Sedmu godinu zaredom Inicijativa ‘Život s limfedemom’ iz Splita obilježava Svjetski dan limfedema. Ovaj dan obilježava se diljem svijeta 6. ožujka, a na važnost borbe protiv ove bolesti i u Hrvatskoj podsjetile su Ojdana Koharević i Katija Bajrić, predstavnice Inicijative ‘Život s limfedemom’
Poslušaj članak
Uz ovogodišnji Svjetski dan limfedema iz ove Inicijative stižu dobre vijesti o nabavi limfomata, aparata za limfnu drenažu koji znatno pomaže u terapiji limfedema.
O čemu je riječ pojašnjavaju predstavnice ove Inicijative.
– Svakodnevno slušamo o bremenitom stanju u hrvatskom zdravstvu, no želimo da se i naš glas čuje jer o limfedemu se ne zna mnogo, a mi u Hrvatskoj, na žalost, nemamo dobre uvjete liječenja ove bolesti. Stoga smo na prijemu u Splitsko-dalmatinskoj županiji predstavile ideju o nabavi limfomata u Poliklinici za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju u Splitu, županijskoj ustanovi u kojoj se uz sve bolesti liječi i limfedem te vjerujemo kako ćemo ovu ideju uskoro ostvariti – kažu u Inicijativi.
Limfomat je tek jedan dio terapije koja za njih život znači, a u ovoj županijskoj ustanovi u upotrebi je već dugi niz godina stari limfomat.
– Županu Blaženku Bobanu smo, uz prethodni dogovor s ravnateljicom ove ustanove dr. Ivanom Šegvić, predložili nabavu novoga aparata za limfnu drenažu. Župan je naš prijedlog prihvatio, Splitsko-dalmatinska županija će nakon administrativnih priprema osigurati novac i kupiti limfomat, sve kako bi aparat za limfnu drenažu što prije bio na raspolaganju pacijentima – kaže Ojdana Koharević, predstavnica Inicijative.
Ovaj će limfomat barem donekle poboljšati uvjete terapije, no kako kažu, pred njima je još mnogo posla kako bi javnost, ali i institucije upoznali s ovom bolešću.
Što je limfedem?
Riječ je o bolesti usporenog limfnog sustava, odnosno pretjeranog nakupljanja limfe uzrokovanog genetskim poremećajem te operativnim zahvatima, kao i drugim traumama. Najčešći simptom je oticanje ruku i nogu, no limfedem se može javiti na cijelom tijelu. Limfedem se kod onkoloških bolesnika javlja kao posljedica operativnog zahvata, uklanjanja limfnih čvorova kod pojedinih vrsta karcinoma, a najčešće kod karcinoma dojke.
Bolest nije smrtonosna, no limfedem na žalost nije izlječiv. Ipak, nadu daje saznanje kako se s limfedemom, uz pravilnu terapiju, promjenu načina života, vježbu i prehranu, može kvalitetno živjeti.
Terapija je, kažu oboljeli od limfedema, presudna za život s limfedemom, no pacijenti na žalost nemaju odgovarajuću pomoć u zdravstvenom sustavu. Tako oboljeli od ove bolesti veći dio kompletne dekongestivne terapije, koja uključuje ručnu limfnu drenažu, kompresivno bandažiranje kao i terapiju spomenutim limfomatom, moraju plaćati sami u privatnim klinikama, izvan javnog zdravstvenog sustava.
– Dugogodišnje boljke našega zdravstva, nedostatak kadrova, posebno fizioterapeuta, odražava se i na liječenje oboljelih od limfedema. Cijenimo napore liječnika i terapeuta, no sve to nije dovoljno za nas pacijente. Pritom treba naglasiti kako prioritet u liječenju, što je i razumljivo, imaju onkološki pacijenti, no zbog nedostatka fizioterapeuta liste čekanja su sve duže i za te, najteže pacijente, a zatim i za sve ostale koji ne boluju od karcinoma – poručuju u Inicijativi.
Stoga će se i dalje zalagati za veća prava pacijenata oboljelih od limfedema, češće terapije u bolničkim ustanovama te stavljanje na listu HZZO-a svih pomagala u liječenju ove bolesti.
– Kucat ćemo na sva vrata, ako treba i više puta, kako bi se liste čekanja smanjile, kako mi pacijenti ne bi bili građani drugoga reda. Dogovor u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazao je kako institucije imaju sluha te vjerujemo kako ćemo uskoro imati još bolje vijesti za sve oboljele od limfedema – poručuju predstavnice Inicijative ‘Život s limfedemom’ iz Splita.
Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb na Jarunu danas organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti
Poslušaj članak
Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca obilježava se 8. svibnja, a ujedno započinje i Tjedan Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ tim povodom diljem zemlje organizira brojne aktivnosti s ciljem približavanja građanima važnosti humanosti, solidarnosti i zajedničkog djelovanja u stvaranju sigurnijeg i humanijeg društva.
Društva Crvenoga križa kroz različite programe i događanja predstavit će svoj rad, ali i podsjetiti na važnu ulogu svakog pojedinca u pružanju pomoći i podrške zajednici.
Središnje obilježavanje je danas na zagrebačkom Jarunu gdje Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti.
Posjetitelji će imati priliku vidjeti realistične scenarije spašavanja i intervencije u kriznim situacijama, uključujući spašavanje osoba iz vode, intervencije kod nesreća na SUP daskama te akcije spašavanja nakon skoka u plitku vodu. Demonstrirat će se i koordinacija spasilačkih timova uz korištenje specijaliziranih plovila i Rescue Runnera, kao i pružanje prve pomoći u hitnim situacijama.
Uz pokaznu vježbu građani će moći upoznati i druge aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, poput rada Službe traženja, djelovanja u kriznim situacijama te pružanja psihosocijalne podrške. Organiziran će biti i prikaz pružanja prve pomoći uz realistične ozljede, dok će za najmlađe biti pripremljen kreativni kutak s crtanjem, bojankama i slikovnicama. Dio programa bit će i humanitarni malonogometni turnir koji počinje u 16 sati, a sredstva prikupljena tijekom turnira namijenjena su korisnicima Prihvatilišta za beskućnike u Zagrebu.
U sklopu Tjedna Crvenoga križa, 12. svibnja održat će se i nacionalna preventivna akcija ‘5 do 12’, koju Hrvatski Crveni križ provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i prometnom policijom. Akcija će se istodobno provoditi u 21 gradu diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti vozača o važnosti posjedovanja ispravnog kompleta prve pomoći u vozilima. Policijski službenici zaustavljat će vozila, dok će predstavnici Hrvatskog Crvenog križa provjeravati ispravnost kompleta prve pomoći te vozačima dijeliti edukativne materijale o pružanju prve pomoći u prometu. Vozačima koji nemaju važeći komplet bit će uručen novi.
Tjedan Crvenoga križa zaključit će se 15. svibnja u Labinu održavanjem 27. Natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Na državnoj završnici okupit će se 120 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, raspoređenih u ekipe osnovnih i srednjih škola. Natjecatelji će kroz simulacije stvarnih situacija pokazati znanja i vještine iz pružanja prve pomoći, poznavanja međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava te djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i Međunarodnog pokreta Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca. Osim znanja, ocjenjivat će se i timski rad, snalažljivost te human pristup u situacijama koje zahtijevaju brzu reakciju i odgovornost.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca još jednom podsjeća koliko su solidarnost, humanost i spremnost na pomoć važni za svaku zajednicu te poziva građane da se aktivno uključe i podrže rad Hrvatskog Crvenog križa.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena
Poslušaj članak
Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a 2026. godine održava se od 4. do 8. svibnja.
Riječ je o paneuropskoj inicijativi koju koordinira organizacija Mental Health Europe, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu te poticanja otvorenog razgovora o ovoj često zanemarenoj temi.
Ovaj tjedan okuplja organizacije, stručnjake, donositelje odluka i građane diljem Europe kako bi zajedno radili na smanjenju stigme povezane s mentalnim poteškoćama, razmjeni znanja i pronalaženju rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života ljudi. Tijekom tog razdoblja organiziraju se brojni događaji – od radionica i predavanja do kampanja i javnih rasprava – koji naglašavaju koliko su mentalno zdravlje, društveni uvjeti i kvaliteta života međusobno povezani.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena.
Zanimljivo je da se ovaj europski tjedan nadovezuje na dugu tradiciju obilježavanja mentalnog zdravlja u svijetu – primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama mjesec mentalnog zdravlja obilježava se još od 1949. godine, što pokazuje koliko je ova tema globalno važna i dugoročno prepoznata.
Ovaj dan, odnosno tjedan, važan je jer podsjeća da mentalno zdravlje nije samo osobna stvar pojedinca, već i društvena odgovornost. Procjenjuje se da se svaka druga osoba tijekom života susretne s nekim oblikom mentalnih poteškoća, što znači da ova tema dotiče gotovo svakoga od nas. Upravo zato ovakve inicijative potiču razumijevanje, solidarnost i stvaranje okruženja u kojem je traženje pomoći prihvaćeno i podržano.
Europski tjedan mentalnog zdravlja tako nije samo simbolično obilježavanje, već poziv na konkretno djelovanje – prema društvu u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, a podrška dostupna svima.
Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja
Poslušaj članak
Nacionalni dan zaštite na radu koji obilježavamo 28. travnja ove godine ima naglašeni fokus na psihosocijalne rizike i važnost stvaranja zdravog radnog okruženja.
Iako se zaštita na radu tradicionalno povezivala s fizičkim opasnostima poput ozljeda ili izloženosti štetnim tvarima, suvremeni pristupi sve više prepoznaju utjecaj stresa, preopterećenosti, loše komunikacije i nesigurnosti radnog mjesta na mentalno zdravlje zaposlenika.
Psihosocijalni rizici danas predstavljaju jedan od vodećih izazova u svijetu rada. Dugotrajni stres, mobbing, nedostatak podrške i neravnoteža između poslovnog i privatnog života mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, poput anksioznosti, depresije i smanjene radne učinkovitosti.
Upravo zato Nacionalni dan zaštite na radu 2026. stavlja naglasak na prevenciju – kroz edukaciju poslodavaca i zaposlenika, razvoj poticajnog radnog okruženja te otvorenu komunikaciju unutar kolektiva.
-Psihosocijalni rizici postaju jedan od najznačajnijih izazova za zaštitu na radu u suvremenom svijetu rada – izjavila je Manal Azzi, voditeljica tima za politike i sustave zaštite na radu pri Međunarodnoj organizaciji rada. -Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja – kazala je.
Zdravo radno okruženje ne znači samo sigurno radno mjesto bez fizičkih opasnosti, već i prostor u kojem se zaposlenici osjećaju poštovano, uključeno i motivirano.
Organizacije koje ulažu u dobrobit svojih zaposlenika bilježe veću produktivnost, manji broj bolovanja i veću razinu zadovoljstva na poslu. U tom kontekstu, sve više tvrtki uvodi programe mentalne podrške, fleksibilne oblike rada i aktivnosti koje potiču ravnotežu između posla i privatnog života.
Posebnu ulogu imaju i menadžeri, koji svojim pristupom mogu značajno utjecati na radnu atmosferu. Empatija, jasna komunikacija i prepoznavanje znakova stresa kod zaposlenika ključni su za pravovremeno djelovanje i sprječavanje većih problema. Nacionalni dan zaštite na radu stoga služi kao podsjetnik da briga o zaposlenicima nije samo zakonska obveza, nego i temelj održivog i uspješnog poslovanja.
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako kratke pauze tijekom radnog dana, poput petominutne šetnje ili kratkog odmora bez ekrana, mogu značajno smanjiti razinu stresa i povećati koncentraciju. Upravo takve male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati velik utjecaj na ukupno psihičko zdravlje zaposlenika i kvalitetu radnog okruženja.
Iz SvijetaPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Civilno društvoPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
In MetropolaPrije 6 dana