S ciljem podizanja svijesti o bolesti koja ozbiljno ugrožava život i opterećuje zdravstveni sustav, pod sloganom ‘Jesu li ti bubrezi dobro? – Otkrij bolest rano – zaštiti zdravlje svojih bubrega!’ 12. ožujka na zagrebačkom Trgu Petra Preradovića obilježen je Svjetski dan bubrega
Poslušaj članak
Od kronične bubrežne bolesti u Hrvatskoj boluje oko 300 tisuća osoba, odnosno između 10 i 12 posto populacije, a godišnje umre oko 700 osoba. U ranoj fazi bolesti simptomi su blagi ili izostaju te 40 posto oboljelih nije svjesno svoje dijagnoze. Stoga se kronična bubrežna bolest često otkrije u uznapredovaloj fazi kada su, i zbog komplikacija, lošiji ishodi liječenja.
Obilježavanje je tradicionalno organiziralo Hrvatsko društvo za nefrologiju, transplantaciju i dijalizu Hrvatskog liječničkog zbora (HDNDT) u partnerstvu s Koordinacijom hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ).
Tom prigodom liječnici i medicinske sestre informirali su građane o važnosti prevencije, pravodobnog prepoznavanja i mogućnostima liječenja kronične bubrežne bolesti. Građani su također mogli besplatno izmjeriti krvni tlak i šećer u krvi.
Predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, transplantaciju i dijalizu HLK-a Mario Laganović istaknuo je da od kronične bubrežne bolesti obolijevaju osobe od 50 godina, ali i mlađe životne dobi, a vodeći uzrok bolesti su dijabetes i povišen krvni tlak.
– Prema Registru nadomještanja bubrežne funkcije, 53 posto bolesnika na dijalizi ima dijabetes ili povišen krvni tlak. U riziku za razvoj kronične bubrežne bolesti su pretile osobe i kardiovaskularni bolesnici te osobe s obiteljskom anamnezom – pojasnio je Laganović.
U Hrvatskoj se kod 500 bolesnika godišnje započinje nekom metodom nadomještanja bubrežne funkcije, a svi su oni kandidati za transplantaciju bubrega. Međutim, postoje novi lijekovi kojima se bolest može učinkovito liječiti ukoliko se rano otkrije.
Laganović je istaknuo važnost panela za rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti koji su zajednički razvili HDNDT i KoHOM. Interaktivni digitalni alat u elektroničkom kartonu pacijenta pomaže liječnicima obiteljske medicine u ranom otkrivanju i liječenju bolesti. U 18 mjeseci kroz ovaj sustav prošlo je 27 tisuća pacijenata.
Pomoćnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba Mirela Šentija Knežević istaknula je važnost prevencije.
– Grad Zagreb će i dalje provoditi akciju ‘Štampar u kvartu’ kako bi se otkrili pacijenti s rizicima za nastanak kronične bubrežne bolesti kao što su povišeni krvni tlak. Međutim, sugrađani i sami trebaju učiniti nešto za svoje zdravlje, odnosno kontrolirati svoju bolest, više se kretati i redovito odlaziti na preventivne preglede – objasnila je Šentija Knežević.
Naglasila je da u sklopu Doma zdravlja Istok djeluje izvanbolnički dijalizni centar, što je jedan nadstandard u gradu Zagrebu.
Svoje iskustvo života s kroničnom bubrežnom bolešću podijelila je književnica Rujana Jeger. Njezina majka također je bolovala od ove bolesti.
– Majka je bila dugo godina na dijalizi i imala je dvije transplantacije. Stoga sam bila svjesna da ću naslijediti bolest. Međutim, trudila sam se pridržavati savjeta vezano za tjelovježbu i prehranu, što mi je pomoglo da ne dođe ranije do dijalize koja je najavljivana. Na dijalizu sam krenula prije tri mjeseca s 57 godina, 27 godina kasnije nego što je krenula na dijalizu moja majka – ispričala je Jeger.
Naglasila je da ju je odlazak na dijalizu teško pogodio, ali je prevladala krizu i naučila živjeti s time te je spremna i za transplantaciju bubrega s obzirom da je na listi čekanja.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Vaše pričePrije 6 dana
in MREŽAPrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 7 dana
Civilno društvoPrije 5 dana
RibolovPrije 6 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana