Connect with us

Znanost

STUDIJA DOKAZALA Vegetarijanci rjeđe obolijevaju od raka

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje muškarca i ženu koji za kuhinjskim stolom režu povrće. Žena je u invalidskim kolicima dok muškarac do nje sjedi i pomaže joj oko pripremanja namirnica za ručak.
Foto: arhiva

Hranjenje cjelovitim žitaricama, mahunarkama i voćem, kao i manja konzumacija crvenog mesa, može uvelike smanjiti rizik obolijevanja od raka

Poslušaj članak

Iako živimo u 21. stoljeću, za neke ljude vegetarijanci su još uvijek ‘čudna pojava’, pa su prema njima često upućena pitanja poput ‘kako možeš živjeti bez mesa’, ‘ostaneš li gladan’ ili ‘kako unosiš dovoljno proteina’. Međutim, mnogi ne znaju da je vegetarijanska prehrana izuzetno zdrava, a ljudi koji je konzumiraju imaju manji rizik da obole od nekih vrsta karcinoma.  

Kako piše Sky News, istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu proveli su novu studiju koja je pokazala da vegetarijanci imaju 21% manju šansu od raka gušterače, 28% manji rizik od raka bubrega te 31% manji rizik od multiplog mijeloma, jedne vrste raka krvi.

S druge strane, studija je pokazala da ljudi koji preferiraju vegetarijansku prehranu imaju dva puta više šanse da dobiju rak jednjaka u usporedbi s ljudima koji jedu meso.

Naime, istraživači tvrde kako bi to moglo biti tako zato što vegetarijanci, s obzirom na to da ne jedu meso, u svoje tijelo ne unose neke krucijalne hranjive tvari. Studija je isto tako pokazala da vegani imaju veći rizik da dobiju karcinom crijeva, nego ljudi koji konzumiraju meso.

Međutim, studija je i otkrila da ljubitelji mesa ipak prednjače u dobivanju više vrsta karcinoma.  

Dakle, spomenuto istraživanje uključivalo je više raznih studija napravljenih diljem svijeta, dok je većina ispitanika bila iz SAD-a i Velike Britanije. U studiju je bilo uključeno čak 1,64 milijuna osoba koje jedu meso, 57.016 osoba koji u periodu kad je studija ređena nisu jeli crveno meso, 42.910 osoba koji jedu ribu umjesto mesa te 63.147 vegetarijanaca i 8849 vegana.

Studiju je financirao Svjetski fond za financiranje raka, a znanstvenici s Oxford Population Healtha istraživali su 17 različitih vrsta karcinoma. To je uključivalo rak gastrointestinalnog trakta, pluća, reproduktivnog sustava, mokraćnog sustava i krvi.

Ispitivači su sudionicima dali da ispune upitnik o prehrambenim navikama u proteklih 12 mjeseci, a u obzir su uzeti i drugi čimbenici koji mogu utjecati na rezultate istraživanja.

Istraživanje je pokazalo da vegani imaju puno veći rizik od dobivanja raka debelog crijeva, u odnosu na ljude koji jedu meso. Kako su objasnili to bi moglo biti zato što vegani unose manje kalcija od preporučene doze. Jedan od razloga mogao bi biti i taj što vegani ne piju mlijeko. Oni kroz prehranu unesu 590 miligrama, dok je preporučeni dnevni unos 700 miligrama dnevno.

Studija koja je provedena u Velikoj Britaniji sugerira kako jedna velika čaša mlijeka dnevno smanjuje rizik od raka za 17%. Ali podatak o tome da vegani imaju veći rizik od dobivanja raka crijeva treba uzeti s rezervom, navode znanstvenici, jer je među veganima zabilježeno samo 93 slučaja raka crijeva od ukupne brojke vegana koji su sudjelovali u studiji.

Kad su vegani u pitanju, rezultati nisu pokazali povećan rizik kod ni jedne druge vrste raka u odnosu na ljude koji jedu meso. Kako navodi studija, vegetarijanci također nisu imali manji rizik od raka crijeva u usporedbi s ljudima koji konzumiraju meso. To su znanstvenici okarakterizirali kao anomaliju u studiji, zbog toga što je dokazano da ljudi koji jedu prerađeno i crveno meso imaju veći rizik od razvitka raka.

Ova anomalija se dogodila, smatraju znanstvenici, jer su sudionici koji jedu meso smanjili unos prerađenog mesa.

– Vegetarijanci obično konzumiraju više voća, povrća i vlakana od mesojeda, a ne prerađeno meso, što može doprinijeti smanjenju rizika od nekih vrsta raka. Veći rizik od karcinoma pločastih stanica jednjaka kod vegetarijanaca i raka crijeva kod vegana može biti povezan s nižim unosom određenih hranjivih tvari koje su obilnije u hrani životinjskog podrijetla – istaknula je glavna autorica studije Aurora Perez Cornago.

Znanstvenici tvrde kako su razlike u rizicima više povezane vrstama mesa koje ljudi jedu, te sugeriraju hranjenje s cjelovitim žitaricama, mahunarkama i voćem, kao i manja konzumacija crvenog i prerađenog mesa, može uvelike smanjiti rizik obolijevanja od raka kod ljudi.

Znanost

ČUDESNI IMPLANTAT Slijepim osobama vraćen vid?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba sa sunčanim naočalama hoda uz žuti zid koristeći bijeli štap za orijentaciju i kretanje. Jednom rukom lagano dodiruje zid, dok se na njemu ističe sjena njezina tijela i štapa na jakom sunčevom svjetlu.
Foto: Pexels

Implantat pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga

Poslušaj članak

Sitni bežični implantat izazvao je oduševljenje kod slijepih osoba koje su vid izgubile zbog uznapredovale senilne makularne degeneracije (AMD).

U velikom međunarodnom kliničkom ispitivanju, više od 80 posto sudionika ostvarilo je značajno poboljšanje centralnog vida, a mnogi su nakon godina pogoršanja bolesti zahvaljujući implantatu ponovno mogli čitati slova, pa čak i riječi.

Implantat veličine 2×2 mm zamjenjuje oštećene stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici, koji pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga.

Kamera ugrađena u specijalizirane naočale snima slike i šalje ih implantatu pomoću nevidljive svjetlosti bliskog infracrvenog zračenja. Implant zatim pretvara tu svjetlost u električne impulse, pomažući u obnavljanju prijenosa vizualnih informacija u mozak. Korisnici mogu prilagoditi postavke zumiranja i kontrasta kako bi poboljšali jasnoću vida.

Napredna atrofična AMD najčešći je uzrok trajne sljepoće kod starijih osoba i pogađa više od pet milijuna ljudi diljem svijeta. Kako AMD napreduje, središnje vidno polje postaje zamućeno jer su stanice mrežnice koje osjećaju svjetlost trajno oštećene.

U zdravom oku, ovi fotoreceptori hvataju svjetlost i pretvaraju je u električne signale. Ti signali putuju kroz živčane stanice u stražnjem dijelu oka, a zatim kroz vidni živac do mozga, gdje se formiraju slike.

Ovaj je implantat ono tehnološko čudo za koje smo do jučer vjerovali da je moguće samo u znanstveno-fantastičnim romanima. No to je čudo danas postalo stvarnost. 

Nakon ovih rezultata, proizvođač uređaja, Science Corporation, podnio je zahtjeve za odobrenje kliničke upotrebe u Europi i Sjedinjenim Državama.

Nastavite čitati

Znanost

Zašto osobe s Down sindromom učestalo obolijevaju od Alzheimera

Objavljeno

/

Napisao/la:

Crno-bijeli portret mlade djevojke koja gleda udesno, dok joj bočno svjetlo obasjava lice. Izraz lica djeluje zamišljeno, a pozadina je tamna, čime je naglasak stavljen na njezin profil.
Foto: Pexels

U ovom istraživanju sudjeluje šesto osoba s Down sindromom, pa autori studije vjeruju kako ćemo konačno dobiti pouzdan odgovor zašto je Alzheimer neusporedivo učestaliji kod ‘Downovaca’ negoli u neurotipičnoj populaciji

Poslušaj članak

Ranija znanstvena istraživanja pokazala su da gotovo sve osobe s Down sindromom kasnije u životu mogu razviti Alzheimerovu bolest.

Premda su ta dva stanja genetski povezana, osobe s Down sindromom koje su stekle Alzheimera uglavnom su bile isključene iz kliničkih ispitivanja, no tu nepravdu pokušat će ispraviti nova studija Instituta pri UNT Health Fort Wortha koja, među ostalim, pokušava identificirati biološke markere Down sindroma.

U ovom američkom istraživanju sudjeluje šesto osoba s Down sindromom, pa autori studije vjeruju kako ćemo konačno dobiti pouzdan odgovor zašto je Alzheimer neusporedivo učestaliji kod ‘Downovaca’ negoli u neurotipičnoj populaciji.

Prema dosadašnjim istraživanjima, doživotna incidencija Alzheimerove bolesti kod odraslih s Down sindromom iznosi nevjerojatnih 90 posto. Za razliku od prijašnjih, nova studija će se baviti razumijevanjem krvnih biomarkera Alzheimerove bolesti kod osoba s Down sindromom.

Za sudionike s Down sindromom, studija će uključivati ​​fizičke preglede, neurološke testove, skeniranje mozga i procjene za mjerenje kognitivnih funkcija, pamćenja i kretanja.  

Tek da podsjetimo, znanstveno je dokazano kako je veza između Down sindroma i Alzheimerove bolesti genetske prirode, a ključni razlozi su višak 21. kromosoma, nakupljanje amiloidnih plakova i rani početak simptoma.

Autori nove studije vjeruju kako će njihovo istraživanje rezultirati stvaranjem učinkovite terapije za osobe s ovom vrstom invaliditeta koja ovog trenutka ne postoji.

Nastavite čitati

Znanost

Pametni telefoni mogli bi biti uzroci pada stope fertiliteta?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Muškarac sjedi na kamenim stepenicama koristeći mobitel i elektroničku cigaretu.
Foto: Pixabay/Pexels
Piše: Branka Vojnović

U mnogim zemljama broj djece po ženi opada, a dok istraživači i dalje pokušavaju utvrditi uzroke tog pada, dvije nedavne američke studije upiru prstom u istog mogućeg krivca: pametni telefon

Poslušaj članak

Vlasnici pametnih telefona imaju manje društvenih interakcija i stoga manje seksualnih odnosa u stvarnom životu, sugeriraju istraživači.

Stopa plodnosti smanjila se za 22 posto u Sjedinjenim Državama od 2007. godine, a znanstvenici su postavili hipotezu da je nagli pad koji se uočava od tada povezan s dolaskom Appleova iPhonea iste godine.

Kako bi potvrdili svoju teoriju, dva znanstvenika sa Sveučilišta Middlebury usredotočila su se na činjenicu da je između 2007. i 2011. iPhone bio dostupan u Sjedinjenim Državama samo putem jednog operatera, AT&T-a.

Usporedili su stope fertiliteta u područjima koja pokriva AT&T s onima koja nisu, te stoga, vjerojatno, bez korisnika iPhonea.

Američki okruzi s pristupom iPhoneu zabilježili su veći pad broja djece po ženi nego oni bez njega, prema autorima studije koju je u ponedjeljak objavio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja.

Pad je posebno izražen među mlađim ženama (u dobi od 15 do 24 godine).

– Pad fertiliteta koncentriran je prvenstveno među mladima i uvelike se odražava u smanjenju broja neplaniranih trudnoća – pišu.

Autori sugeriraju da se ovaj pad manje može pripisati troškovima odgoja djeteta, a više ‘nedostatku društvene interakcije i seksualne aktivnosti’.

– Kako su pametni telefoni postajali sve rašireniji, vrijeme provedeno s prijateljima uživo i seksualna aktivnost naglo su se smanjili, uz porast konzumacije pornografije, moguće zamjene za partnerski seks – pišu Caitlin Myers i Ezekiel Hooper.

Dva autora naglašavaju da to nije jedini uzrok pada broja djece po ženi, već značajan faktor na koji pronatalitetne politike koje provode mnoge zemlje, poput Francuske i Južne Koreje, temeljene na ekonomskim poticajima, imaju mali utjecaj.

Dva ekonomista sa Sveučilišta u Cincinnatiju, Nathan Hudson i Hernan Moscoso Boedo, proširili su ovu hipotezu na 128 zemalja.

Analizirali su podatke Svjetske banke o raširenosti pametnih telefona i stopama fertiliteta među adolescentima.

Otkrili su da se pad stope fertiliteta ubrzao s raširenim prihvaćanjem pametnih telefona, fenomen koji se opaža u zemljama ‘s temeljno različitim zdravstvenim, društvenim, ekonomskim i kulturnim kontekstima’.

U svojoj studiji objavljenoj u svibnju, autori zaključuju da je riječ o ‘zajedničkom globalnom tehnološkom šoku’.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu