Hranjenje cjelovitim žitaricama, mahunarkama i voćem, kao i manja konzumacija crvenog mesa, može uvelike smanjiti rizik obolijevanja od raka
Poslušaj članak
Iako živimo u 21. stoljeću, za neke ljude vegetarijanci su još uvijek ‘čudna pojava’, pa su prema njima često upućena pitanja poput ‘kako možeš živjeti bez mesa’, ‘ostaneš li gladan’ ili ‘kako unosiš dovoljno proteina’. Međutim, mnogi ne znaju da je vegetarijanska prehrana izuzetno zdrava, a ljudi koji je konzumiraju imaju manji rizik da obole od nekih vrsta karcinoma.
Kako piše Sky News, istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu proveli su novu studiju koja je pokazala da vegetarijanci imaju 21% manju šansu od raka gušterače, 28% manji rizik od raka bubrega te 31% manji rizik od multiplog mijeloma, jedne vrste raka krvi.
S druge strane, studija je pokazala da ljudi koji preferiraju vegetarijansku prehranu imaju dva puta više šanse da dobiju rak jednjaka u usporedbi s ljudima koji jedu meso.
Naime, istraživači tvrde kako bi to moglo biti tako zato što vegetarijanci, s obzirom na to da ne jedu meso, u svoje tijelo ne unose neke krucijalne hranjive tvari. Studija je isto tako pokazala da vegani imaju veći rizik da dobiju karcinom crijeva, nego ljudi koji konzumiraju meso.
Međutim, studija je i otkrila da ljubitelji mesa ipak prednjače u dobivanju više vrsta karcinoma.
Dakle, spomenuto istraživanje uključivalo je više raznih studija napravljenih diljem svijeta, dok je većina ispitanika bila iz SAD-a i Velike Britanije. U studiju je bilo uključeno čak 1,64 milijuna osoba koje jedu meso, 57.016 osoba koji u periodu kad je studija ređena nisu jeli crveno meso, 42.910 osoba koji jedu ribu umjesto mesa te 63.147 vegetarijanaca i 8849 vegana.
Studiju je financirao Svjetski fond za financiranje raka, a znanstvenici s Oxford Population Healtha istraživali su 17 različitih vrsta karcinoma. To je uključivalo rak gastrointestinalnog trakta, pluća, reproduktivnog sustava, mokraćnog sustava i krvi.
Ispitivači su sudionicima dali da ispune upitnik o prehrambenim navikama u proteklih 12 mjeseci, a u obzir su uzeti i drugi čimbenici koji mogu utjecati na rezultate istraživanja.
Istraživanje je pokazalo da vegani imaju puno veći rizik od dobivanja raka debelog crijeva, u odnosu na ljude koji jedu meso. Kako su objasnili to bi moglo biti zato što vegani unose manje kalcija od preporučene doze. Jedan od razloga mogao bi biti i taj što vegani ne piju mlijeko. Oni kroz prehranu unesu 590 miligrama, dok je preporučeni dnevni unos 700 miligrama dnevno.
Studija koja je provedena u Velikoj Britaniji sugerira kako jedna velika čaša mlijeka dnevno smanjuje rizik od raka za 17%. Ali podatak o tome da vegani imaju veći rizik od dobivanja raka crijeva treba uzeti s rezervom, navode znanstvenici, jer je među veganima zabilježeno samo 93 slučaja raka crijeva od ukupne brojke vegana koji su sudjelovali u studiji.
Kad su vegani u pitanju, rezultati nisu pokazali povećan rizik kod ni jedne druge vrste raka u odnosu na ljude koji jedu meso. Kako navodi studija, vegetarijanci također nisu imali manji rizik od raka crijeva u usporedbi s ljudima koji konzumiraju meso. To su znanstvenici okarakterizirali kao anomaliju u studiji, zbog toga što je dokazano da ljudi koji jedu prerađeno i crveno meso imaju veći rizik od razvitka raka.
Ova anomalija se dogodila, smatraju znanstvenici, jer su sudionici koji jedu meso smanjili unos prerađenog mesa.
– Vegetarijanci obično konzumiraju više voća, povrća i vlakana od mesojeda, a ne prerađeno meso, što može doprinijeti smanjenju rizika od nekih vrsta raka. Veći rizik od karcinoma pločastih stanica jednjaka kod vegetarijanaca i raka crijeva kod vegana može biti povezan s nižim unosom određenih hranjivih tvari koje su obilnije u hrani životinjskog podrijetla – istaknula je glavna autorica studije Aurora Perez Cornago.
Znanstvenici tvrde kako su razlike u rizicima više povezane vrstama mesa koje ljudi jedu, te sugeriraju hranjenje s cjelovitim žitaricama, mahunarkama i voćem, kao i manja konzumacija crvenog i prerađenog mesa, može uvelike smanjiti rizik obolijevanja od raka kod ljudi.
U mnogim zemljama broj djece po ženi opada, a dok istraživači i dalje pokušavaju utvrditi uzroke tog pada, dvije nedavne američke studije upiru prstom u istog mogućeg krivca: pametni telefon
Poslušaj članak
Vlasnici pametnih telefona imaju manje društvenih interakcija i stoga manje seksualnih odnosa u stvarnom životu, sugeriraju istraživači.
Stopa plodnosti smanjila se za 22 posto u Sjedinjenim Državama od 2007. godine, a znanstvenici su postavili hipotezu da je nagli pad koji se uočava od tada povezan s dolaskom Appleova iPhonea iste godine.
Kako bi potvrdili svoju teoriju, dva znanstvenika sa Sveučilišta Middlebury usredotočila su se na činjenicu da je između 2007. i 2011. iPhone bio dostupan u Sjedinjenim Državama samo putem jednog operatera, AT&T-a.
Usporedili su stope fertiliteta u područjima koja pokriva AT&T s onima koja nisu, te stoga, vjerojatno, bez korisnika iPhonea.
Američki okruzi s pristupom iPhoneu zabilježili su veći pad broja djece po ženi nego oni bez njega, prema autorima studije koju je u ponedjeljak objavio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja.
Pad je posebno izražen među mlađim ženama (u dobi od 15 do 24 godine).
– Pad fertiliteta koncentriran je prvenstveno među mladima i uvelike se odražava u smanjenju broja neplaniranih trudnoća – pišu.
Autori sugeriraju da se ovaj pad manje može pripisati troškovima odgoja djeteta, a više ‘nedostatku društvene interakcije i seksualne aktivnosti’.
– Kako su pametni telefoni postajali sve rašireniji, vrijeme provedeno s prijateljima uživo i seksualna aktivnost naglo su se smanjili, uz porast konzumacije pornografije, moguće zamjene za partnerski seks – pišu Caitlin Myers i Ezekiel Hooper.
Dva autora naglašavaju da to nije jedini uzrok pada broja djece po ženi, već značajan faktor na koji pronatalitetne politike koje provode mnoge zemlje, poput Francuske i Južne Koreje, temeljene na ekonomskim poticajima, imaju mali utjecaj.
Dva ekonomista sa Sveučilišta u Cincinnatiju, Nathan Hudson i Hernan Moscoso Boedo, proširili su ovu hipotezu na 128 zemalja.
Analizirali su podatke Svjetske banke o raširenosti pametnih telefona i stopama fertiliteta među adolescentima.
Otkrili su da se pad stope fertiliteta ubrzao s raširenim prihvaćanjem pametnih telefona, fenomen koji se opaža u zemljama ‘s temeljno različitim zdravstvenim, društvenim, ekonomskim i kulturnim kontekstima’.
U svojoj studiji objavljenoj u svibnju, autori zaključuju da je riječ o ‘zajedničkom globalnom tehnološkom šoku’.
Za kofeinske fanatike ili bilo koga tko popodne ‘potone’, koliko kasno u danu piti kavu dugo je otvoreno pitanje, piše njemačka novinska agencija dpa
Poslušaj članak
Ovisno o tome koliko se rano netko budi ili popije svoju prvu šalicu, prijedlozi se kreću od toga da se kava ne pije nakon podneva do toga da se ne bi trebala piti nakon 15 sati.
Ispijanje kave kasnije, smatra se, moglo bi značiti noćno zurenje u strop bez obzira na to koliko ste umorni.
No, prema znanstvenicima s Medicinskog sveučilišta Wroclaw u Poljskoj, na ovu se ‘kontroverziju’ pogrešno gleda – problem nije odgađa li kava san, već što se događa noću s mozgom zahvaljujući kofeinu.
Učinci se ne manifestiraju uvijek kao kraći san ili poteškoće s usnivanjem, otkrio je tim, upozoravajući da se šteta kvaliteti noćnog odmora nanosi izazivanjem ‘plitkog’ sna.
– Tijelo može provesti osam sati u krevetu, ali mozak se možda neće u potpunosti obnoviti – poručuju znanstvenici, navodeći podatke dobivene elektroencefalografijom ili snimanjem mozga EEG-om.
– Ljudi često nisu toga svjesni – objasnilo je sveučilište u priopćenju za javnost, ističući da kava različito utječe na ljude ovisno o nizu čimbenika, uključujući dob, metabolizam, kondiciju i stres.
– EEG nam omogućuje da vidimo ne samo spava li osoba, već i kako spava mozak – rekla je profesorica Donata Kurpas.
Što to znači za vašu konzumaciju kave?
Zaključci istraživanja sugeriraju da bi svatko tko želi poboljšati svoj san trebao dati svome tijelu dovoljno vremena da u potpunosti metabolizira ukupni unos kofeina prije sumraka.
– Kofein nije ni dobar ni loš – kaže Kurpas.
– To je biološki aktivna tvar čiji učinci ovise o dozi, dobu dana, dobi, načinu života, kvaliteti sna, opterećenju stresom i individualnoj osjetljivosti.
Za neke ljude jutarnja kava može biti jednako rizična kao i kava prije spavanja za druge.
– Kvantitativna EEG analiza otkriva suptilnije promjene, poput smanjene aktivnosti sporih valova, što je važan marker dubine sna i njegovog obnavljajućeg učinka – istaknula je, upozoravajući da učinci mogu proći nezapaženo kod ljudi koji pogrešno vjeruju da su se dobro naspavali.
Studija je pokazala da su djevojke koje su se cijepile prije 17. godine života imale četiri puta manji rizik od razvitka raka vrata maternice
Poslušaj članak
Cjepivo protiv HPV-a primimo kada smo još u osnovnoškolskim danima. Humani papiloma virus ili HPV obuhvaća grupu od više od 200 tipova virusa, od kojih 40-ak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije.
Infekcija se širi intimnim dodirom kože ili sluznice. Do zaraze može doći vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom sa zaraženom osobom, a osoba koja virus nosi u sebi, često ni ne zna da je zaražena.
Ono što se do sada znalo je da HPV virus uzrokuje velik broj karcinoma, a velika studija provedena u Švedskoj dokazala je kako cjepivo protiv ove bolesti daje trajnu zaštitu od više vrsta karcinoma, piše ScienceAlert.
Naime, rezultati nove studije koju su proveli znanstvenici upućuje na to da cjepivo sasvim sigurno štiti od raka. U studiji su analizirani dugoročni zdravstveni podaci djevojčica i mladih žena praćenih kroz dva desetljeća. Studija je polazala kako spomenuto cjepivo ima dugotrajni, čak cjeloživotni učinak zaštite od raka vrata maternice najčešćeg i jednog od opasnijih za žensku populaciju.
Iako se kod većine ljudi tijelo samo izbori protiv HPV-a u roku od dvije godine, kod nekih osoba infekcija HPV-om može uzrokovati spolne bradavice ili potrajati duže te se može javiti i više vrsta karcinoma.
Ovaj virus nije samo povezan s rakom vrata maternice. To je svakako jedna od najčešćih vrsta raka koju ovaj virus može uzrokovati, međutim ljudi koji dođu u kontakt s HPV-om, a nisu cijepljeni, mogu dobiti i karcinom penisa, vagine, vulve ili anusa.
Dobra vijest je to da se bolesti uzrokovane HPV virusom sporo razvijaju te da se njihov razvoj može spriječiti cijepljenjem čak i ako je osoba već zaražena.
Kako bi saznali je li cjepivo protiv virusa zaista učinkovito u sprečavanju razvitka teških vrsta karcinoma, znanstvenici su proveli istraživanje u Švedskoj.
U 18 godina dugom istraživanju koje je bilo dio tamošnje nacionalne populacijske studije, praćeno su 926.362 mlade žene. Neke od sudionica su primile cjepivo protiv HPV-a, dok neke nisu.
Pokazalo se da je kroz godine među ženama koje su se cijepile rak vrata maternice bio rjeđi u odnosu na one djevojke koje se nisu cijepile. Međutim, nije samo bitno da osoba primi cjepivo, već i vrijeme kada isto primi.
Studija je pokazala da su djevojke koje su se cijepile prije 17. godine života imale čak četiri puta manji rizik od razvitka raka vrata maternice kasnije u životu. Osobe koje su se odlučile cijepiti kasnije, cjepivo je zaštitilo, ali ne u tolikoj mjeri.
To je zato jer cjepivo sprečava HPV infekciju, ali ne može ukloniti već nastalu infekciju.
Djecu se protiv ovog virusa koji se prenosi spolnim putem cijepi između 12 i 15 godine života kako bi im se imunološka zaštita razvila prije nego dođu u mogući kontakt s virusom.
Ljudi koji su cijepljeni praćeni su tijekom 18 godina. Utvrđeno je kako se zaštita s godinama nije smanjivala. To znači da ovo cjepivo daje dugotrajnu zaštitu te štiti i onda kada je čovjek u najvećoj izloženosti virusu, a to i je poanta cjepiva protiv HPV-a.
Generacije kojima je ovo cjepivo dostupno, primanjem spomenutog cjepiva mogu uvelike smanjiti rizik oboljenja od više vrsta smrtonosnih karcinoma.
Iz SvijetaPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Civilno društvoPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
In MetropolaPrije 6 dana