta u svim mjestima izvan Zagreba nema. 

– Osim manjka koncerata, oni koji se organiziraju održavaju se najvećim dijelom od početka lipnja do sredine srpnja, čak 80 posto, dakle postoje samo ljeti – kazao je Baljak.

Obuljen Koržinek: Suradnja s Hrvatskom glazbenom unijom izvrsna

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek slaže se da je problem centralizacije i sezonalnosti glazbenih događaja još uvijek neriješen.

Ocijenila je da je suradnja s Hrvatskom glazbenom unijom izvrsna, o čemu svjedoči i prošlogodišnja suradnja Ureda za izvoz glazbe – We Move Music Croatia koja je urodila showcase Festivalom SHIP u Šibeniku.

– Želimo dati veću vidljivost hrvatskoj glazbi, a podaci iz ZAMP-a upućuju na to da je upravo hrvatska glazba najslušanija – poručila je Obuljen Koržinek.

Poziv za sudjelovanje glazbenika u projektu je završen, a prijavilo se čak 308 glazbenika i glazbenih skupina, rekao je glavni tajnik Ureda za izvoz glazbe Frane Tomašić.

Izvođači će se razvrstati u četiri jakosne skupine, ovisno o popularnosti, a krajnji korisnici – organizatori koncerata – bi iz toga morali izabrati program, dodao je.

Iz svake jakosne skupine organizatori biraju po jednoga izvođača, od 17. lipnja do 15. srpnja. Komisija će rezultate predstaviti do 1. kolovoza. Koncerti čija organizacija bude bila sufinancirana putem projekta ‘AJMO!’ održat će se između 1. listopada 2024. i 1. ožujka 2025. godine.

Ovogodišnji Festival SHIP održat će se od 12. do 15. rujna.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

U trendu