Alzheimerova bolest teška je neurodegenerativna bolest koja zahvaća stariju populaciju. Liječnici i znanstvenici već se godinama bore da pronađu lijek koji će zaustaviti ili bar ublažiti simptome ove bolesti.
Nova studija pokazuje kako rješenje ovog problema leži u jednostavnoj navici, dubokom spavanju.
Naime, kako navodi ScienceAlert, istraživači sa Sveučilišta Kalifornija, Berkeley, Stanford i UC Irvine u SAD-u, kroz studiju u kojoj su sudjelovale 62 kognitivno zdrave starije osobe, otkrili su da osobe s promjenama u mozgu povezanim s Alzheimerovom bolešću postižu bolje rezultate na testovima pamćenja kad dublje spavaju.
S druge strane, oni ljudi koji nisu spavali dubokim snom, nisu imali toliko dobre rezultate na testovima pamćenja.
Rezultati koji su postignuti u ranijoj studiji koja je objavljena 2023. godine i rezultati uzeti iz novije studije, dokazuju kako dublje spavanje može smanjiti kognitivni pad, odnosno poboljšati pamćenje kod starijih osoba.
– Zamislite duboki san gotovo kao splav za spašavanje koja održava pamćenje na površini. Ovo je posebno uzbudljivo jer možemo nešto učiniti po tom pitanju. Postoje načini na koje možemo poboljšati san, čak i kod starijih osoba – kazao je neuroznanstvenik Matthew Walker sa Sveučilišta u Kaliforniji (UC Berkeley).
S obzirom na to ljudi koji su oboljeli od Alzheimerove bolesti kao posljedicu imaju slabiji san, teško je odvojiti uzrok i posljedicu. S tim u skladu, znanstvenici su došli do zaključka kako stvaranje amiloid-beta proteina, koji se povezuju s Alzheimerovom bolesti, nastaje kao posljedica bolesti, te da nakupljane tih proteina nije njezin uzrok.
Međutim, istraživanja su dokazala kako nakupljanje amiloid-beta proteina i tau proteina začepljuje moždane stanice godinama prije početka simptoma bolesti, a upravo velike količine amiloid-beta proteina mogu poremetiti duboki san, također poznat kao san sporih valova sa sporim pokretima očiju, te oslabiti funkciju pamćenja.
Unatoč tome, kod nekih ljudi kognitivni pad je znatno manji bez obzira na napredovanje bolesti.
Da bi saznali zašto je tome tako, Walker i njegove njegove kolege pratili su moždane valove sudionika dok su spavali, a potom su sudionici idući dan ispunili testove pamćenja.
Kod onih ispitanika kod kojih je razina amiloid-beta proteina bila visoka, dobar noćni san napravio je bitnu razliku u poboljšanju kognitivnih funkcija.
Međutim, ovaj učinak uočen je samo kada su istraživači posebno promatrali san sporih valova bez brzog kretanja očiju, ali ne i na druge frekvencije valova spavanja ili faze spavanja.
Nova studija potvrđuje nalaze prethodnih studija u kojima su rezultati ukazivali na to da dobro spavanje noću tijekom godina može pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija iako je razina amiloid-beta proteina kod čovjeka visoka.
Znanstvenici tvrde kako bi upravo dobar duboki san mogao spriječiti sam nastanak otpadnih tvari u mozgu kao što su amiloid-beta protein i tau protein, tako što će mozgu dati više vremena za čišćenje otpadnih proizvoda koji se nakupljaju tijekom dana.
Iako je dokazano da korisnici tableta za spavanje imaju manje beta-amiloidnih proteina u cerebralnoj tekućini koja noću ispire mozak, tablete čovjeka mogu samo plitko uspavati pa to ne može djelovati učinkovito na poboljšanje kognitivnih funkcija.
Kako bi utonuli u dubok san i tako izbjegli grozote Alzheimerove bolesti, nemojte piti kavu kasno navečer, smanjite gledanje u ekrane i tuširajte se toplom vodom prije spavanja.
