Broj adolescenata i mladih žena s kasnijom dijagnozom zabrinjavajuće brzo raste i mogli bi imati koristi od ciljanog liječenja, a ne od široke oznake autizma

Poslušaj članak

Spektar autizma postao je toliko širok i prilagodljiv da je danas postao potpuno besmislen, ugrožavajući preciznu medicinsku dijagnozu. Naime, broj adolescenata i mladih žena s kasnijom dijagnozom – koji su često vrlo anksiozni, ali verbalno sposobni – zabrinjavajuće brzo raste i mogli bi imati koristi od ciljanog liječenja, a ne od široke oznake autizma.

Ovu, do jučer šokantnu tezu, izrekla je nitko drugi do svjetski ugledna Uta Frith, pionirka istraživanja autizma, koja kaže da je spektar sada toliko ‘prilagođen da je potpuno besmislen’. Činjenična definicija autizma ostala je ista, tvrdi Frith, no tumačenje stanja se s vremenom promijenilo, postajući ‘inkluzivnije’, što govori da se spektru pridodaju i oni poremećaji koji s autizmom nemaju veze.

– Osnovna definicija autizma koju sam vam dala, dakle da je cjeloživotan i neurološki razvojni te da postoje komunikacijske poteškoće i ograničeno ponašanje, ostala je ista – rekla je Frith.

– Općenito je prihvaćena. Ali tumačenje te definicije je druga stvar, jer smo je učinili inkluzivnijom.

Frith je emeritus profesorica kognitivnog razvoja na Institutu za kognitivnu neuroznanost Sveučilišnog koledža u Londonu, pa je njezina teza o spektru izazvala golemu zbunjenost među stručnjacima za autizam. Odustaje li se, dakle, od ‘koncepta spektra’, koji je nastao jer su stručnjaci u njega u uključili i netipične neurodiverzne slučajeve te tako znatno proširili kriterije.

– Ali to je vrlo teško, jer što je značajno u tome što smo dio ogromnog spektra kojem svi pripadamo? Svi smo neurodiverzni; to možemo prihvatiti jer su nam mozgovi različiti. Ali to čini medicinsku dijagnozu potpuno besmislenom – rekla je Frith.

Stručnjaci su usvojili koncept spektra jer je kategorički pristup značio da mnogi ljudi ne odgovaraju preciznoj definiciji autizma. Stoga Frith upozorava da je ‘zbog različitih kulturnih čimbenika spektar postao sve prilagodljiviji i stoga je sada došao do svog kolapsa’.

– Mislim da ovo nije sasvim prepoznato, jer se stručnjaci još uvijek drže ideje da postoji nešto što ujedinjuje sve ljude kojima je dijagnosticiran autizam. Više u to ne vjerujem – kaže Frith. Napomenula je da sada postoje dvije velike podskupine koje uključuju one kojima je autizam dijagnosticiran rano u djetinjstvu, obično mlađe od pet godina, i one kojima je dijagnosticiran kasnije u životu, za koje je sugerirala da bi se mogli nazvati hipersenzitivnima.

Frith kaže da ova skupina, prvenstveno mladih žena i tinejdžerica, raste zastrašujućom brzinom, ali da se prva skupina samo umjereno povećava

– Mislim da ljudi u drugoj skupini zaista imaju problema. Ali rekla bih da su to problemi koji se možda mogu puno bolje liječiti nego pod oznakom ‘autizam’. Borila bih se da se ta oznaka ograniči na prvu skupinu – zaključila je Frith.

Otkriveno je da crvene krvne stanice mogu apsorbirati glukozu i tako pomagati u regulaciji razine šećera u krvi

Poslušaj članak

Učinkoviti lijek za potpuno suzbijanje dijabetesa još uvijek ne postoji, međutim novo istraživanje je potvrdilo kako su znanstvenici jako blizu da isti razviju, piše ScienceAlert.

Naime, rezultati studije koju su američki znanstvenici proveli na laboratorijskim miševima koji su imali dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2, otkrili su da, kada se nadmorska visina povećava, a zrak postane rjeđi, smanjuje se rizik od dijabetesa.

Tome je tako jer pod tim uvjetima crvene krvne stanice postaju kao spužva i počinju upijati glukozu što dovodi do smanjenja šećera u krvi. Kad je zrak rjeđi, odnosno zasićenost kisikom manja, crvene krvne stanice proizvode tri puta više glukoze.

Istraživači tvrde kako takva metabolička promjena omogućava stanicama da bolje i brže dostavljaju kisik što dovodi do bolje regulacije šećera u krvi, što automatski smanjuje šansu za razvoj dijabetesa.

– Crvene krvne stanice predstavljaju skriveni odjeljak metabolizma glukoze koji do sada nije bio shvaćen. Ovo otkriće moglo bi otvoriti potpuno nove načine razmišljanja o kontroli šećera u krvi – istaknula je biokemičarka Isha Jain iz Gladstone Instituta, neovisne, neprofitne istraživačke organizacije.

Kad boravi na višim nadmorskim visinama, čovjekovo se tijelo mijenja jer se prilagođava na razne uvjete koji ga okružuju.

Studija je provedena na miševima koji su izloženi uvjetima gdje je bila niža zasićenost kisikom. Kao rezultat toga, znanstvenici su primijetili da testirani miševi imaju nižu razinu glukoze u krvi od uobičajene.

Sav šećer koji su istraživači dali miševima odmah je nestao iz mišjeg krvotoka, ali nije se razgradio ni u jetri, ni u mišićima, a niti u mozgu. Razina glukoze u krvotoku miševa bila je niska još dugo nakon što su premješteni u okolinu s većom koncnetracijom kisika.

Istraživači su promijenili način snimanja i napravili dodatne testove. Tako su otkrili da crvene krvne stanice mogu apsorbirati glukozu i tako pomagati u regulaciji razine šećera u krvi.

Otkrili su i jednu molekulu koja djeluje na hemoglobin (protein u crvenim krvnim stanicama koji prenosi kisik). Ta molekula smanjuje vezanje hemoglobina za kisik, pa se kisik lakše oslobađa i bolje dolazi do tkiva.

– Crvene krvne stanice se obično smatraju pasivnim prijenosnicima kisika. Ipak, otkrili smo da one mogu biti odgovorne za značajan dio potrošnje glukoze u cijelom tijelu, posebno pod hipoksijom – kazao je biokemičar Angelo D’Alessandro sa Sveučilišta Colorado.

Iste mehanizme za ragulaciju glukoze razvile su i druge vrste životinja kako bi se mogle prilagoditi okruženju u kojem nema dovoljno kisika.

Dajući mišjim modelima dijabetesa tipa 1 i tipa 2 novorazvijeni lijek koji oponaša učinke života na velikim nadmorskim visinama, znanstvenici su preokrenuli visoke razine šećera u krvi kod životinja. To sugerira da bi tretman razvijen na ovaj način mogao u budućnosti u potpunosti suzbiti dijabetes kod ljudi.

Korištenje poznatih plavih pilula može pomoći pri sprečavanju nastanka Alzheimerove bolesti kod starijih ljudi

Poslušaj članak

Svjetski znanstvenici i doktori već godinama nastoje naći lijek za Alzheimerovu bolest, ali i za prevenciju iste. Iako se do sada samo nagađalo što to ljudi moraju konzumirati kako bi izbjegli razbolijevanje od ove teške neurodegenerativne bolesti, znanstvenici su sada došli do revolucionarnog, ali i iznenađujućeg otkrića.

Naime, prema novoj listi lijekova i cjepiva kao najučinkovitije preventivno sredstvo protiv Alzheimerove bolesti stavljena je Viagra, piše ScienceAlert.

Da, dobro ste pročitali. Dakle, prema pregledu koji je proizašao iz panela na kojem je sudjelovao 21 znanstvenik, a koji su proučavali anonimne nominacije te kliničke dokaze, na kraju je odluka pala na listu od 80 lijekova koji pokazuju potencijal u liječenju Alzheimerove bolesti.

S te liste istaknula su se tri lijeka – Sildenafil (Viagra), Zostavax (cjepivo protiv herpes zostera) i Riluzol (lijek koji se koristi za liječenje amiotrofične lateralne skleroze). Spomenuti lijekovi već su prije testirani kao moguća terapija za prevenciju ove teške neurodegenerativne bolesti, a odabirom stručnjaka prethodna istraživanja i potencijal tih lijekova dodatno su dobili na značaju.

U pregledu je korišten Delphi konsenzus strukturirani proces koji se često koristi u medicini i javnom zdravstvu kako bi se grupama pomoglo u donošenju odluka koje svi mogu podržati.

Kako navode istraživači u svom radu, svaki od prioritetnih kandidata ima dokaze koji podupiru relevantne temeljne mehanizme djelovanja, nekliničke studije i kliničke dokaze iz epidemioloških studija i preliminarnih kliničkih ispitivanja. Znanstvenici navode kako je podnošljivost ovih spojeva prikladna za primjenu kod krhke populacije starijih osoba kao dio dobro nadziranog programa kliničkih ispitivanja. Stoga, znanstvenici preporučuju svaki od ovih terapijskih pristupa kao visoki prioritet za klinička ispitivanja za liječenje ili prevenciju Alzheimerove bolesti – pisano je u njihovom radu koji je objavljen u časopisu Springer Nature.

Sildenafil, poznat i kao Viagra, je inhibitor koji opušta krvne žile, a osim što se koristi za poboljšanje erekcije, prethodne studije pokazale su da korištenje poznatih plavih pilula, također može pomoći pri sprečavanju nastanka Alzheimerove bolesti tako što njihov učinak smanjuje nakupljanje tau proteina specifičnog kod spomenute neurodegenerativne bolesti.

Nadalje, Zostavax ili cjepivo protiv herpes zostera još kvalitetnije može suzbiti stvaranje Alzheimerove bolesti pošto se radi o cjepivu koje se direktno ubrizgava u organizam i podiže imunološki sustav te se tijelo samo može boriti protiv nastanka bolesti.

Isto tako, treći lijek Riluzol sprečava odumiranje neurona mijenjajući neurološke puteve, te smanjujući razinu kemikalija u mozgu koje isto tako mogu biti okidač za nastanak Alzheimerove bolesti.

– Pobjeda nad demencijom zahtijevat će sve vrste istraživanja – od korištenja onoga što već znamo do otkrivanja novih lijekova za liječenje i sprečavanje stanja. Prenamjena lijekova ključni je dio te kombinacije, pomažući nam da današnji lijek za jedno stanje pretvorimo u sutrašnji tretman za drugo – istaknula je doktorica Anne Corbett, profesorica za područje demencije na Sveučilištu Exeter u Velikoj Britaniji.

Iako se još uvijek ne zna dosta toga o Alzheimerovoj bolesti, ono što je obećavajuće jest da lijekovi s prenamjenom mogu djelovati kao tretmani za druga stanja, a mogu li spomenuti do kraja zaustaviti ovu tešku neurodegenerativnu bolest, još se treba istražiti.

– Sada moramo vidjeti velika klinička ispitivanja kako bismo razumjeli njihovu pravu vrijednost i sa sigurnošću znali jesu li učinkoviti u liječenju ili sprečavanju Alzheimerove bolesti – zaključila je doktorica Corbett.

Bilo kako bilo, otkrivanje novih tretmana budi nadu da ne moramo čekati revolucionarne lijekove za sprečavanje ovog stanja, možda oni već godinama postoje, ali ih treba koristiti na pravi način.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Alzheimer’s Research & Therapy.