Vijesti
Mediji imaju ključnu ulogu u destigmatizaciji djece s debljinom
Odgovorno izvještavanje medija i način na koji drugi dionici komuniciraju u javnom prostoru o debljini kod djece uspješno doprinosi smanjenju stigme
Poslušaj članak
Stigmatizacija djece s debljinom može imati značajne posljedice na njihovo mentalno i tjelesno zdravlje. Doživljaj stigme može narušiti dječje samopouzdanje, povećati rizik za depresiju, anksioznost i razvoj poremećaja hranjenja te dovesti do povlačenja iz tjelesnih i društvenih aktivnosti.
S ciljem destigmatizacije i prevencije debljine kod djece, povodom Svjetskog dana debljine Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i UNICEF 4. ožujka predstavili su smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece ‘Dijete na prvom mjestu’.
Smjernice su namijenjene novinarima, medijskim djelatnicima, stručnjacima i svim dionicima koji javno i u medijima komuniciraju o temi debljine kod djece. Namjera smjernica je promicati javnu komunikaciju koja doprinosi razumijevanju uzroka debljine i traženju rješenja, a prije svega vodi brigu o zdravlju, dobrobiti i zaštiti djece.
Podijeljene su u pet cjelina te donose primjere i preporuke kako koristiti jezik, govor, fotografije, ilustracije, audiovizualni i grafički sadržaj te kako pristupiti temi debljine u skladu s profesijom i etikom novinarstva. Smjernice su razvijene u sklopu šire suradnje HZJZ-a i UNICEF-a, a autorice su Barbara Kalebić Maglica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
– Zdravlje djece neizostavan je dio javne komunikacije što uključuje teme prekomjerne tjelesne mase i debljine. Posebno je važan način na koji komuniciramo o ovoj temi. Istraživanje je pokazalo da stigmatizacija i posramljivanje ne predstavljaju dobar poticaj djeci za usvajanje zdravih životnih navika, nego dodatnu prepreku prema njihovom zdravlju i dobrobiti. Ovim smjernicama nastoji se napraviti pomak sa pojednostavljenog stereotipnog prikazivanja debljine koji traži krivca u roditeljima i djeci prema pristupu razumijevanja složenosti teme, jer na debljinu utječu mnogi čimbenici od kojih veliku ulogu ima okruženje – pojasnila je psihologinja Tamara Balja iz HZJZ-a.
Zaključila je da svi koji komuniciraju na ovu temu imaju odgovornost i mogućnost doprinijeti stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja za djecu bez tereta stigme i prepreke prema njihovom zdravlju.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da se pravilnom komunikacijom sprječava stigmatizacija osoba s prekomjernom tjelesnom težinom koja može predstavljati prepreku u prevenciji i liječenju debljine.
– U čitavom svijetu debljina je veliki javnozdravstveni problem. Debljina je prvi rizični čimbenik za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti. Niz godina HZJZ intenzivira aktivnosti na prevenciji i liječenju debljine. Pravilnom komunikacijom o debljini nastojimo doprinijeti sveobuhvatnom pristupu stvaranju uvjeta za prevenciju i liječenje debljine – objasnio je Capak.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja Sanja Musić Milanović podsjetila je da je 2002. godine tadašnje resorno ministarstvo pokrenulo projekt ‘Živjeti zdravo’, koji je fokusiran na pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost u cilju prevencije debljine. Naglasila je da je u projektu od 2002. godine do danas važna multisektorska suradnja.
– Više od 50 dionika sudjelovalo je u kreiranju projekta i danas više od 50 dionika sudjeluje u njegovoj provedbi. Ako jedna trećina djece i dvije trećine odrasle populacije ima višak kilograma, onda je poznato da samo resor zdravstva ne može djelovati na taj zdravstveni rizik. Danas je 230 bolesti značajno povezano s debljinom. Ako se tome problemu ne stane na kraj, djeca rođena 2050. živjet će tri i pol godine kraće u odnosu na djecu koja su rođena 2020. – pojasnila je Musić Milanović.
Ukazala je na zabrinjavajuće podatke vezano uz stigmatizaciju djece s debljinom. Naime, 47 posto djevojčica i 34 posto dječaka s debljinom stigmatizirano je od strane člana obitelji. Polaskom u školu čak je 64 posto veći rizik da ova djeca budu žrtve vršnjačkog zlostavljanja u odnosu na djecu s normalnom tjelesnom masom.
Čak 45 posto je manja šansa da će poslodavac zaposliti osobu s debljinom u odnosu na osobu s normalnom tjelesnom težinom. Ukoliko se osoba s debljinom i zaposli, vjerojatnost da će se osjećati stigmatiziranom iznosi 54 posto u odnosu na svoje kolege. Čak 69 posto odraslih osoba s debljinom osjeća stigmatizaciju od strane zdravstvenih djelatnika.
Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana istaknula je da medijsko izvještavanje i javna komunikacija mogu imati ključnu ulogu u rješavanju problema debljine kod djece, ali ga mogu i produbiti ako nisu odgovorni, utemeljeni na dokazima i konstruktivni.
Zaključila je da u svakoj vrsti komunikacije zdravlje i dobrobit djece moraju biti na prvom mjestu te da treba više govoriti o brojnim uzrocima debljine i kako zajednički raditi na rješenjima.
Nakon predstavljanja smjernica i prigodnih govora održana je parlaonica na kojoj su sudjelovali liječnici, psiholozi i studenti novinarstva s ciljem destigmatizacije debljine kod djece. Sudionici parlaonice pohvalili su donošenje smjernica.
Predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva Joško Markić smatra da su smjernice važan iskorak. Naglasio je da Hrvatsko pedijatrijsko društvo podržava donošenje smjernica ne samo radi boljeg i kvalitetnijeg izvještavanja o problemu debljine kod djece nego i radi pomoći u komunikaciji pedijatrima koji su, uz liječenje akutnih bolesti djece, odgovorni za promicanje prevencije i zdravih životnih navika.
– Što se tiče načina izvještavanja o problemu debljine kod djece, smatram da neosviještenost ili nerazmišljanje nekad dovodi do krivih načina izvještavanja. Stoga su ove smjernice poticaj medijima da budu bolji – zaključio je Markić.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo reagirao je na medijske navode prema kojima voda u Gospiću pet mjeseci nije bila kontrolirana na PFAS spojeve, ističući da su tijekom 2026. provedena uzorkovanja te da dosadašnji rezultati ne upućuju na njihovu povišenu prisutnost
Poslušaj članak
HZJZ navodi da je voda iz zone opskrbe Mrđenovac analizirana na PFAS spojeve 28. travnja u sklopu državnog monitoringa. Rezultati svih 20 analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije, zbog čega Zavod tvrdnju da voda na području Gospića tijekom posljednjih pet mjeseci nije kontrolirana smatra netočnom.
Prema Planu državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju za 2026. godinu, parametar ‘Zbroj PFAS-ova’ dio je monitoringa parametara skupine B u svim zonama opskrbe u Hrvatskoj. Za zonu opskrbe Mrđenovac, u kojoj se nalazi Gospić, predviđena su dva uzorka. Prvi je uzet 28. travnja u Bilaju, a rezultati za 20 analiziranih PFAS-ova, uključujući njihov zbroj, bili su manji od granice kvantifikacije od 0,0015 mikrograma po litri. Drugo uzorkovanje planirano je za rujan.
Dodatna uzorkovanja provedena su i ranije. Ličke vode 23. ožujka uzorkovale su vodu na izvorištu Mrđenovac, s kojeg se opskrbljuje Gospić, kao i vodu koja se distribuira potrošačima na lokaciji MRO centar. U oba slučaja rezultati za svih 20 analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije.
Zbog zabrinutosti javnosti HZJZ je 11. kolovoza proveo i izvanredno uzorkovanje na izvorištu Mrđenovac te kod potrošača na području Gospića. Rezultati tog uzorkovanja još nisu objavljeni, a Zavod najavljuje da će ih podijeliti s javnošću.
Analize su tijekom godine provedene i na drugim crpilištima u Ličko-senjskoj županiji. Prema HZJZ-u, rezultati sirovih voda bili su ispravni prema praćenim kemijskim parametrima, dok su zabilježene mikrobiološke neispravnosti. Sirova voda s vodocrpilišta dezinficira se prije distribucije, a voda isporučena potrošačima bila je mikrobiološki ispravna.
Od početka godine do 10. kolovoza provedeno je i 159 analiza parametara skupine A na području županije, pri čemu su dva uzorka bila neispravna zbog samih izljevnih mjesta. Nakon poduzetih mjera ponovljeni uzorci bili su sukladni.
PFAS spojevi novi su parametar redovnog monitoringa od 2026. godine pa za njih još nije moguće pratiti dugogodišnje trendove. HZJZ navodi da dosadašnji rezultati 14 analiza provedenih tijekom ove godine pokazuju da su PFAS-ovi detektirani samo u jednom uzorku, na Tonkovića vrilu, i to u koncentracijama 20 puta nižima od maksimalno dopuštenih. Utvrđena koncentracija iznosila je 0,0052 mikrograma po litri.
Na temelju raspoloživih podataka o izvorištima javne vodoopskrbe te podataka o odlagalištu Rakitovac i nelegalnom odlagalištu Bilaj, vještaci Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i članovi Stručnog povjerenstva za vodu za ljudsku potrošnju pri Ministarstvu zdravstva zaključili su da nije utvrđena mogućnost utjecaja onečišćujućih tvari s tih lokacija na izvorišta koja služe javnoj vodoopskrbi Ličko-senjske županije.
HZJZ stoga navodi da rezultati monitoringa potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode u javnim vodoopskrbnim sustavima Ličko-senjske županije. Monitoring će se nastaviti, a rezultati državnog monitoringa bit će javno dostupni građanima. Zavod pritom poziva građane da nastave pratiti upute isporučitelja vode.
– Stručnjaci HZJZ-a u potpunosti razumiju zabrinutost stanovnika Ličko-senjske županije i žele jasno poručiti da građani nisu sami u zaštiti svojega zdravlja i okoliša – poručuju iz Zavoda, naglašavajući važnost kontinuiranog utvrđivanja činjenica, stručne interpretacije nalaza i odgovornog informiranja javnosti na temelju provjerenih podataka.
Prijatelji životinja apeliraju na MUP da u najkraćem roku izvijesti javnost o rezultatima istrage te ponavljaju da institucije moraju pokazati da nitko, bez obzira na uniformu, ne može biti izuzet od poštovanja zakona koji štite dobrobit životinja
Poslušaj članak
Povodom slučaja u kojemu je policijski službenik sa službenog plovila bacio psa u otvoreno more kod mjesta Kraj na Pašmanu, što je zabilježeno na šokantnoj videosnimci koja kruži medijima i društvenim mrežama, udruga Prijatelji životinja podnijela je Ministarstvu unutarnjih poslova službenu prijavu i zahtjev za provođenje unutarnje istrage.
Kako navode u Udruzi, ovaj incident, oko kojega je sama policija naknadno redefinirala svoje službeno priopćenje, otvara ozbiljna pitanja o protokolima postupanja prema životinjama u kriznim situacijama.
Prijatelji životinja ukazuju da je na videosnimci koja je preplavila medije vidljivo postupanje policijskog službenika prema psu koje je izazvalo opravdano zgražanje brojnih građana. Ističu da su dodatnu zabrinutost unijele oprečne i zbunjujuće informacije o tome tko je i kada stvarno zbrinuo psa, pri čemu je policija tek pod pritiskom svjedočanstava građana i medijskih napisa priznala da su preplašenog psa iz mora zapravo prve izvukle i nahranile privatne osobe na plaži, dok je pas cijelu noć proveo sam na jedrilici.
– Želimo jasno naglasiti da ovo nipošto ne bi smjela biti slika policije u Hrvatskoj. Podsjećamo na brojne situacije u kojima upravo policijski službenici požrtvovno pomažu i spašavaju napuštene i ugrožene životinje na terenu. Također, podsjećamo i da psi u kriznim situacijama svakodnevno spašavaju ljudske živote, čega su u MUP-u itekako svjesni. Nadamo se da je ovdje riječ o izoliranom slučaju pojedinca, no upravo zbog očuvanja ugleda cjelokupnog policijskog sustava i povjerenja građana, ovaj događaj zahtijeva transparentan i profesionalan pravni epilog – poručuju iz Udruge.
Dodaju i da je pas živo, osjetilno biće, koje osjeća strah i bol, te da je zakonska i civilizacijska obaveza da se prema njemu tako i postupa. Pritom naglašavaju da životinja ni na koji način nije i ne može biti kriva za sudbinu, postupke ili način života svojeg skrbnika.
Slijedom svega navedenoga, Prijatelji životinja su u svojoj službenoj prijavi nadležnim službama MUP-a izričito zatražili hitno provođenje detaljne unutarnje istrage kako bi se utvrdile sve okolnosti postupanja navedenog policijskog službenika te, ako se istragom dokažu propusti i prekoračenje ovlasti, pokretanje odgovarajućih stegovnih postupka i sankcioniranje.
Također, traže utvrđivanje odgovornosti unutar policijske postaje zbog propusta u službenom protokolu zbrinjavanja životinje, kao i zbog plasiranja inicijalnih, pokazalo se, netočnih i zbunjujućih informacija u javnost o sudbini psa. Naposljetku, zatražili su službenu i provjerenu informaciju o tome gdje se pas sada točno nalazi i u kakvom je zdravstvenom i psihofizičkom stanju budući da javnost s pravom insistira na potvrdi da je životinja konačno na sigurnom i adekvatno zbrinuta.
Prijatelji životinja apeliraju na MUP da u najkraćem roku izvijesti javnost o rezultatima istrage te ponavljaju da institucije moraju pokazati da nitko, bez obzira na uniformu, ne može biti izuzet od poštovanja zakona koji štite dobrobit životinja.
Alma Career Croatia provela je anketu, u kojoj je sudjelovalo više od 650 ljudi, o tome gdje završava poslovna pristojnost, a počinje potreba za mirom tijekom godišnjeg odmora
Poslušaj članak
Godišnji odmor vrijeme je za predah od poslovnih obveza, ali i ljudi s kojima ih dijelimo. No, ponekad nam se kolege nađu na putu i ondje gdje ih najmanje očekujemo, primjerice na plaži. A što ako među ručnicima, suncobranima i ležaljkama vidimo šefa?
Kako bi Hrvati reagirali u takvoj situaciji, bi li mu prišli, samo ga pozdravili ili pokušali ostati neprimijećeni, istražila je međunarodna tvrtka Alma Career Croatia, u Hrvatskoj prepoznatljiva po portalu MojPosao. U anketi je sudjelovalo više od 650 ispitanika.
Kratak razgovor ili samo pozdrav
Najveći dio Hrvata, njih 40%, tvrdi da bi šefu uljudno prišli i kratko s njim popričali. Smatraju kako je u pitanju osnovna kultura, no pritom ističu da razgovor ne bi imao veze s poslom. Zadržali bi se na ugodnom i kratkom čavrljanju, u opuštenoj atmosferi.
Gotovo podjednak broj građana (39%), šefa bi tek kratko pozdravio, bez zadržavanja, a zatim nastavio svojim putem. Takav znak pristojnosti smatraju sasvim dovoljnim, napominjući kako i nadređeni tijekom odmora imaju pravo na privatnost i vlastiti mir.
Neki bi ipak radije ostali neprimijećeni
Ipak, ne gledaju svi jednako blagonaklono na mogućnost susreta sa šefom izvan radnog okruženja. Tako 13% Hrvata priznaje da ne bi učinilo baš ništa, nadajući se da ih šef neće primijetiti. Kako objašnjavaju, s njim provode sasvim dovoljno vremena na poslu, pa druženje ne žele nastavljati i tijekom godišnjeg odmora.
Neki bi otišli i korak dalje. Naime, 8% ispitanika tvrdi kako ne bi čekalo da vidi hoće li ih šef primijetiti, već bi se odmah udaljilo, i to ‘glavom bez obzira’.
Izvor: Alma Career Croatia
Tko su Purger i Purgerica?
Je li Poreč turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
Održan edukacijsko-rehabilitacijski kamp za slijepe osobe
TEHNOLOGIJA ZA GLUHE Slušni aparat bez ‘neselektivne buke’
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaDiskriminacija osobe s invaliditetom u drogeriji na Jadranu
-
MedicinaPrije 4 danaSPINA BIFIDA Opaka dijagnoza za medicinu više nije bauk
-
Civilno društvoPrije 4 danaPRIJATELJI ŽIVOTINJA Moby poziva na ZeGeVege festival
-
TurizamPrije 3 danaJe li Split turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
-
in MREŽAPrije 7 danaPočela provedba programa ‘Aktivni, uključeni i osnaženi’
-
KulturaPrije 16 satiPOZDRAV NOVOM VALU Koncert za nostalgičare u Tvornici
-
in MREŽAPrije 4 danaPrijatelj i Čitluk jačaju podršku korisnicima s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 3 danaZajedno do veće samostalnosti i kvalitetnijeg života