Pod sloganom ‘Pravo. Pravda. Djelovanje – Za SVE žene i djevojčice’ Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u partnerstvu s Uredom pravobranitelja za osobe s invaliditetom 6. ožujka u Zagrebu tradicionalno je organizirala obilježavanje Međunarodnog dana žena. Događaj u okviru kampanje ‘Aktivne i uključene’ održan je s ciljem promicanja prava, ravnopravnosti i društvene uključenosti žena s invaliditetom
Poslušaj članak
Obilježavanje je započelo prikazivanjem dvaju videa. Prvi video ‘Reagiraj. Podrži. Prijavi – Nasilju NE i NE…4’ financiralo je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a drugi video predstavlja globalnu kampanju ‘Milijarda ustaje 2026’, koji je SOIH napravio sa savezima i udrugama članicama, a financiran je od strane Grada Zagreba.
U prigodnom govoru predsjednica SOIH-a Marica Mirić istaknula je kako je važno da povodom Međunarodnog dana žena cijeli svijet digne glas protiv nasilja nad ženama, ali i protiv siromaštva kojem su izložene.
– Nasilje nad ženama nije privatna stvar, nije problem koji se događa negdje drugdje i nekom drugom, nego je društveni problem koji treba jasan i jednoznačan odgovor – pojasnila je Mirić.
Naglasila je kako se zakoni u Hrvatskoj unapređuju, ali njihova provedba još nije na zadovoljavajućoj razini. Poručila je kako je važno graditi društvo u kojem ne samo žene s invaliditetom nego nitko neće trpjeti nasilje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić ukazao je na trenutačno stanje vezano za položaj žena s invaliditetom u društvu. Prema službenim podacima u Hrvatskoj živi 313 tisuća žena s invaliditetom koje čine oko 45 posto ukupnog broja osoba s invaliditetom.
– Žene s invaliditetom izuzetno su zastupljene u ukupnom stanovništvu i populaciji osoba s invaliditetom. Međutim, one su izložene višestrukoj diskriminaciji koja najčešće polazi od predrasuda – upozorio je Jurišić.
Zaključio je da donositelji odluka na svim razinama, ali i opća javnost trebaju raditi na tome da žene s invaliditetom imaju jednaka prava kao i žene bez invaliditeta.
Irena Sarta iz Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH pohvalila je dugogodišnju suradnju Ureda i SOIH-a. Izrazila je zadovoljstvo što se SOIH kontinuirano bavi temom položaja i prava žena s invaliditetom te problematikom rodno utemeljenog nasilja. Čestitajući Međunarodni dan žena izrazila je podršku kampanji ‘Aktivne i uključene’.
U svom obraćanju pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba Sandra Čirkinagić istaknula je da Grad Zagreb trenutačno radi na Zagrebačkoj strategiji zaštite od nasilja nad ženama i novoj Zagrebačkoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.
– Izuzetno nam je važna suradnja s udrugama osoba s invaliditetom, jer su to najčešće mjesta gdje se žene okupljaju, imaju priliku otvoreno progovoriti i dobiti podršku – poručila je Čirkinagić.
U sklopu obilježavanja održana je panel rasprava na kojoj su istaknute prepreke za žene s invaliditetom kao što su zapošljavanje, nasilje, reproduktivna prava i pristupačnost.
Martina Krnić iz Ureda za ravnopravnost spolova istaknula je da se Ured u svojim izvješćima bavio problemom opremljenosti zdravstvenih ustanova ginekološkim stolovima prilagođenima ženama s invaliditetom. Upozorila je da, ako su zdravstvene ustanove imale prilagođene ginekološke stolove, problem je bio pristupačnost tih ustanova ženama s invaliditetom. Nadalje, još uvijek postoje skloništa za žrtve nasilja koja nisu opremljena za prihvat žena s invaliditetom.
Zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Anica Ježić istaknula je da su česte pritužbe Uredu vezane uz ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Pritužbe se odnose i na prilagodbu radnog mjesta, uvjete rada, procjene radne sposobnosti, mobilnosti te pristupačnost.
Predsjednica SOIH – Mreže žena s invaliditetom Gordana Jurčević istaknula je da su hrvatski zakoni dobro osmišljeni, ali u svakodnevnom životu žene s invaliditetom nailaze na brojne prepreke prilikom ostvarivanja svojih prava. Teže ostvaruju prava žene u ruralnim sredinama, gdje nisu dostupne niti pojedine usluge podrške.
Zabrinjavajuća je činjenica da su žene s invaliditetom u većem riziku od nasilja u odnosu na žene bez invaliditeta.
– Žene s invaliditetom izložene su obiteljskom nasilju, izložene su seksualnom nasilju, ali najzastupljenije je psihičko nasilje. Oblik nasilja je i zanemarivanje koje može imati ozbiljne i trajne posljedice, a to zanemarivanje se normalizira – upozorila je Jurčević.
Žene s invaliditetom nažalost ne prijavljuju nasilje, pogotovo zbog toga što su ekonomski ovisne o nasilniku i nemaju povjerenje u sustav što se tiče njihove zaštite.
– Posebno su ranjive žene s mentalnim i intelektualnim teškoćama. Ako žene s mentalnim teškoćama još nisu u nekom sustavu, s njima se manipulira pa čak i do razine podvođenja – objasnila je Jurčević.
Navela je da je u svojim kampanjama SOIH – Mreža žena s invaliditetom zagovarala da skloništa budu arhitektonski pristupačna, da budu komunikacijski dostupna osobama s oštećenjem sluha i da se osigura asistencija osobama s težim oblikom invaliditeta.
Predsjednica Društva multiple skleroze Karlovačke županije i dopredsjednica Foruma mladih s MS-om Hrvatske Maja Liković Cipurić istaknula je kako je obrazovanje ključno za ostvarivanje prava i samozastupanje, a važnu ulogu u upućivanju na informacije o ostvarivanju prava imaju udruge osoba s invaliditetom.
Na panelu su izneseni prijedlozi i planovi u 2026. za unapređivanje položaja žena s invaliditetom i ostvarivanje njihovih prava.
Pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Sandra Čirkinagić najavila je da će Grad Zagreb u 2026. dodijeliti osigurane stanove žrtvama nasilja kada izađu iz skloništa ‘Duga’, koje je u nadležnosti Grada, a radit će se i na prilagodbi svih gradskih ustanova te širenju voznog parka javnog gradskog prijevoza.
Voditeljica Službe za skrbništvo i osobe s invaliditetom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Borovec istaknula je da se trenutačno provodi projekt ‘Ne rodno utemeljenom nasilju’. U sklopu ovog projekta radi se na medijskoj kampanji čiji je cilj razvoj svijesti javnosti o štetnosti rodno utemeljenog nasilja s posebnim naglaskom na seksualno nasilje i seksualno uznemiravanje.
Među konkretnim prijedlozima u 2026. godini su prilagodba skloništa za žrtve nasilja ženama s invaliditetom, sustavno povezivanje skloništa i određenih službi kako bi se osigurala asistencija i medicinska pomoć, osiguranje podrške u pronalasku posla ženama s invaliditetom nakon izlaska iz skloništa, uključivanje žena s invaliditetom u kreiranje javnih politika te osiguranje dostupnosti svih usluga bez obzira na sredinu u kojoj žive žene s invaliditetom.
SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Još par dana pa završava DANOVA NEXT, projekt hvaljen kao primjer dobre prakse u razvoju inkluzivnih i pristupačnih prometnih rješenja za osobe s invaliditetom.
Perjanica ovog projekta u Hrvatskoj bio je SOIH, krovna organizacija udruga i saveza osoba s invaliditetom, koji je, među ostalim, projektu DANOVA NEXT dao međunarodnu vidljivost. Usto, SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom.
O svemu tome detaljno su govorili Soihovci na jučerašnjem predstavljanju DANOVA NEXT priručnika za replikaciju projektnih aktivnosti.
Magdalena Guzalić, socijalna radnica i više stručna suradnica u SOIH-u, samom je projektu dala svoj obol kao komunikacijska menadžerica i, kako sama kaže, rezultati koje je projekt polučio, i više je nego ispunio očekivanja.
– Već na početku samog projekta prepoznali smo ključne probleme, a to je da ne postoji prijevoz pristupačan osobama s invaliditetom na svim lokacijama i također da ne postoje standardizirane prakse kod svih prijevoznika – kaže nam Guzalić.
– Na te izazove nastojali smo odgovoriti kroz razna projektna rješenja, tako da smo uz prilagodbu i prilagođavanje infrastrukture ujedno razvili neka digitalne rješenja, poput DANOVA NEXT aplikacije koju je koristilo više stotina putnika s invaliditetom. Naglasila bih da smo u svim fazama projekta stavili korisnike u središte samog procesa te smo apsolutno sve odluke i rješenja donosili zajednički, u dogovoru s njima, dakle ne isključivo iz perspektive stručnjaka ili prijevoznika, nego i iz perspektive samih putnika s invaliditetom – tumači Guzalić.
Zadovoljstvo rezultatima projekta izrazila je i Marica Mirić, predsjednica SOIH-a, koja posebno ističe iznimno plodnu suradnju s međunarodnim partnerima, njih sveukupno šesnaest, koji su odmah uključili u projekt i osobe oštećena vida i sluha te one putnike s motoričkim teškoćama.
Zajedničkim su snagama, kaže Mirić, stvarali projektna rješenja a potom ih prezentirali predstavnicima autobusnih kolodvora, zračnih i morskih luka, koji su pokazali spremnost na suradnju u osiguravanju pristupačnijeg prijevoza za putnike s invaliditetom.
Konzorcij AccessibleEU i irski Centar izvrsnosti za univerzalni dizajn, koji djeluje pri Nacionalnom tijelu za osobe s invaliditetom, organizirali su međunarodno događanje pod nazivom ‘Unaprjeđenje pristupačnosti u prometu’. Skup je održan u hibridnom obliku – uživo u Dublinu i online za sudionike iz drugih zemalja
Poslušaj članak
Događanje je okupilo predstavnike javnih tijela, donositelje odluka, prijevoznike, organizacije osoba s invaliditetom, stručnjake za pristupačnost, istraživače i predstavnike civilnog društva iz cijele Europske unije.
Cilj susreta bio je podizanje svijesti o važnosti pristupačnog prijevoza te jačanje suradnje među svim dionicima uključenima u planiranje i provedbu prometnih usluga.
Sudionici su istaknuli kako se prometni sustavi ubrzano mijenjaju pod utjecajem digitalizacije, razvoja novih oblika mobilnosti i sve veće primjene digitalnih alata za kupnju karata i informiranje putnika. U takvim okolnostima pristupačnost ne smije biti naknadna prilagodba, već sastavni dio planiranja i razvoja održivog i uključivog prometa.
Posebna pozornost posvećena je potrebi osiguravanja pristupačnosti u svim fazama prometnog sustava – od projektiranja infrastrukture i vozila do razvoja digitalnih usluga, organizacije prijevoza i edukacije zaposlenika.
Naglašena je i važnost aktivnog uključivanja osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka, budući da njihova iskustva pružaju ključan uvid u prepreke s kojima se svakodnevno susreću.
Program je uključivao stručna izlaganja, panel rasprave i primjere dobre prakse iz različitih europskih zemalja. Raspravljalo se o regulatornim okvirima, prekograničnoj mobilnosti, inovacijama u prometu te standardima koji mogu doprinijeti većoj dostupnosti prijevoznih usluga za sve građane.
U sklopu panela o međunarodnim iskustvima istaknuto je da pristupačan promet podrazumijeva mnogo više od fizički dostupnih vozila i kolodvora. Jednako su važni pristupačne informacije, digitalne usluge, kvalitetna podrška putnicima i educirano osoblje koje može odgovoriti na potrebe osoba s invaliditetom.
Sudionici su zaključili kako je za stvaranje istinski pristupačnog prometnog sustava nužna kontinuirana suradnja javnih institucija, prijevoznika, stručnjaka i organizacija osoba s invaliditetom, uz sustavno planiranje pristupačnosti u svim oblicima prijevoza – željezničkom, cestovnom, zračnom, pomorskom i gradskom prometu.
Cilj projekta InclusiVET, koji sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+, zapravo nije promocija umjetnika s invaliditetom, nego njihovo bolje pozicioniranje na otvorenom tržištu rada
Poslušaj članak
Centar za kulturu Trešnjevka (CeKaTe) jučer je okupio raznoliku ekipu umjetnika s invaliditetom iz Hrvatske i inozemstva koji su javnosti prezentirali vještine i talente u multidisciplinarnom stvaralaštvu.
Riječ je naime o kulturno-umjetničkom projektu InclusiVET koji organizacijski potpisuje Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj, u suradnji s partnerima iz Perua, Čilea, Španjolske, Grčke i Litve. Umjetnici s invaliditetom jučer su tako u CeKaTe prizvali brojnu publiku kojoj su, sudeći po reakcijama, dokazali da zaslužuju bolji tretman na domaćoj kulturnoj sceni, i to kroz izložbu likovnih radova te kazališne, glazbene i plesne performanse.
Začudo, cilj projekta InclusiVET, koji sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+, zapravo nije promocija umjetnika s invaliditetom, nego njihovo bolje pozicioniranje na otvorenom tržištu rada. Kakve veze ima umjetnost s tržištem rada i zapošljavanjem detaljno nam tumači Brigita Jerić, voditeljica projektnog tima ‘Slave Raškaj’, po struci socijalna radnica.
– Riječ je o trogodišnjem projektu i zajedno s našim partnerima kreirali smo kurikulum koji će omogućiti osobama s invaliditetom, koje se bave s različitim tipovima umjetnosti a imaju znanja i vještine, da nauče kako prezentirati svoje stvaralaštvo, usvoje umijeće marketinga i kako doći do kupaca – pojašnjava Brigita Jerić.
– Ovdje se dakle ne radi o inkluziji naših umjetnika u kulturni život, nego o pripremi za tržište rada. Jer puno naših umjetnika možda i nema dovoljno samopouzanja i vjere da njihov rad zbilja vrijedi. Umjetnici s invaliditetom na tržištu rada često se suočavaju s barijerama, ponajprije s predrasudama poslodavaca i nedovoljnim mogućnostima profesionalnog usavršavanja. Razvojem inkluzivnih obrazovnih metoda i jačanjem kompetencija organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom ovim projektom nastojimo odgovoriti na te izazove. Mi smo dakle ovdje da naše umjetnike ohrabrimo na tom putu prema tržištu rada – zaključuje Jerić.
Iz SvijetaPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Civilno društvoPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
In MetropolaPrije 6 dana