Grad već dva desetljeća provodi sustavne mjere za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom u suradnji s približno 70 aktivnih udruga koje sudjeluju u planiranju i praćenju provedbe strateških programa
Poslušaj članak
U suradnji Gradske skupštine Grada Zagreba i Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, 12. prosinca 2025. godine, u Staroj gradskoj vijećnici održano je tradicionalno primanje osoba s invaliditetom.
Na prijemu su sudjelovali gradonačelnik Tomislav Tomašević, predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić, osnivačica i predsjednica Udruge ZAMISLI Svjetlana Marijon, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Luka Juroš, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Marko Velzek te predsjednik Uprave ZET-a Marko Bogdanović.
Predsjednik Mišić pozdravio je okupljene, čestitao Međunarodni dan osoba s invaliditetom i naglasio važnost ovog tradicionalnog okupljanja kao prilike za pregled dosadašnjih postignuća te razmjenu prijedloga i potreba.
Istaknuo je proširenje socijalnih prava, uvođenje besplatnog javnog prijevoza za veći broj korisnika i modernizaciju ZET-ova voznog parka, što Zagreb čini pristupačnijim i sigurnijim. Najavio je i da od siječnja 2026. stupa na snagu novčana naknada (‘džeparac’) korisnicima organiziranog stanovanja, uz isplatu božićnica i uskrsnica.
Gradonačelnik Tomašević najavio je produljenje Zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom do 2026. godine radi usklađivanja s novom europskom strategijom, uz naglasak da će udruge i dalje biti ključni partneri u njezinoj provedbi.
Podsjetio je na završetak isporuke prvih 20 novih ZET-ovih tramvaja te potpisivanje dvaju ugovora za nabavu još 20 tramvaja i 62 električna autobusa – najveći investicijski ciklus modernizacije javnog prijevoza u posljednjem desetljeću, sufinanciran EU sredstvima kroz NPOO. Posebno je istaknuo važnost što se tramvaji proizvode u Zagrebu i isporučuju na vrijeme.
Govorio je i o ulaganjima u kapacitete ustanova koje pružaju podršku osobama s invaliditetom, jačanju stručnih timova u vrtićima i školama te povećanju broja i iznosa stipendija za učenike i studente s invaliditetom.
Naglasio je kako Grad ostaje predan podršci udrugama i unapređenju usluga.
– Svaki prijedlog, bez obzira na veličinu, nastojimo provesti u praksi – to dugujemo svakom našem sugrađaninu s invaliditetom – poručio je.
Sudionici su se složili da je Grad učinio značajan iskorak, ali da i dalje postoji potreba za dodatnim unaprjeđenjem usluga, povećanjem broja prilagođenih vozila i arhitektonskim prilagodbama koje uzimaju u obzir različite potrebe korisnika.
Predstavnici osoba s invaliditetom izrazili su nadu da će novi tramvaji i autobusi dodatno poboljšati njihovu uključenost u život grada.
Posebno su pohvalili Grad Zagreb zbog susretljivosti u dodjeli i korištenju gradskih prostora te Gradsku skupštinu kao prvu javnu instituciju u Hrvatskoj koja je uvela tumača za hrvatski znakovni jezik u svoj rad. Pohvaljeno je i to što su osobe s invaliditetom uključene u radna tijela i konzultira ih u izradi nove strategije za razdoblje 2026.–2030.
Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom, u Zagrebu živi oko 118 tisuća osoba s invaliditetom, odnosno 15,3 posto stanovništva.
Grad već dva desetljeća provodi sustavne mjere za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom u suradnji s približno 70 aktivnih udruga koje sudjeluju u planiranju i praćenju provedbe strateških programa.
Grad Zagreb nastavlja s unapređenjem prometa i uređenjem javnog prostora pokretanjem niza projekata kojima je cilj unaprijediti održivu mobilnost, sigurnost u prometu i kvalitetu života građana
– U 2026. godini nastavljamo uvoditi red u promet i vraćati javni prostor građanima. Krećemo od analize parkiranja i razvoja Park & Ride sustava kako bismo smanjili gužve. Paralelno širimo pješačke zone i gradimo novu biciklističku magistralu – rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Nakon prošlogodišnjeg uvođenja blokovskog parkiranja i pravednije raspodjele prostora, pokrenut je postupak javne nabave za izradu stručne analize parkirališnih kapaciteta na cijelom području grada. Cilj je povećati dostupnost parkirnih mjesta za stanare, unaprijediti sigurnost pješaka i potaknuti održive oblike kretanja. Trenutno je naplatom parkiranja obuhvaćeno oko 5% gradskih površina, znatno manje nego u usporedivim europskim gradovima poput Beča i Ljubljane. Analiza će obuhvatiti popunjenost parkirališta, strukturu korisnika, prijedloge novih tarifnih i dinamičkih modela, reformu povlaštenih karata te mjere za suzbijanje nepropisnog parkiranja. Procijenjena vrijednost iznosi 150.000 eura, s rokom izrade od 9 mjeseci.
Istodobno je pokrenut postupak nabave za projektiranje modernizacije i razvoja novih Park & Ride lokacija. Projekt obuhvaća lokacije u Podsusedu, Sesvetama (Ninska ulica), na Rotoru Remetinec, terminalu Dubec i Gračanskom dolju, te analizu novih lokacija na Sarajevskoj cesti, kod Rotora Zapruđe i terminala Mihaljevac. Sve lokacije planiraju se kao suvremena intermodalna čvorišta, povezana s javnim prijevozom i sustavom javnih bicikala Bajs, uz razmatranje jedinstvene karte za parkiranje i javni prijevoz. Procijenjena vrijednost ove nabave jest 80.000 eura, s rokom izrade od 9 mjeseci.
Navedene će nabave, uz izradu Studije optimizacije mreže autobusnih linija, koja je trenutno u postupku javne nabave i o kojoj smo prije izvještavali, osigurati sigurniji, učinkovitiji i održiviji prometni sustav, više javnog prostora, lakši pristup prijevozu te ugodnije i zdravije urbano okruženje.
Kao što je najavljeno, prije daljnje uspostave pješačkih zona provodit će se detaljne prometne i urbanističke analize, uključujući simulacije prometa, procjenu utjecaja na stanovnike i osiguravanje pristupa stanarima, dostavi i hitnim službama. Pokrenut je postupak nabave za projektiranje proširenja pješačkih zona u Gajevoj (od Berislavićeve do Tesline) i Teslinoj ulici (do Praške), potpunu prenamjenu Ulice Pod zidom uz posebnu regulaciju opskrbe tržnice Dolac, pretvaranje zapadnog dijela Martićeve ulice u pješačku zonu te idejno rješenje proširenja pješačke zone na Kaptolu – od Bakačeve, preko Katedrale, do Opatovine – uz reorganizaciju autobusnog prometa. Planira se i modernizacija pristupa pješačkim zonama s podiznim stupićima i video-nadzorom, uz uvažavanje potreba stanara i posebnu brigu oko opskrbe i prolaska hitnih službi. Procijenjena vrijednost iznosi 25.000 eura, s rokom izrade od 2 mjeseca.
Nastavlja se i razvoj biciklističke infrastrukture. Pokrenuta je nabava za izradu idejnog rješenja trase nekadašnje pruge Samoborčeka, koja će se prenamijeniti u gotovo 9 km dugu biciklističko-pješačku magistralu. Trasa će povezati zapadne dijelove grada – Trešnjevku, Vrapče, Stenjevac, Prečko i Podsused – s centrom. Procijenjena vrijednost iznosi 25.000 eura, s rokom izrade od 2 mjeseca.
Podsjetimo također, da su od 1. siječnja 2026. godine na snagu stupili novi Opći uvjeti isporuke komunalne usluge parkiranja na uređenim javnim parkiralištima s naplatom kojima se korigiraju uvjeti važenja svih vrsta komercijalnih parkirališnih karata. Satne, dnevne, mjesečne te godišnje komercijalne parkirališne karte vrijede isključivo u zoni za koju su kupljene.
Badnjak davne 1874. godine zauvijek je promijenio zimsku sliku Zagreba. Na prostoru današnjeg Trga Ivana Mažuranića, uz taktove vojnog orkestra i treperavu svjetlost stotina petrolejskih svjetiljki, svečano je otvoreno prvo uređeno javno klizalište u gradu. Bila je to zimska čarolija koja je u trenu osvojila srca stanovnika Zagreba
Poslušaj članak
Ledena površina ukopana metar ispod ceste
Ovaj impresivni ledeni teren, dimenzija 110 x 70 metara, postao je prava društvena pozornica starog Zagreba.
Zaboravite na moderne strojeve za led. Tehnologija održavanja bila je, najblaže rečeno, ‘ručni rad’. Vatrogasci su herojski polijevali vodu iz obližnjeg potoka Tuškanac, a tadašnje oštre zime jamčile su brzo smrzavanje.
Osvjetljenje je posebna priča. Kako struje nije bilo, više od 300 petrolejskih lampiona i svjetiljki obasjavalo je klizalište. Neki su klizači čak nosili svoje lampione, stvarajući nezaboravnu, romantičnu atmosferu koja je ostala upamćena u gradskim analima.
Ban Mažuranić na ledu: elita i narod zajedno
Otvaranje klizališta bio je događaj sezone, popraćen svim zagrebačkim medijima. No, najveća atrakcija na ledu bio je nitko drugi doli sam hrvatski ban, Ivan Mažuranić.
Ban, vješt klizač, posjetio je klizalište već na Božić i postao redoviti posjetitelj. Njegova prisutnost bila je jasan znak da je klizanje postalo in aktivnost, dostupna i cijenjena u svim slojevima društva.
Popularnost klizališta bila je frapantna. Sredinom veljače sljedeće godine, na jednoj od zabava, zabilježeno je tisuću klizača. To je bio ogroman broj, s obzirom na to da je cijeli Zagreb tada brojao tek tridesetak tisuća stanovnika.
Mjesto susreta, šarma i prvih ljubavi
Klizalište nije bilo samo sportski teren; bilo je srce zimskog društvenog života. Ovdje se pokazivala elegancija, sklapala su se nova prijateljstva i rađale prve ljubavi. Mladići su se natjecali u vještinama kako bi impresionirali djevojke, dok su oni manje skloni ledu uživali uz rub s toplim napitkom u ruci.
Ova moderna gradska zabava upisala je Zagreb na kartu europskih metropola.
Tradicija koja živi i danas
Iako su petrolejke zamijenjene LED rasvjetom, a Trg Mažuranića dobio drugu namjenu, tradicija klizanja živi i dalje. Od Šalate i Doma sportova do popularnog Ledenog parka na Tomislavcu, led ostaje mjesto susreta, smijeha i stvaranja uspomena, čuvajući naslijeđe dugo više od stoljeća i pol.
Pojam ‘rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti’ odnosi se na osobe koje su teško materijalno i socijalno deprivirane ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada
Poslušaj članak
Prema najnovijim podacima Eurostata, Grad Zagreb nalazi se među 15 europskih regija s najmanjim udjelom stanovništva izloženog riziku siromaštva i socijalne isključenosti (U NUTS2 klasifikaciji nalaze se 244 europske regije). S udjelom od 11,1 posto stanovništva u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u 2024. godini, Zagreb je u odnosu na 2021. godinu napredovao za 11 mjesta.
– Želimo u Zagrebu postići visoku razinu socijalne kohezije, koja je posebno važna u razdobljima globalne nesigurnosti i narušenog društvenog povjerenja. Ovi podaci pokazuju da doista i stojimo bolje od velike većine regija u Europskoj uniji, a da su naše aktivnosti prepoznate vidljivo je i iz činjenice da smo 2024. godine ponijeli titulu Europske prijestolnice inkluzije i raznolikosti – poručio je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Podaci Eurostata na žalost pokazuju i izrazito odstupanje Zagreba u odnosu na druge hrvatske regije. U Sjevernoj Hrvatskoj udio stanovništva izloženog riziku siromaštva i socijalne isključenosti iznosi 18,3 posto (110. mjesto), u Jadranskoj Hrvatskoj 22,9 posto (174. mjesto), dok u Panonskoj Hrvatskoj taj udio doseže poražavajućih 31 posto (218. mjesto). Prema tom pokazatelju regija Panonske Hrvatske (u kojoj se nalaze Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija) nalazi se na samom dnu Europske unije, među regijama s najvećim rizikom siromaštva i socijalne isključenosti.
– Prošle sam godine preuzeo i ulogu ‘povjerenika u sjeni’ za socijalna pitanja ispred mreže Eurocities, zajedno s gradonačelnicom Firence, Sarom Funaro, kako bismo što aktivnije sudjelovali u definiranju europskih politika za smanjenje siromaštva i bolju društvenu koheziju. Kontinuirano pratimo životni standard sugrađana te prilagođavamo usluge i naknade stvarnim potrebama – dodao je gradonačelnik Tomašević.
Pojam ‘rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti’ odnosi se na osobe koje su teško materijalno i socijalno deprivirane ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Svaka osoba se u statistici broji samo jednom, neovisno o tome ispunjava li više kriterija. Riječ je o glavnom pokazatelju kojim Europska unija prati ostvarenje ciljeva u području smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti do 2030. godine.
– U borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti najveću ulogu ima razvoj kvalitetnih i dostupnih javnih usluga, od vrtića, preko socijalnih usluga za starije sugrađane i osobe s invaliditetom, do široke mreže primarne zdravstvene skrbi. Svatko od nas u nekom trenutku u životu treba podršku i pomoć, bilo zbog bolesti, nezaposlenosti ili drugih okolnosti, i želimo da Grad Zagreb ima gustu mrežu usluga kako bi svatko te periode lakše prebrodio – zaključila je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika.
Gastro kutakPrije 1 godina
Kutak za stručnjakePrije 2 mjeseca
Gastro kutakPrije 2 godine
Gastro kutakPrije 2 godine
Gastro kutakPrije 2 godine
Gastro kutakPrije 10 mjeseci
Gastro kutakPrije 1 godina
VijestiPrije 2 godine