in MREŽA
INKLUZIJA ŠIBENIK Javna rasprava ‘Zakonodavna regulativa koja potiče socijalnu inkluziju’
Ovom raspravom predstavnika različitih dionika žele potaknuti razmjenu mišljenja o zakonodavnoj regulativi i njenom utjecaju na socijalnu uključenost osoba s intelektualnim teškoćama koje koriste izvaninstitucionalnu socijalnu uslugu organiziranog stanovanja
Centar za socijalnu inkluziju Šibenik održao je prošlog petka, 17. studenog 2023. godine javnu raspravu pod nazivom ‘Zakonodavna regulativa koja potiče socijalnu inkluziju’ u konferencijskoj dvorani, Razvojne agencije Šibensko-kninske županije – Adriatic Bussines Centre, Šibenik i putem Zooma.
Ovom raspravom predstavnika različitih dionika (osoba koje koriste uslugu organiziranog stanovanja, pravobranitelja za osobe invaliditetom, državnih i nedržavnih pružatelja usluge organiziranog stanovanja, akademske zajednice, lokalne uprave i samouprave) žele potaknuti razmjenu mišljenja o zakonodavnoj regulativi i njenom utjecaju na socijalnu uključenost osoba s intelektualnim teškoćama koje koriste izvaninstitucionalnu socijalnu uslugu organiziranog stanovanja.
Organizirano stanovanje je socijalna usluga koja omogućava život u zajednici osobama koje nemaju mogućnosti života u vlastitoj obitelji. Ovom se uslugom osigurava stambeno zbrinjavanje, zadovoljavanje životnih potreba ali i podrška koja je osobi s invaliditetom potrebna kako bi uspješno živjela u zajednici.
U svjetlu novog Zakona o osobnoj asistenciji, kojim se po prvi put osobama s intelektualnim teškoćama priznaje pravo na individualnu podršku, ali i prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku, raspravljalo se o promjenama koje su potrebne unutar usluge organiziranog stanovanja kako bi se prava osoba s intelektualnim teškoćama koje koriste uslugu organiziranog stanovanja izjednačila s pravima osoba s intelektualnim teškoćama koje žive u zajednici.
Cilj rasprave je prepoznati mogućnosti promjena onih odredbi u zakonskoj regulativi koje bi omogućile snažnije socijalno uključivanje i izjednačavanje prava osoba s invaliditetom neovisno o usluzi koju koriste.
Samu temu javne rasprave predstavile su Marija Alfirev i Josipa Gović, a izlaganja su održali Marijana Radman iz Centara za socijalnu inkluziju Šibenik, Maja Karaman Grbavac, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom iz Područnog ureda Split, novinar Antonio Milanović, Daniela Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta UNIZG i Bojana Rozman iz Saveza udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja. Moderatorica javne rasprave bila je Jelena Kenđel Čular.
– Zaposlena sam u restoranu godinu i pol, koristim uslugu organiziranog stanovanja i svaki mjesec plaću dajem u to organizirano stanovanje. Što biste vi napravili da radite, a zapravo vam ostaje samo mali dio prihoda? Smatram to nepoštenim jer mi ne ostane ni za kino i neke sitne gušte. Zapravo radim mukte, za džeparac, a ponekad nažalost moram novac posuditi od drugih. Bilo bi u redu davati pola plaće, ali nikako cijelu i to hitno treba bolje regulirati u zakonu – svjedočila je svojim primjerom Marijana Radman.
– Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku isključuju korisnike organiziranog stanovanja i ostat će uskraćeni i za novčanu pomoć za nezaposlene osobe koju su do sada ostvarivali. Kao ured tražili smo da se osobama u organiziranom stanovanju prizna pravo na inkluzivni dodatak barem u određenom postotku – kazala je Maja Karaman Grbavac, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom iz Područnog ureda Split.
– Rezultati nedavnog istraživanja o mogućnostima neovisnog življenja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj pokazalo je porazne rezultate. Nemamo ispunjene ni minimalne pretpostavke neovisnog življenja, ljudi su socijalno isključeni, čak ni visoko obrazovani nemaju mogućnost adekvatnog stanovanja, ni mogućnost izbora o načinu života i slično. Novi zakoni su također neprihvatljivo strukturirani, kreirani na štetu ove populacije, posebno u dijelu novčanih prava u organiziranom stanovanju i također je potrebno redefinirati uslugu već od samog naziva, odnosno, odvojiti stanovanje i podršku – upozorila je Daniela Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta UNIZG.
– Institualizacija je gorući problem jer država smatra da osobe invaliditetom koje su smještene u instituciju imaju tamo sve, zbrinute su i ne treba im više ništa što je apsolutno pogrešno. Osoba i tada treba neka sredstva kojim će zadovoljiti svoje potrebe, a i sveobuhvatna briga o njima zna biti vrlo upitna.
Prva greška inkluzivnog dodatka je uzimanje osobama u smještaju prava na ikakvu naknadu, druga diskutabilna stvar inkluzivnog su skupine i iznosi potpora. Puno osoba koje primaju samo osobnu invalidninu strahuje da će sada biti svrstane u nepovoljniju kategoriju. Problematičan je i broj nekretnina koje osoba posjeduje i taj dio bi trebalo ukloniti. Treći problem, nevezan striktno uz ovu temu, su osobe s invaliditetom koje rade na pola radnog vremena i zakinute su za punu plaću – istaknuo je novinar i kolumnist Antonio Milanović i poručio da budemo promjena koju želimo jer će se tada ona i dogoditi.
– Organizirano stanovanje ne bi trebalo biti nužno i samo onda kad obitelji više ne mogu jer odrasle osobe s invaliditetom žele živjeti izvan obitelji i one na to imaju pravo. Nitko od ljudi bez invaliditeta nije u odrasloj dobi prisiljen živjeti s mamom, tatom, bratom, sestrom samo da bi mogao živjeti. Tu je i pravo obitelji da odahne kad djeca s invaliditetom postanu odrasli ljudi. Nije fer pritisak koji se stavlja na obitelj, koju ćemo podržati s malo one i ove naknade pa će kao sve funkcionirati i to naravno da nije u skladu s UN konvencijom i tu moramo biti jasni.
Organizirano stanovanje nije usluga smještaja i protiv toga se moramo boriti na svakom koraku. To je zasebna, u zajednici utemeljena usluga podrške za uključivanje čovjeka u život zajednice. Zbog 20 godina neadekvatnog financiranja, nepostojanja pravilnika koji bi regulirali organizirano stanovanje i činjenici da u Zakonu o socijalnoj skrbi o organiziranom stanovanju postoji paragraf i pol. Imamo 20 godina sustavnog zanemarivanja ove usluge. Ljudi sudjeluju svojim prihodima do pune cijene usluge, a nema temelja za to jer 20 godina nema pravilnika. Usluga se naplaćuje na temelju nepostojećeg pravilnika.
Što se tiče Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji, ako su temeljeni na razini invaliditeta, onda isto vrijedi za sve, onda ne možemo diskriminirati i izostaviti i reći da ljudima u organiziranom stanovanju ne treba naknada jer imaju sve unutar usluge.
Cijena usluge po korisniku u organiziranom stanovanju košta 1200 eura, a cijena osobnog asistenta za jednog korisnika 1900 eura. Osoba u organiziranom stanovanju će dobiti 33,18 eura naknade za osobne potrebe, a osoba koja ima asistenta će dobiti do 720 eura. Gdje je logika toga, kako je moguće? Naš sustav aktivno diskriminira osobe s intelektualnim teškoćama, autizmom i psihosocijalnim teškoćama jer nemaju dovoljno jaki glas da se suprotstave.
Od iduće godine država će za osobu s tjelesnim invaliditetom kroz ova dva zakona izdvajati oko 4500 eura mjesečno, a za osobu u organiziranom stanovanju 1233 eura mjesečno – upozorila je Bojana Rozman iz Saveza udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja.
Kreativna radionica u Splitu, vježbanje i zajedničko gledanje filmova u Zaboku te izrađivanje božićnih ukrasa u Daruvaru dio su programa udruga u nadolazećem tjednu. Donosimo termine održavanja i informacije za uključivanje
Poslušaj članak
Split: Fraktalno crtanje u udruzi „Feniks”
Udruga „Feniks” Split u suradnji s udrugom „Nanael” organizira radionicu fraktalnog crtanja u četvrtak, 12. studenoga, od 15 do 17 sati, u svojim prostorijama u Teslinoj 15. Umjetnica Žana Bajić vodit će sudionike kroz crtanje linija i rad s bojama, uz naglasak na kreativnom izražavanju i opuštanju. Poziv je upućen zainteresiranim građanima, a prethodno iskustvo u crtanju nije potrebno. Broj sudionika ograničen je na 12, pa se treba prijaviti na info@udrugafenikssplit.com ili porukom udruzi na društvenim mrežama.
Zabok: Jutro uz vježbe i filmove
Društvo multiple skleroze Krapinsko-zagorske županije u četvrtak, 12. studenoga, organizira grupne vježbe istezanja i fleksibilnosti od 9 do 10 sati u Zelenoj dvorani na Trgu Svete Jelene 6 u Zaboku. Na istoj adresi od 10.30 do 11.30 sati slijedi zajedničko gledanje filmova. Aktivnosti se održavaju u sklopu projekta „Mreža podrške za aktivno starenje u Krapinsko-zagorskoj županiji”, namijenjenog osobama u dobi od 55 godina naviše i umirovljenicima, a ne samo članovima Društva. Prijave i dodatne informacije dostupne su na broj 049/221-973 ili putem adrese info@dmskzz.hr.
Daruvar: Kreativna radionica izrade božićnih ukrasa
Udruga osoba s invaliditetom Daruvar organizira kreativnu radionicu izrade božićnih ukrasa u srijedu, 11. studenoga 2026., od 10 do 13 sati, u svojim prostorijama na adresi Petra Preradovića 26. Radionica je dio studenoga programa za korisnike udruge, a organizator poziva i ostale zainteresirane da se uključe. Informacije o sudjelovanju i prijavi dostupne su na broj 095/345-6278 ili putem adrese uosidaruvar94@gmail.com.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 6 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 5 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI