EU kutak
Europski parlament usvojio preporuke za rješavanje stambene krize
Parlament je u utorak usvojio prijedloge za rješavanje stambene krize u EU-u i predložio rješenja za pristojno, održivo i cjenovno pristupačno stanovanje
Poslušaj članak
Završno izvješće Posebnog odbora za stambenu krizu, usvojeno s 367 glasova za, 166 protiv i 84 suzdržanih, naglašava da se milijuni Europljana suočavaju s nesigurnim životnim uvjetima zbog stambene krize. Poziva na EU inicijative za pomoć u suzbijanju rasta cijena i manjka stanova kroz poticanje gradnje i obnove.
Bolji životni standard
Kako bi se osiguralo kvalitetno stanovanje, zastupnici traže da se u Komisijinu planu namijene posebna sredstva za obnovu, poboljšanje energetske učinkovitosti stambenih zgrada i borbu protiv energetskog siromaštva. Svi novi stanovi trebali bi zadovoljavati standarde izolacije, energetske učinkovitosti i kvalitete zraka, kažu zastupnici.
Vezano uz sve veći broj smještajnih jedinica za kratkoročni najam, zastupnici pozivaju da se budućim zakonom uspostavi ravnoteža između turističkih potreba i cjenovno pristupačnog stanovanja. Zakonom bi se trebali odrediti zajednički ciljevi na razini EU-a, a istovremeno državama članicama, regijama i lokalnim vlastima ostaviti slobodu osmišljavanja i provedbe mjera prilagođenih njihovim specifičnostima i stanju na njihovim tržištima nekretnina, poručili su zastupnici.
Zastupnici također traže odgovarajući udio javnih i socijalnih stanova u gradovima EU-a kako bi se povećala cjenovna pristupačnost i ponuda za ranjive skupine.
Parlament oštro osuđuje bespravno useljavanje u tuđe nekretnine (squatting) i zahtijeva strože mjere za zaštitu vlasnika. Istovremeno potiče države članice EU-a da bolje zaštite prava najmoprimaca, osiguraju pravedne uvjete i spriječe nerazmjerna povećanja najamnina.
Ulaganja i fiskalne potpore
Zastupnici zagovaraju porezne poticaje za potporu kućanstvima s niskim i srednjim primanjima, uklanjanje poreznih prepreka za one koji kupuju svoju prvu nekretninu te olakšice koje bi dugoročni najam učinile povoljnijim.
U izvješću se poziva na veća ulaganja EU-a u stanovanje boljom koordinacijom postojećih sredstava i preraspodjelom neiskorištenog novca iz plana za oporavak i otpornost kako bi se poduprla izgradnja i obnova socijalnih, cjenovno pristupačnih stanova te stambenih zadruga.
Zastupnici također kažu da bi svaka revizija pravila o državnim potporama trebala olakšati javna ulaganja u socijalno stanovanje, poštujući pritom raznolikost nacionalnih tržišta.
Brži i jednostavniji postupci
Zastupnici traže od Komisije paket pojednostavljenja kako bi se smanjila birokracija u stambenom sektoru. Žele jednostavnije postupke izdavanja dozvola, na primjer digitalnim putem te rok od najviše 60 dana za dobivanje dozvole za gradnju.
Jačanje građevinskog sektora i sektora obnove EU-a
EU mora ojačati svoj industrijski suverenitet u građevinskom sektoru i sektoru obnove, kažu zastupnici, pozivajući Komisiju da poveća potporu inovacijama i održivim proizvodima, ojača jedinstveno tržište sirovina i uvede pravila o minimalnom udjelu komponenti proizvedenih u EU-u (Made in EU) za projekte koje sufinancira EU.
Naposljetku, zastupnici traže mjere za poboljšanje radnih uvjeta za kvalificirane radnike što uključuje programe osposobljavanja i pravedne plaće. Pozivaju na lakšu mobilnost radne snage unutar EU-a, uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija i, prema potrebi, zapošljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja.
– Generacija koja si ne može priuštiti dom, ne može graditi svoju budućnost. U Europi nedostaje 10 milijuna stanova, najamnine su porasle za više od 30 %, a mladi i obitelji ispaštaju zbog toga. Prvi puta, Europski parlament predstavlja plan djelovanja: Paket mjera pojednostavnjenja u stambenoj politici, brže izdavanje dozvola u roku od 60 dana, ulaganje u vještine, pravnu sigurnost i zaštitu vlasnika i najmoprimaca, mobilizaciju privatnih i javnih ulaganja i snažniju potporu mladima, obiteljima i osobama s invaliditetom. Nema više izgovora. Sada države članice moraju djelovati – istaknuo je izvjestitelj Borja Giménez Larraz (EPP, Španjolska).
– Stanovanje je temeljni socijalni prioritet, a tijekom prošle godine naš je Odbor pokazao da stambena kriza u EU-u pogađa građane u svim državama članicama. Danas Europski parlament poduzima mjere za rješavanje te hitne socijalne i gospodarske krize predlaganjem praktičnih i inovativnih rješenja. Stambena kriza ima dalekosežne posljedice na kvalitetu života Europljana, što utječe na zdravlje, socijalnu koheziju i pristup gospodarskim mogućnostima. Djelovanje EU-a ključno je za ponovnu uspostavu ravnoteže i pravednosti na tržištu stambenih nekretnina jer svatko zaslužuje mjesto koje može nazvati domom – izjavila je predsjednica Odbora za stambenu krizu Irene Tinagli (S&D, Italija).
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
EU kutak
Je li asistivna tehnologija u EU dostupna samo odabranima?
Ključno je poboljšati prekogranični pristup asistivnoj tehnologiji, te omogućiti slobodno kretanje osobama s invaliditetom koje je koriste
Poslušaj članak
Većina osoba s invaliditetom danas je ovisna o nekoj vrsti asistivne tehnologije. Međutim, ako ste građanin zemlje koja je članica Europske unije, ipak ćete imati određene probleme pri nabavi prijeko potrebnih asistivnih pomagala. Zvuči nevjerojatno, ali zaista je tako.
Potvrdila je to i analiza Europskog forma za osobe s invaliditetom objavljena 22. listopada. Kako se navodi, osobe s invaliditetom suočavaju se s nedostupnošću pomagala iz nekoliko razloga.
Jedan od razloga zašto je tako leži u tome što unutar Europske unije postoje zatvoreni popisi dostupne asistivne tehnologije, ali asistivna tehnologija s popisa nije od koristi svim osobama koje ju trebaju. Drugim riječima, izdani popisi se ne prilagođavaju i ne nude rješenje za pomoć kod svake dijagnoze, odnosno vrste invaliditeta.
Isto tako, Europska unija ne pomaže pri financiranju asistivnih tehnologija koje su nekima jedini način za funkcioniranje u svakodnevici, pa si ljudi slabijeg imovinskog stanja nisu u mogućnosti osigurati potrebno pomagalo. To kod osoba s invaliditetom može dovesti do rizika od isključenosti.
Osim toga, dodatni problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra koji bi korisnike educirao o načinu korištenja određene asistivne tehnologije, dok također kronično nedostaje i kadra koji bi osobama s invaliditetom bio na usluzi pri korištenju te tehnologije i servisiranju iste ako za tim bude potrebe.
Kako bi se dobavljačima asistivne tehnologije isplatila nabavka istih, potrebno je prijeći na nova asistivna rješenja. To uključuje tehnologiju temeljenu na pretplati, troškove povezanih uređaja i ažuriranja, ali i bolju tehničku podršku.
Zbog različitih pravila, različitog popisa asistivne tehnologije i drugačije razine financiranja iste, dobavljači iz pojedinih zemalja ne nabavljaju noviju asistivnu tehnologiju što osobama s invaliditetom iz pojedinih zemalja onemogućuje pristup asistivnoj tehnologiji koja bi im uvelike mogla podići kvalitetu života.
Zato ljudi iz određenih zemalja moraju putovati u druge zemlje kako bi nabavili asistivnu tehnologiju koja im je potrebna.
Kako bi svaka osoba s invaliditetom na području Europske unije dobila odgovarajuću asisitivnu tehnologiju koja bi joj olakšala život, u analizi Europskog foruma istaknute su određene stavke pomoću kojih bi se mogla olakšati dostupnost asistivne tehnologije svima kojima je potrebna.
Pa tako, između ostalog, u preporukama stoji kako je potrebno osigurati da sustavi financiranja podržavaju širi spektar asistivne tehnologije, kako bi asistivnu tehnologiju mogli dobiti svi, uključujući i korisnike iz manjih zemalja, jamčeći da će dobiti visoko kvalitetne, specijalizirane proizvode.
Isto tako, potrebno je prilagoditi pravila potrebama korisnika asistivne tehnologije što uključuje bolji pristup financiranju, podršci i načinima žalbe.
Između ostalog, potrebno je i povećati broj stručnjaka koji mogu podržati korisnike, odnosno pomoći im pri savladavanju korištenja asistivne tehnologije i pružiti im tehnološku podršku.
Nadalje, bitno je uskladiti zahtjeve za informacijama za pomoćna rješenja među državama članicama i osigurati međusobno priznavanje tamo gdje postoje ekvivalentne procjene.
Kao jedna od ključnih stvari nameće se i poboljšanje prekograničnog pristupa asistivnoj tehnologiji, te omogućavanje slobodnog kretanja osobama s invaliditetom koje je koriste.
Jedino na ovaj način može se osigurati da svaka osoba u Europskoj uniji dobije adekvatnu asistivnu tehnologiju.
U Dublinu je održana konferencija na temu „Asistivna tehnologija i pristupačna digitalna tehnologija – Osnaživanje sudjelovanja“ na kojoj su predstavnici država članica i civilnog društva govorili o pristupačnijoj asistivnoj tehnologiji za sve s područja Europske unije.
Zaključeno je da digitalna i asistivna tehnologija značajno povećavaju neovisnost, sudjelovanje, zdravlje i opću dobrobit osoba s invaliditetom. Pristup odgovarajućoj digitalnoj i asistivnoj tehnologiji ključan je za ostvarenje prava navedenih u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, samostalan život i sudjelovanje u zajednici.
EU kutak
Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
Gotovo dvije od pet osoba s invaliditetom u Hrvatskoj bile su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Veći udio zabilježile su samo Litva, Latvija i Bugarska
Poslušaj članak
U Hrvatskoj je 2025. riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo izloženo 39,8 posto osoba s invaliditetom u dobi od 16 i više godina. Među osobama bez invaliditeta iste dobi taj je udio iznosio 15,6 posto. Razlika od 24,2 postotna boda znači da su osobe s invaliditetom u Hrvatskoj tom riziku bile izložene oko dva i pol puta češće.
Podatke Eurostata usporedio je Europski forum osoba s invaliditetom u analizi objavljenoj 15. listopada 2026. Na razini Unije riziku je bilo izloženo 28,8 posto osoba s invaliditetom. U Litvi je taj udio dosegnuo 50,5 posto. U Latviji je iznosio 42,6 posto, a u Bugarskoj 42,3 posto, što Hrvatsku svrstava na četvrto mjesto.
Gdje je prag rizika od siromaštva
Širi pokazatelj obuhvaća tri skupine ljudi. U prvoj su oni čiji je dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva, u drugoj oni koji žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj oskudici, a u trećoj oni koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Tko pripada dvjema ili svim trima skupinama, broji se samo jednom.
Kad se promatra samo dohodak, ispod praga rizika od siromaštva živjelo je 37,6 posto osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i 20,9 posto u Europskoj uniji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag za osobu koja u Hrvatskoj živi sama iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno oko 753 eura mjesečno.
Istraživanje obuhvaća ljude koji žive u privatnim kućanstvima. U skupinu osoba s invaliditetom Eurostat ubraja one koji su naveli da ih zdravstvene teškoće najmanje šest mjeseci ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima. Osobe koje žive u ustanovama ostaju izvan te statistike.
Kad je do škole više od 40 kilometara
U izvješću za 2025. godinu pravobranitelj za osobe s invaliditetom opisuje slučaj majke koja je dvoje djece s teškoćama u razvoju vozila u školu udaljenu više od 40 kilometara od kuće. Bliže njihovu domu nije bilo prostora za poseban razredni odjel. Na rehabilitaciju su odlazili tridesetak kilometara od kuće u suprotnom smjeru. Zbog teškoća s hranjenjem majka je djecu između nastave i terapije vozila kući na ručak i odmor.
Pravobranitelj je preporučio osnivačima škola da organiziraju prijevoz tako da roditelji mogu raditi i kad dijete treba pratnju na putu do škole. Kao primjer naveo je Osnovnu školu „Antun Gustav Matoš” u Vinkovcima, u kojoj je uz podršku osnivača i financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prijevoz organiziran tako da roditelji ne moraju voziti djecu ni pratiti ih do škole.
EU kutak
VIJEĆE EU Osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh
Poslušaj članak
Pristupačna radna mjesta, razumna prilagodba, napredovanje u karijeri i uključivo obrazovanje ključni su zahtjevi novog dokumenta Vijeća EU-a kojim se osobama s invaliditetom želi osigurati siguran prijelaz iz zaštićenog na otvoreno tržište rada.
No hoće li taj prijelaz na otvoreno tržište rada uistinu biti realiziran u skorijoj budućnosti pitanje je oko kojeg se već sada lome koplja, posebno unutar organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Jer ima i onih skeptika koji smatraju kako bi se iza tog „naizgled plemenitog“ cilja mogla kriti opasnost za skrivenu diskriminaciju osoba s invaliditetom na tržištu rada. Pristupačna radna mjesta i razumna prilagodba, primjerice, zgodno i ohrabrujuće izgledaju na papiru, no u praksi se često ne realiziraju zbog navodno visokih troškova za poslodavce.
Kako god bilo, jednakost osoba s invaliditetom na tržištu rada za Vijeće je „pokretač gospodarskog rasta i konkurentnosti u EU-u“. Glavni cilj spomenutog dokumenta zapravo je izgradnja Unije jednakosti, za što već postoje zakonodavni akti kojima se zabranjuje diskriminacija, utvrđuju načela jednakih mogućnosti, svekolike ravnopravnosti, sprječavanja siromaštva i socijalne isključenosti, i to ne samo za osobe s invaliditetom.
– Predrasude i stigma mogu dovesti određene skupine u nepovoljan položaj već od samog početka i tijekom cijelog života. Žene, djeca i skupine u ranjivim situacijama izloženiji su riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od drugih – navodi se u dokumentu Vijeća.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh na otvorenom tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom ovu su inicijativu isprva pozdravljali kao važan iskorak u izgradnji društva jednakih mogućnosti (Unije jednakosti), no početno je oduševljenje brzo splasnulo zbog nedostatka političke volje da se taj cilj uistinu i realizira.
-
in MREŽAPrije 6 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 7 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
-
Video / podcastPrije 6 danaZašto dug sastanak može biti iscrpljujuć za nagluhe osobe?
-
VijestiPrije 2 danaPotpora za prijevoz studenata s invaliditetom
-
BocciaPrije 2 danaDora Bašić zlatna na Svjetskom kupu u Brazilu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPokrenut program „Mreža podrške u zajednici”




