Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Podaci pokazuju da invaliditet u Hrvatskoj nije pitanje malog dijela stanovništva. Gotovo petina stanovnika evidentirana je kao osoba s invaliditetom, a najveći dio te skupine čine osobe starije od 65 godina

Poslušaj članak

Prema najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je na dan 28. rujna 2026. bilo evidentirano 730.987 osoba s invaliditetom, što čini 18,9 posto ukupnog stanovništva. Drugim riječima, gotovo svaka peta osoba u Hrvatskoj ima evidentiran invaliditet.

Izvješće donosi pregled broja osoba s invaliditetom, njihove dobi i spola, vrsta oštećenja, funkcionalnih teškoća i korištenja pomagala, kao i podatke za sve hrvatske županije. Podaci se prikupljaju iz službenih evidencija državnih institucija i zdravstvenog sustava.

Od ukupnog broja osoba s invaliditetom, 386.270 su muškarci, odnosno 52,8 posto, dok su 344.717 žene, odnosno 47,2 posto.

Gotovo polovica evidentiranih osoba ima 65 ili više godina. U toj dobnoj skupini nalazi se 358.806 osoba, što čini 49,1 posto ukupnog broja. U radno aktivnoj dobi, od 20 do 64 godine, nalazi se 282.448 osoba ili 38,6 posto. Preostalih 12,3 posto, odnosno 89.733 osobe, mlađe su od 20 godina.

Ovi podaci pokazuju da je invaliditet posebno važna tema u starijoj životnoj dobi, ali i da obuhvaća velik broj djece, mladih i osoba koje su još u radnom vijeku.

Najveći apsolutni broj osoba s invaliditetom ima Grad Zagreb, gdje je evidentirano 125.876 osoba. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 87.249 osoba. Zajedno te dvije sredine obuhvaćaju 29,2 posto svih evidentiranih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.

Međutim, broj osoba nije isto što i njihov udio u stanovništvu. Kada se promatra udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu pojedine županije, na prvom je mjestu Šibensko-kninska županija s 24,4 posto, a slijedi Požeško-slavonska s 24,3 posto. Najniži udio bilježi Istarska županija, s 12,3 posto.

Razlike postoje i među dobnim skupinama. Najveći udio invaliditeta među djecom i mladima do 19 godina bilježi Sisačko-moslavačka županija, dok je među osobama od 20 do 64 godine najviši u Požeško-slavonskoj županiji. Među osobama starijima od 65 godina prednjači Šibensko-kninska županija.

Izvješće pokazuje da su među najčešćim vrstama oštećenja višestruka oštećenja, oštećenja drugih organa i organskih sustava te oštećenja lokomotornog sustava, odnosno sustava koji omogućuje kretanje.

Višestruka oštećenja evidentirana su kod 254.024 osobe, što odgovara 34,8 posto ukupnog broja osoba s invaliditetom. Oštećenja drugih organa i organskih sustava, uključujući određene kromosomske i prirođene anomalije te rijetke bolesti, zabilježena su kod 243.047 osoba ili 33,2 posto. Oštećenja lokomotornog sustava evidentirana su kod 233.353 osobe, odnosno 31,9 posto.

Među najčešćim oštećenjima funkcionalnih sposobnosti ističu se kronične bolesti, koje su zabilježene kod 283.998 osoba, te psihičke bolesti, evidentirane kod 127.726 osoba.

Važno je naglasiti da se pojedine vrste oštećenja mogu preklapati. Jedna osoba može imati više oštećenja ili dijagnoza koje pridonose njezinim funkcionalnim teškoćama. Zbog toga se navedeni brojevi i postoci ne smiju zbrajati kao da predstavljaju odvojene skupine ljudi.

Prema podacima Očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, evidentirani su podaci za 28.263 osobe. Od toga 24.750 osoba ispunjava kriterije propisane za uračunavanje u kvotu zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslodavaca.

U Registar osoba s invaliditetom pristigla su i rješenja o primjerenom obliku školovanja za 49.847 osoba. Među njima je veći broj muških osoba, odnosno 64 posto. Kao česti specificirani razlozi potrebe za primjerenim oblikom školovanja navode se teškoće govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće učenja, višestruka oštećenja te mentalna oštećenja.

Izvješće evidentira i 46.132 branitelja s invaliditetom te 3.127 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz Drugog svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraća.

Podaci pokazuju da invaliditet u Hrvatskoj nije pitanje malog dijela stanovništva. Gotovo petina stanovnika evidentirana je kao osoba s invaliditetom, a najveći dio te skupine čine osobe starije od 65 godina. Istodobno, značajan broj osoba nalazi se u radno aktivnoj dobi, a invaliditet je prisutan i među djecom i mladima.

Potpuno izvješće dostupno je ovdje.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Zanima vas kako nastaje video podcast, volite kreativno izražavanje i želite naučiti nešto novo? Ustanova URIHO poziva zainteresirane osobe s invaliditetom, osobito mlađe generacije, da se uključe u projekt „Jednaki u eteru – inkluzivna škola podcasta i novih medija”

Poslušaj članak

Cilj projekta je omogućiti osobama s invaliditetom stjecanje praktičnih znanja i vještina za stvaranje digitalnog sadržaja te potaknuti njihovo aktivno i ravnopravno sudjelovanje u suvremenim medijima.

Projekt se nadovezuje na misiju In-Portala, prvog news portala posvećenog osobama s invaliditetom, koji već 13 godina djeluje u okrilju URIHO-a, otvara prostor važnim temama i pridonosi većoj vidljivosti osoba s invaliditetom u društvu.

Radionice će se održavati jednom mjesečno, u ukupnom trajanju od 24 sata godišnje, a prva je planirana krajem listopada. Uz vodstvo poznatih predavača s Fakulteta političkih znanosti, polaznici će učiti kako osmisliti temu, pripremiti sadržaj, snimiti i urediti video podcast te ga objaviti. Upoznat će se i s primjenom umjetne inteligencije u stvaranju pristupačnijih medijskih sadržaja.

Najbolje emisije bit će objavljene na In-Portalu, pružajući polaznicima priliku da svoje ideje, iskustva i poruke predstave široj javnosti. Cjelokupni projekt se provodi uz podršku JANAF-a, s ciljem razvoja inkluzivnijeg medijskog prostora u kojem se čuju različiti glasovi i perspektive.

Zato napravite prvi korak, razvijte svoje ideje i otkrijte kako vaš glas može doprijeti do šire javnosti. Sudjelovanje na radionici je besplatno, ali je broj mjesta ograničen. Prijaviti se možete putem e-maila: agospocic@uriho.hr  do petka,  23. listopada 2026.

Za dodatne informacije i podršku oko prijave, javite se na 01/644-4491.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Maturanti s invaliditetom mogu ostvariti pravo prednosti pri upisu na željeni fakultet ako ispunjavaju propisane uvjete. Donosimo informacije o tome tko ima pravo na prednost, kako dokazati svoj status i što je potrebno učiniti tijekom prijave na studij

Poslušaj članak

Premda su nova školska i akademska godina tek počele, organizirane pripreme za državnu maturu ovogodišnjim maturantima polagano počinju. Zato nije loše da maturanti s invaliditetom već sada znaju kako mogu ostvariti pravo prednosti pri upisu na željeni fakultet i kako izgleda procedura.

Odgovore smo potražili u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, Središnjem prijavnom uredu i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.

Visoka učilišta pravo prednosti pri upisu, pod uvjetom da prijeđu razredbeni prag, daju sljedećim kategorijama kandidata, odnosno, kandidatima sa šezdesetpostotnim i većim tjelesnim oštećenjem (invaliditetom) i kandidatima s 2. do 4. stupnjem težine invaliditeta sukladno „Listi težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti“, s invaliditetom čija se oštećenja nalaze na „Listi oštećenja organizma – Listi I“ (prema Nalazu i mišljenju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom).

Kandidati svoj status dokazuju tako da ispune formu za upit putem mrežne stranice www.studij.hr, u izborniku Česta pitanja/Pravo prednosti pri upisu na visoka učilišta/Slanje OIB-a za provjeru tjelesnog oštećenja.

Središnji prijavni ured evidentirat će pravo prednosti u NISpVU-u svim kandidatima za koje se ustanovi da imaju šezdesetpostotno ili veće tjelesno oštećenje ili 2. do 4. stupanj težine invaliditeta sukladno „Listi težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti“.

Upit je potrebno poslati u skladu s rokovima dostupnima u Kalendaru na mrežnoj stranici www.studij.hr.

Navedenim kategorijama kandidata omogućuje se upis na studije bez obzira na položaj na rang-listi, ako polože sve ispite državne mature koji su obvezan uvjet za upis na pojedine studije, prijeđu bodovni prag tamo gdje je postavljen te, tamo gdje je to potrebno, zadovolje preduvjet i polože dodatne provjere posebnih znanja, vještina i sposobnosti koje propisuje visoko učilište.

Postavili smo i pitanje imaju li kandidati čiji su roditelji osobe s invaliditetom također pravo prednosti pri upisu. Čini se da to pravo ostvaruje samo određena kategorija kandidata.

– Što se tiče roditelja kandidata, u skladu sa Sporazumom o poticajnim mjerama za upis u ustanove visokog obrazovanja za hrvatske branitelje, hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata te djecu smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja i djecu stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, koji su sklopili Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Rektorski zbor, pravo prednosti pri upisu na pojedina visoka učilišta, pod uvjetom da prijeđu razredbeni prag, imaju djeca stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskoga rata prve skupine te djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata prve skupine sa stopostotnim oštećenjem organizma čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz čl. 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida – kazali su nam.

Više informacija o pravu prednosti dostupno je na mrežnoj stranici www.studij.hr, unutar izbornika Sve o prijavama/Pravo prednosti.

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih pojasnili su nam da je stavkom 4. člankom 77. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti propisano da student s invaliditetom, u skladu s općim aktom visokog učilišta, može studirati prema prilagođenim uvjetima pohađanja studija.

Slijedom toga, osobe s invaliditetom trebale bi se obratiti visokom učilištu na kojem žele studirati kako bi se informirale o uvjetima upisa i mogućnostima ostvarivanja dodatnih prava u upisnom postupku na temelju utvrđenog invaliditeta.

– Ovo Ministarstvo, nažalost, ne raspolaže navedenim podacima s obzirom na to da se uvjeti studiranja i dodatna prava razlikuju od visokog učilišta do visokog učilišta. Možemo napomenuti da visoka učilišta ulažu znatne napore kako bi omogućila prilagođene uvjete pohađanja studija osobama iz ranjivih skupina, no oni često ovise o vrsti studija i stvarnim mogućnostima kojima visoka učilišta raspolažu – kazali su nam.