Turistička industrija u 2024. bi se mogla suočiti s nizom problema, među kojima su glavni sigurnosni, s pitanjima nastavka ratova, terorizma, porastom kibernetičkih napada i ekonomskih previranja, što može utjecati na turističku potražnju i potrošnju, predviđanja su iz Svjetske turističke mreže
– Sada kada su prosinački praznici prošli, turistički se djelatnici vraćaju u svijet rada i novih izazova. Prošla 2023. nije bila laka, možemo ju nazvati i ‘godinom tobogana’ u kojoj se svijet, pa i turizam istodobno oporavljao od covida i suočavao s ratovima u Europi i na Bliskom istoku, kao i s zdravstvenim i ekonomskim problemima te socijalnim nemirima i sve češće nekvalitetnim uslugama. Posljedice toga morat će uzeti u obzir u pripremi i planiranju 2024., uz suočavanje i s novim problemima – komentiraju iz Svjetske turističke mreže.
‘Mutiranje’ terorizma
Od sigurnosnih problema koji su velika prijetnja turizmu posebice izdvajaju porast radikalnih terorističkih skupina i nekontrolirane granice, zbog čega smatraju da će stručnjaci za sigurnost u turizmu u 2024. imati još više posla.
– Terorizam se nije smanjio nego mutirao. Terorizam jedne ćelije ili ‘vuk samotnjak’ postaje veća prijetnja turističkoj industriji, jer ih je teže nego do sada i otkriti, a teroristi su upućeni i u društvene mreže i ne čine više samo nasilje nego su naučili i kako prilagoditi medije svojim potrebama – ocjenjuju analitičari iz mreže.
Kibernetički kriminal nastavlja ‘progoniti’
Posebice upozoravaju na rast kibernetičkog kriminala, koji je nekad bio relativno rijedak u turizmu, a sada postao jedan od njegovih glavnih problema te se očekuje da će i u 2024. nastaviti ‘progoniti’ turističku industriju.
To vežu uz činjenice da su mnoga područja turizma uvela mogućnosti bezgotovinskog plaćanja i kreditnim karticama, koje se mogu ukrasti i koristiti bez dopuštenja. Ako se putnici boje zbog takvih krađa koristiti kartice, taj sustav plaćanja je ugrožen, zbog čega će službenici javne i privatne sigurnosti morati još više voditi računa o ovoj novoj prijetnji.
Također su sve češći i kibernetički napadi na velike korporacije, te sada one poput hotelskih lanaca i zrakoplovnih kompanija mogu biti i ‘ranjivije’ na te napade.
– Kibernetički napadi na računala zrakoplovnih prijevoznika mogu biti i razorniji od napada 11. rujna i potpuno zaustaviti letove, a činjenica da su zrakoplovi sada opremljeni i Wi-Fi mrežama tijekom leta je istodobno i pogodnost i prijetnja. Stoga si turizam više ne može priuštiti da ima samo stručnjake za pravo i sigurnost, nego će ih trebati za više područja, pa i tzv. turističku policiju koja će se baviti raznim pitanjima prevara i sitnih krađa do terorizma i kontrole mase – upozoravaju analitičari.
Ekonomski izazovi – potražnja i potrošnja srednje klase kao ‘srca’ turizma ovisi o kreditima
Među glavnim ekonomski izazovima za turizam u 2024. sa Svjetske turističke mreže označavaju trošak kredita, jer velik dio kupnje srednje klase, koja ostaje ‘srce turizma’, ovisi o kreditima. Ako se nastavi trend rasta kamatnih stopa, kupnja će toj klasi postati skuplja, a na nekim mjestima sada prijeti i deflacija.
– U deflaciji ljudi čekaju niže cijene, što pak stvara ‘noćnu moru’ trgovcima, pa i turizmu, koji je vrlo osjetljiv na gospodarsku neizvjesnost i trebat će puno ‘precizniji’ marketing. U takvoj situaciji srednja klasa se, kao prethodnih godina ako dođe do velikog povećanja poreza ili drugih potrebnih usluga, može suzdržati od luksuznih stvari, među kojima su za mnoge i putovanja – kažu iz mreže.
Napominju i da bi u 2024. usponi i padovi u financijskoj industriji mogli utjecati na turizam – kada burze imaju tendenciju rasta, mnogi se ljudi osjećaju bogatijima i spremniji su potrošiti novac, dok se kod pada događa suprotno.
Putnicima sve važnija dobra služba za korisnike
Predviđa se i da će putnici više tražiti usluge kompanija s dobrom službom za korisnike, a nakon što se to u 2023. u turističkoj i industriji putovanja primjetno pogoršalo, u čemu još uvijek prednjače zračni prijevoznici, ali i drugi dijelovi turističke industrije moraju preispitati kvalitetu usluga koje pružaju.
– Glavna bolna točka putnicima je što plaćaju i naknade za minimalne usluge, poput primjerice hotela koji dodatno naplaćuju vodu ili internetske usluge. Dosljedna politika mnogih pružatelja turističkih usluga ‘naplaćujemo sve’ stvorila je osjećaj kod mnogih da je ugostiteljska industrija više neprijateljska nego gostoljubiva – zaključno poručuju iz Svjetske turističke mreže.
Danas je Slow Food međunarodni pokret koji okuplja milijune ljudi diljem svijeta, a njegova filozofija temelji se na jednostavnoj, ali snažnoj ideji: hrana treba biti dobra, čista i poštena
Poslušaj članak
Pokret Slow Food nastao je kao odgovor na ubrzani način života i sve veću dominaciju industrijski proizvedene hrane koja često zanemaruje kvalitetu, tradiciju i okoliš. Osnovan je 1986. godine u Italiji, kada su se pojedinci okupili oko ideje da hrana treba biti više od puke potrebe – ona treba biti izvor užitka, kulture i povezanosti s prirodom.
Danas je Slow Food međunarodni pokret koji okuplja milijune ljudi diljem svijeta, a njegova filozofija temelji se na jednostavnoj, ali snažnoj ideji: hrana treba biti dobra, čista i poštena.
U središtu ovog pokreta nalazi se uvjerenje da način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu ima izravan utjecaj na naše zdravlje, okoliš i društvo. Slow Food potiče konzumaciju svježih, sezonskih i lokalno proizvedenih namirnica, čime se ne samo poboljšava kvaliteta prehrane, već se i podržavaju mali proizvođači i očuvanje lokalnih gospodarstava. Nasuprot industrijskoj proizvodnji koja često iscrpljuje prirodne resurse i doprinosi zagađenju, ovaj pokret zagovara održive metode uzgoja koje poštuju prirodne cikluse i bioraznolikost.
Važnost Slow Fooda ogleda se i u očuvanju kulturne baštine. Tradicionalni recepti, stare sorte biljaka i autohtone pasmine životinja dio su identiteta svake regije, ali su često ugroženi globalizacijom i standardizacijom hrane. Kroz svoje inicijative, Slow Food nastoji sačuvati tu raznolikost i prenijeti znanje budućim generacijama. Osim toga, pokret potiče ljude da uspore tempo života, da jedu svjesno i da ponovno otkriju vrijednost zajedničkih obroka, što pozitivno utječe i na mentalno zdravlje i kvalitetu života.
Jedna od zanimljivosti vezanih uz ovaj pokret jest projekt pod nazivom ‘Arka okusa’, svojevrsna zbirka ugroženih prehrambenih proizvoda iz cijelog svijeta. U toj se ‘arki’ nalaze rijetke i gotovo zaboravljene sorte voća i povrća, tradicionalni sirevi, suhomesnati proizvodi i druge namirnice koje bi bez dodatne pažnje mogle nestati. Ovaj projekt ne samo da dokumentira bogatstvo svjetske gastronomije, nego i aktivno potiče njihovu proizvodnju i očuvanje.
U suvremenom društvu, gdje je brzina često važnija od kvalitete, Slow Food nas podsjeća na to da hrana nije samo gorivo za tijelo, već i važan dio našeg identiteta, kulture i odnosa prema prirodi. Prihvaćanjem načela ovog pokreta ne mijenjamo samo svoje prehrambene navike, već i način na koji razmišljamo o svijetu oko sebe, dajući prednost održivosti, odgovornosti i istinskom uživanju u svakodnevnim stvarima.
Ljubitelji serije diljem svijeta s nestrpljenjem iščekuju razvoj događaja u romansama ovih sjajnih i živopisnih ljudi s autizmom koji su nam pokazali koliko ‘život na spektru’ može biti dinamičan i sadržajan
Emmyjem nagrađena dokumentarna serija ‘Ljubav na spektru’ (Love on the Spectrum) prati odrasle osobe s autizmom koje ulaze u romantične veze, u nekim slučajevima po prvi put. Koliko je osvojila simpatije publike dovoljno govori činjenica da je četvrta sezona serije bila među deset najpopularnijih serija na Netflixu. Unatoč globalnom uspjehu, ‘Ljubav na spektru’ trebala je biti ugašena, no ljubavna priča između nekoliko članova glumačke ekipe prilično se zakuhala, pa je Netflix dao zeleno svjetlo i za snimanje pete sezone.
Onim pretplatnicima Netflixa koji još nisu pogledali seriju ukratko ćemo predstaviti glavne likove. Tijekom četvrte sezone, Madison Marilla i Tyler White postali su prvi par koji se zaručio u seriji. U međuvremenu, dugogodišnji par Abbey Romeo i David Isaacman navodno su prekinuli jer se nisu mogli dogovoriti o tome kada će se vjenčati.
Nakon toga, Georgie Harris otkrila je da ima novog dečka nakon što se rastala od Connora Tomlinsona tijekom četvrte sezone. Uzgred budi rečeno, Tomlinson je rekao da se ne planira vratiti za sljedeću sezonu serije. A još jedan par, James B. Jones i Shelley Wolfe, nedavno su zajedno kupili kuću.
Ljubitelji serije diljem svijeta s nestrpljenjem iščekuju razvoj događaja u romansama ovih sjajnih i živopisnih ljudi s autizmom koji su nam pokazali koliko ‘život na spektru’ može biti dinamičan i sadržajan. Netflix nije naznačio kada očekuje da će peta sezona biti dostupna na platformi.
Istraživanje: gotovo trećina građana uzima lijekove za bolove na tjednoj razini
Svaki četvrti ispitanik drugog nacionalnog istraživanja lijek dozira prema vlastitoj procjeni, a 31 % je zbog financija ostalo bez terapije
Lijekovi su i dalje najčešći način nošenja s boli u Hrvatskoj, no način njihova korištenja otvara važna pitanja o sigurnosti, dostupnosti i ulozi stručne podrške. Pokazalo je to drugo nacionalno istraživanje o boli, nazvano Indeks boli u Hrvatskoj, koje je agencija Ipsos provela za Krka-Farmu u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.
Lijekovi ostaju prvi izbor u nošenju s boli
Prema rezultatima istraživanja, nešto manje od trećine građana koristi lijekove protiv bolova na tjednoj razini, dok ih 4 % uzima svakodnevno. Najmanje jednom mjesečno to čini 73 % ispitanika. Najčešći način ublažavanja boli su bezreceptni (OTC) lijekovi, koje koristi 60 % ispitanika, dok se 28 % oslanja na lijekove na recept. Osim lijekova, 34 % ispitanika navodi promjenu životnih navika kao način nošenja s boli, dok se 26 % okreće alternativnim metodama poput masaže ili akupunkture.
Iako se većina građana barem povremeno konzultira sa zdravstvenim stručnjacima, istraživanje upozorava da više od četvrtine ispitanika (28 %) lijekove protiv bolova dozira prema vlastitoj procjeni, dok se 30 % vodi uputama s pakiranja, 22 % preporukama liječnika, a 19 % savjetima ljekarnika.
Financijska dimenzija problema dodatno opterećuje građane: 31 % ispitanika navodi da im je financijska situacija barem jednom onemogućila pristup potrebnim lijekovima ili tretmanima za bol. Većina ispitanika mjesečno na lijekove protiv bolova troši do 10 eura, dok se na tretmane za bol, ako ih uopće koriste, najčešće troši između 11 i 50 eura mjesečno.
Kada biraju lijek protiv bolova, građani se prije svega vode njegovim funkcionalnim svojstvima. Prema Indeksu boli u Hrvatskoj, 74 % ispitanika kao najvažniji faktor navodi učinkovitost lijeka, a 63 % brzinu djelovanja. Slijede trajanje djelovanja (42 %) i sigurnost primjene (37 %), dok su cijena (17 %) i preporuke prijatelja ili poznanika (4 %) među najmanje važnim kriterijima.
Liječnici i ljekarnici i dalje su dominantni izvori informiranja o lijekovima protiv bolova, osobito među starijim ispitanicima, dok se mlađi češće oslanjaju na preporuke prijatelja i obitelji. I kada je riječ o isprobavanju novih lijekova, najveći utjecaj na odluku imaju upravo zdravstveni stručnjaci, iako dio građana terapijske odluke donosi bez stručnog savjeta.
Istraživanje se bavilo i percepcijom razumijevanja boli u društvu. Tri četvrtine ispitanika smatra da liječnici u potpunosti ili djelomično razumiju njihovu bol, dok je percepcija društvene podrške osjetno niža: tek 61 % građana osjeća da društvo u potpunosti ili djelomično pokazuje razumijevanje za njihovu bol, dok svaki peti ispitanik o svojoj boli uopće ne govori.
Zanimljive su i rodne razlike: 41 % žena smatra da spol utječe na to kako drugi doživljavaju ili reagiraju na njihovu bol, dok isto smatra 28 % muškaraca, što dodatno potvrđuje da bol nije samo zdravstveno, već i društveno pitanje.
Stručnjak upozorava: pravilno liječenje boli ključno je za zdravlje
Istraživanje o liječenju boli komentirao je dr. sc. Dino Budrovac, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli:
„O važnosti edukacije iz liječenja boli i farmakoterapije govori u prilog i podatak iz istraživanja da veliki postotak građana kupuje i koristi bezreceptne lijekove i pritom ih dozira prema vlastitoj procjeni ili prema informacijama dobivenima iz upute o lijeku. Ovo istraživanje je pokazalo da je samo trećina bolesnika sklona mijenjanju svojih životnih navika s ciljem smanjenja boli.“, istaknuo je dr. sc. Budrovac.
Upravo su podizanje svijesti o pravilnom liječenju boli i dostupnosti stručne podrške temelj Krkinog projekta Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo drugo nacionalno istraživanje o boli.
„Rezultati drugog Indeksa boli u Hrvatskoj jasno pokazuju da građani bol najčešće rješavaju brzo i pragmatično, ali pritom nerijetko bez dovoljno stručne podrške. Činjenica da se značajan dio ispitanika pri doziranju lijekova oslanja na vlastitu procjenu, kao i podatak da financije često predstavljaju prepreku liječenju, ukazuju na potrebu za dodatnom edukacijom i osvještavanjem važnosti pravilnog pristupa terapiji. Projektom Bez pauze želimo potaknuti građane da bol ne rješavaju stihijski, već informirano i odgovorno“ istaknula je dr. dent. med. Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi. Više informacija o provedenom istraživanju pronađite ovdje.
BocciaPrije 7 dana
VremeplovPrije 7 dana
EU kutakPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
IntervjuPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana