Sedmu godinu zaredom Inicijativa ‘Život s limfedemom’ iz Splita obilježava Svjetski dan limfedema. Ovaj dan obilježava se diljem svijeta 6. ožujka, a na važnost borbe protiv ove bolesti i u Hrvatskoj podsjetile su Ojdana Koharević i Katija Bajrić, predstavnice Inicijative ‘Život s limfedemom’
Poslušaj članak
Uz ovogodišnji Svjetski dan limfedema iz ove Inicijative stižu dobre vijesti o nabavi limfomata, aparata za limfnu drenažu koji znatno pomaže u terapiji limfedema.
O čemu je riječ pojašnjavaju predstavnice ove Inicijative.
– Svakodnevno slušamo o bremenitom stanju u hrvatskom zdravstvu, no želimo da se i naš glas čuje jer o limfedemu se ne zna mnogo, a mi u Hrvatskoj, na žalost, nemamo dobre uvjete liječenja ove bolesti. Stoga smo na prijemu u Splitsko-dalmatinskoj županiji predstavile ideju o nabavi limfomata u Poliklinici za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju u Splitu, županijskoj ustanovi u kojoj se uz sve bolesti liječi i limfedem te vjerujemo kako ćemo ovu ideju uskoro ostvariti – kažu u Inicijativi.
Limfomat je tek jedan dio terapije koja za njih život znači, a u ovoj županijskoj ustanovi u upotrebi je već dugi niz godina stari limfomat.
– Županu Blaženku Bobanu smo, uz prethodni dogovor s ravnateljicom ove ustanove dr. Ivanom Šegvić, predložili nabavu novoga aparata za limfnu drenažu. Župan je naš prijedlog prihvatio, Splitsko-dalmatinska županija će nakon administrativnih priprema osigurati novac i kupiti limfomat, sve kako bi aparat za limfnu drenažu što prije bio na raspolaganju pacijentima – kaže Ojdana Koharević, predstavnica Inicijative.
Ovaj će limfomat barem donekle poboljšati uvjete terapije, no kako kažu, pred njima je još mnogo posla kako bi javnost, ali i institucije upoznali s ovom bolešću.
Što je limfedem?
Riječ je o bolesti usporenog limfnog sustava, odnosno pretjeranog nakupljanja limfe uzrokovanog genetskim poremećajem te operativnim zahvatima, kao i drugim traumama. Najčešći simptom je oticanje ruku i nogu, no limfedem se može javiti na cijelom tijelu. Limfedem se kod onkoloških bolesnika javlja kao posljedica operativnog zahvata, uklanjanja limfnih čvorova kod pojedinih vrsta karcinoma, a najčešće kod karcinoma dojke.
Bolest nije smrtonosna, no limfedem na žalost nije izlječiv. Ipak, nadu daje saznanje kako se s limfedemom, uz pravilnu terapiju, promjenu načina života, vježbu i prehranu, može kvalitetno živjeti.
Terapija je, kažu oboljeli od limfedema, presudna za život s limfedemom, no pacijenti na žalost nemaju odgovarajuću pomoć u zdravstvenom sustavu. Tako oboljeli od ove bolesti veći dio kompletne dekongestivne terapije, koja uključuje ručnu limfnu drenažu, kompresivno bandažiranje kao i terapiju spomenutim limfomatom, moraju plaćati sami u privatnim klinikama, izvan javnog zdravstvenog sustava.
– Dugogodišnje boljke našega zdravstva, nedostatak kadrova, posebno fizioterapeuta, odražava se i na liječenje oboljelih od limfedema. Cijenimo napore liječnika i terapeuta, no sve to nije dovoljno za nas pacijente. Pritom treba naglasiti kako prioritet u liječenju, što je i razumljivo, imaju onkološki pacijenti, no zbog nedostatka fizioterapeuta liste čekanja su sve duže i za te, najteže pacijente, a zatim i za sve ostale koji ne boluju od karcinoma – poručuju u Inicijativi.
Stoga će se i dalje zalagati za veća prava pacijenata oboljelih od limfedema, češće terapije u bolničkim ustanovama te stavljanje na listu HZZO-a svih pomagala u liječenju ove bolesti.
– Kucat ćemo na sva vrata, ako treba i više puta, kako bi se liste čekanja smanjile, kako mi pacijenti ne bi bili građani drugoga reda. Dogovor u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazao je kako institucije imaju sluha te vjerujemo kako ćemo uskoro imati još bolje vijesti za sve oboljele od limfedema – poručuju predstavnice Inicijative ‘Život s limfedemom’ iz Splita.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena
Poslušaj članak
Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a 2026. godine održava se od 4. do 8. svibnja.
Riječ je o paneuropskoj inicijativi koju koordinira organizacija Mental Health Europe, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu te poticanja otvorenog razgovora o ovoj često zanemarenoj temi.
Ovaj tjedan okuplja organizacije, stručnjake, donositelje odluka i građane diljem Europe kako bi zajedno radili na smanjenju stigme povezane s mentalnim poteškoćama, razmjeni znanja i pronalaženju rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života ljudi. Tijekom tog razdoblja organiziraju se brojni događaji – od radionica i predavanja do kampanja i javnih rasprava – koji naglašavaju koliko su mentalno zdravlje, društveni uvjeti i kvaliteta života međusobno povezani.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena.
Zanimljivo je da se ovaj europski tjedan nadovezuje na dugu tradiciju obilježavanja mentalnog zdravlja u svijetu – primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama mjesec mentalnog zdravlja obilježava se još od 1949. godine, što pokazuje koliko je ova tema globalno važna i dugoročno prepoznata.
Ovaj dan, odnosno tjedan, važan je jer podsjeća da mentalno zdravlje nije samo osobna stvar pojedinca, već i društvena odgovornost. Procjenjuje se da se svaka druga osoba tijekom života susretne s nekim oblikom mentalnih poteškoća, što znači da ova tema dotiče gotovo svakoga od nas. Upravo zato ovakve inicijative potiču razumijevanje, solidarnost i stvaranje okruženja u kojem je traženje pomoći prihvaćeno i podržano.
Europski tjedan mentalnog zdravlja tako nije samo simbolično obilježavanje, već poziv na konkretno djelovanje – prema društvu u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, a podrška dostupna svima.
Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja
Poslušaj članak
Nacionalni dan zaštite na radu koji obilježavamo 28. travnja ove godine ima naglašeni fokus na psihosocijalne rizike i važnost stvaranja zdravog radnog okruženja.
Iako se zaštita na radu tradicionalno povezivala s fizičkim opasnostima poput ozljeda ili izloženosti štetnim tvarima, suvremeni pristupi sve više prepoznaju utjecaj stresa, preopterećenosti, loše komunikacije i nesigurnosti radnog mjesta na mentalno zdravlje zaposlenika.
Psihosocijalni rizici danas predstavljaju jedan od vodećih izazova u svijetu rada. Dugotrajni stres, mobbing, nedostatak podrške i neravnoteža između poslovnog i privatnog života mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, poput anksioznosti, depresije i smanjene radne učinkovitosti.
Upravo zato Nacionalni dan zaštite na radu 2026. stavlja naglasak na prevenciju – kroz edukaciju poslodavaca i zaposlenika, razvoj poticajnog radnog okruženja te otvorenu komunikaciju unutar kolektiva.
-Psihosocijalni rizici postaju jedan od najznačajnijih izazova za zaštitu na radu u suvremenom svijetu rada – izjavila je Manal Azzi, voditeljica tima za politike i sustave zaštite na radu pri Međunarodnoj organizaciji rada. -Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja – kazala je.
Zdravo radno okruženje ne znači samo sigurno radno mjesto bez fizičkih opasnosti, već i prostor u kojem se zaposlenici osjećaju poštovano, uključeno i motivirano.
Organizacije koje ulažu u dobrobit svojih zaposlenika bilježe veću produktivnost, manji broj bolovanja i veću razinu zadovoljstva na poslu. U tom kontekstu, sve više tvrtki uvodi programe mentalne podrške, fleksibilne oblike rada i aktivnosti koje potiču ravnotežu između posla i privatnog života.
Posebnu ulogu imaju i menadžeri, koji svojim pristupom mogu značajno utjecati na radnu atmosferu. Empatija, jasna komunikacija i prepoznavanje znakova stresa kod zaposlenika ključni su za pravovremeno djelovanje i sprječavanje većih problema. Nacionalni dan zaštite na radu stoga služi kao podsjetnik da briga o zaposlenicima nije samo zakonska obveza, nego i temelj održivog i uspješnog poslovanja.
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako kratke pauze tijekom radnog dana, poput petominutne šetnje ili kratkog odmora bez ekrana, mogu značajno smanjiti razinu stresa i povećati koncentraciju. Upravo takve male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati velik utjecaj na ukupno psihičko zdravlje zaposlenika i kvalitetu radnog okruženja.
U svakodnevnom životu svatko može doprinijeti očuvanju planeta, i to bez velikih odricanja. Jednostavne navike poput smanjenja korištenja plastike, štednje vode i energije ili odabira održivijih oblika prijevoza mogu napraviti razliku
Poslušaj članak
Dan planeta Zemlje obilježava se svake godine 22. travnja, a 2026. godine ponovno okuplja milijune ljudi diljem svijeta s istim ciljem – podsjetiti nas koliko je naš planet vrijedan i koliko je važno brinuti se o njemu.
Ovaj globalni pokret nastao je još 1970. godine, kada su milijuni ljudi prvi put organizirano podigli glas za zaštitu okoliša, a danas je prerastao u jednu od najvećih svjetskih inicijativa u kojoj sudjeluju ljudi iz više od 190 zemalja. Upravo ta masovnost pokazuje koliko je svijest o okolišu narasla, ali i koliko je izazova još uvijek pred nama.
Tema Dana planeta Zemlje 2026 glasi ‘Naša snaga, naš planet’, što jasno naglašava da ključ promjene nije samo u velikim političkim odlukama ili tehnološkim inovacijama, već i u svakodnevnim izborima svakog pojedinca. Ideja iza ove poruke jest da svatko od nas ima određenu moć – kroz način na koji trošimo resurse, kako se odnosimo prema prirodi i kakve navike gradimo. Upravo te male, naizgled nevažne odluke, kada se zbroje na globalnoj razini, mogu imati ogroman utjecaj.
Zanimljivo je da je prvi Dan planeta Zemlje bio toliko snažan da je izravno pridonio donošenju važnih zakona o zaštiti okoliša u Sjedinjenim Američkim Državama. To pokazuje koliko društveni angažman može biti pokretač stvarnih promjena. Danas, više nego ikad, suočeni smo s problemima poput klimatskih promjena, onečišćenja i gubitka bioraznolikosti, ali istovremeno imamo i više znanja i alata nego ikada prije da na njih odgovorimo.
U svakodnevnom životu svatko može doprinijeti očuvanju planeta, i to bez velikih odricanja. Jednostavne navike poput smanjenja korištenja plastike, štednje vode i energije ili odabira održivijih oblika prijevoza mogu napraviti razliku. Sadnja biljaka, sudjelovanje u lokalnim akcijama čišćenja ili čak razgovor s drugima o važnosti očuvanja prirode također su načini na koje pojedinac može djelovati. Važno je razumjeti da odgovornost nije samo na nekome drugome – ona je zajednička.
Dan planeta Zemlje 2026 tako nije samo simboličan datum u kalendaru, već podsjetnik da je budućnost planeta u našim rukama. Svaka promjena, koliko god mala bila, ima smisla kada dolazi iz svijesti da svi dijelimo isti dom – Zemlju.
in MREŽAPrije 6 dana
Purger i PurgericaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 6 dana
Civilno društvoPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
Civilno društvoPrije 5 dana
Life&StylePrije 6 dana
In MetropolaPrije 5 dana