Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Osobe s intelektualnim teškoćama svakodnevno se suočavaju s raznim izazovima, ali zahvaljujući socijalnim kompetencijama mogu se lakše integrirati u društvo i samostalnije živjeti

Poslušaj članak

Udruga OZANA godinama raznim programima doprinosi razvoju ovih kompetencija kod svojih korisnika, odraslih i mladih s intelektualnim teškoćama.

Ove godine Udruga OZANA pokrenula je projekt „Ruke koje rade sve“ koji se provodi u partnerstvu s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Općinom Majur uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Ciljevi trogodišnjeg programa su razvoj veće samostalnosti i socijalnih kompetencija za neovisno življenje osoba s intelektualnim teškoćama, razvoj inovativne usluge „Filcanje i rad sa sirovom vunom“, postizanje veće vidljivosti i prezentacija osoba s intelektualnim teškoćama kao aktivnih i vrijednih članova zajednice te prevencija institucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama.

U sklopu programa provodit će se aktivnosti vježbanja socijalnih kompetencija, što uključuje praktično-osobne, spoznajno-društvene, interesno-kreativne i emocionalno-socijalne kompetencije te usvajanje matematičkih znanja u svakodnevnom životu, aktivnosti „Od vrta do stola“ u sklopu kojih se obrađuju vrtne gredice i cvjetnjaci ispred udruge, aktivnost Kuheraj kroz koju se korisnici osposobljavaju za pripremu jednostavnih jela te inkluzivne aktivnosti Štrikeraj cafea i zajednice.

Voditeljica programskih aktivnosti u OZANI, logopedinja Ljiljana Škrlac Bićanić, izrazila je zadovoljstvo što se dugogodišnja suradnja s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom nastavlja i na ovom programu.

– Fakultet svoje studente šalje na praksu u udrugu OZANA u sklopu kolegija, među kojima su „Unaprjeđivanje socijalnih kompetencija“ i „Rad s odraslim osobama s intelektualnim teškoćama“. Studenti uz podršku mentora osmišljavaju aktivnosti vezano uz kuhanje i brigu o sebi osoba s intelektualnim teškoćama. U projektu je važna i suradnja s Općinom Majur, koja je poznata po radu s vunom, te će izrađivati aplikacije koje će se u OZANI ušivati u senzoričke pregače, a koriste se u radnoj terapiji s osobama s intelektualnim teškoćama i starijim osobama koje boluju od Alzheimerove bolesti i drugih demencija – pojasnila je Škrlac Bićanić.

U sklopu programa izradit će se brošura „Briga o sebi“ koja na razumljiv način osobama s intelektualnim teškoćama daje upute o održavanju osobne higijene.

Škrlac Bićanić rekla je da su osobe s intelektualnim teškoćama važan dio društva i mogu dati svoj doprinos, a kroz razne aktivnosti programa pokazat će svoje potencijale, što doprinosi poboljšanju kvalitete njihova života.

– Osobe s intelektualnim teškoćama većinom žive sa svojim roditeljima. Međutim, treba im omogućiti da budu što samostalnije, da se ne osjećaju bespomoćno i izolirano. Naši korisnici su sretni kada uspiju nešto sami napraviti, a i nama u udruzi OZANA najveća je vrijednost što smo doprinijeli njihovu osamostaljivanju – zaključila je Škrlac Bićanić.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Podaci pokazuju da invaliditet u Hrvatskoj nije pitanje malog dijela stanovništva. Gotovo petina stanovnika evidentirana je kao osoba s invaliditetom, a najveći dio te skupine čine osobe starije od 65 godina

Poslušaj članak

Prema najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je na dan 28. rujna 2026. bilo evidentirano 730.987 osoba s invaliditetom, što čini 18,9 posto ukupnog stanovništva. Drugim riječima, gotovo svaka peta osoba u Hrvatskoj ima evidentiran invaliditet.

Izvješće donosi pregled broja osoba s invaliditetom, njihove dobi i spola, vrsta oštećenja, funkcionalnih teškoća i korištenja pomagala, kao i podatke za sve hrvatske županije. Podaci se prikupljaju iz službenih evidencija državnih institucija i zdravstvenog sustava.

Od ukupnog broja osoba s invaliditetom, 386.270 su muškarci, odnosno 52,8 posto, dok su 344.717 žene, odnosno 47,2 posto.

Gotovo polovica evidentiranih osoba ima 65 ili više godina. U toj dobnoj skupini nalazi se 358.806 osoba, što čini 49,1 posto ukupnog broja. U radno aktivnoj dobi, od 20 do 64 godine, nalazi se 282.448 osoba ili 38,6 posto. Preostalih 12,3 posto, odnosno 89.733 osobe, mlađe su od 20 godina.

Ovi podaci pokazuju da je invaliditet posebno važna tema u starijoj životnoj dobi, ali i da obuhvaća velik broj djece, mladih i osoba koje su još u radnom vijeku.

Najveći apsolutni broj osoba s invaliditetom ima Grad Zagreb, gdje je evidentirano 125.876 osoba. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 87.249 osoba. Zajedno te dvije sredine obuhvaćaju 29,2 posto svih evidentiranih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.

Međutim, broj osoba nije isto što i njihov udio u stanovništvu. Kada se promatra udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu pojedine županije, na prvom je mjestu Šibensko-kninska županija s 24,4 posto, a slijedi Požeško-slavonska s 24,3 posto. Najniži udio bilježi Istarska županija, s 12,3 posto.

Razlike postoje i među dobnim skupinama. Najveći udio invaliditeta među djecom i mladima do 19 godina bilježi Sisačko-moslavačka županija, dok je među osobama od 20 do 64 godine najviši u Požeško-slavonskoj županiji. Među osobama starijima od 65 godina prednjači Šibensko-kninska županija.

Izvješće pokazuje da su među najčešćim vrstama oštećenja višestruka oštećenja, oštećenja drugih organa i organskih sustava te oštećenja lokomotornog sustava, odnosno sustava koji omogućuje kretanje.

Višestruka oštećenja evidentirana su kod 254.024 osobe, što odgovara 34,8 posto ukupnog broja osoba s invaliditetom. Oštećenja drugih organa i organskih sustava, uključujući određene kromosomske i prirođene anomalije te rijetke bolesti, zabilježena su kod 243.047 osoba ili 33,2 posto. Oštećenja lokomotornog sustava evidentirana su kod 233.353 osobe, odnosno 31,9 posto.

Među najčešćim oštećenjima funkcionalnih sposobnosti ističu se kronične bolesti, koje su zabilježene kod 283.998 osoba, te psihičke bolesti, evidentirane kod 127.726 osoba.

Važno je naglasiti da se pojedine vrste oštećenja mogu preklapati. Jedna osoba može imati više oštećenja ili dijagnoza koje pridonose njezinim funkcionalnim teškoćama. Zbog toga se navedeni brojevi i postoci ne smiju zbrajati kao da predstavljaju odvojene skupine ljudi.

Prema podacima Očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, evidentirani su podaci za 28.263 osobe. Od toga 24.750 osoba ispunjava kriterije propisane za uračunavanje u kvotu zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslodavaca.

U Registar osoba s invaliditetom pristigla su i rješenja o primjerenom obliku školovanja za 49.847 osoba. Među njima je veći broj muških osoba, odnosno 64 posto. Kao česti specificirani razlozi potrebe za primjerenim oblikom školovanja navode se teškoće govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće učenja, višestruka oštećenja te mentalna oštećenja.

Izvješće evidentira i 46.132 branitelja s invaliditetom te 3.127 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz Drugog svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraća.

Podaci pokazuju da invaliditet u Hrvatskoj nije pitanje malog dijela stanovništva. Gotovo petina stanovnika evidentirana je kao osoba s invaliditetom, a najveći dio te skupine čine osobe starije od 65 godina. Istodobno, značajan broj osoba nalazi se u radno aktivnoj dobi, a invaliditet je prisutan i među djecom i mladima.

Potpuno izvješće dostupno je ovdje.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Ideja je proširiti aktivnosti izvan Zagreba i posjetiti vrtiće, škole, udruge i događanja u drugim gradovima i mjestima. Tako bi i djeca koja dosad nisu imala priliku sudjelovati mogla upoznati liječničko okruženje na siguran, zabavan i njima razumljiv način

Poslušaj članak

Odlazak liječniku nekim je mališanima razlog za znatiželju, a drugima izvor straha. Bijela kuta, nepoznati instrumenti i liječnički pregled mogu djelovati zastrašujuće, osobito kada dijete ne zna što ga čeka. Projekt „Bolnica za medvjediće” zato djeci omogućuje da liječničko okruženje upoznaju kroz igru – tako da njihovi omiljeni plišanci postanu pacijenti, a oni sami mali liječnici.

O projektu razgovaramo s Klaudijom Pulek, voditeljicom projekta „Bolnica za medvjediće”, koji provodi Europska medicinska studentska asocijacija (EMSA) Zagreb pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji sa Studentskom sekcijom Hrvatskog liječničkog zbora (SSHLZ). Projekt osmišljavaju i koordiniraju studenti Medicinskog fakulteta, a u provedbi radionica pomažu i volonteri sa srodnih fakulteta.

Projekt u Zagrebu djeluje već desetak godina, a slične se aktivnosti dugo provode i u podružnicama EMSA-e diljem Europe. Namijenjen je djeci vrtićke dobi i učenicima nižih razreda osnovne škole. Tijekom akademske godine volonteri dolaze u vrtiće, škole i knjižnice te sudjeluju na različitim događanjima kako bi što većem broju djece približili liječnički pregled i zdravstveni sustav.

Na radionici djeca sa svojim plišanim igračkama prolaze kroz iskustvo slično onome koje ih može dočekati u pravoj ordinaciji. Kao i u stvarnoj bolnici, postoji čekaonica u kojoj mali pacijenti čekaju svoj red. Zatim dolaze liječniku za medvjediće, gdje zajedno s volonterima otkrivaju što njihovoj igrački nedostaje i kako joj mogu pomoći. Plišanci mogu imati bolno uho, grlobolju ili slomljenu nogu, a djeca sudjeluju u pregledu i odabiru načina liječenja.

Najčešće mališani već unaprijed znaju što muči njihovu igračku. Posebno ih veseli zamatanje nogu, pa se nerijetko dogodi da, nakon što vide kako je jednom plišancu postavljen zavoj, i ostali požele isti tretman. Tako se čekaonica može pretvoriti u odjel pun plišanaca sa slomljenim nogama. Ako su djeca u početku sramežljiva, volonteri ih potiču na sudjelovanje kroz jednostavne postupke, poput pregleda ušiju i grla ili slušanja pluća. S mlađima se više uči kroz igru i pokazivanje, dok stariji mogu upoznati i nazive instrumenata koji se koriste tijekom pregleda.

Radionice su s godinama postale bogatije i interaktivnije. Uz osnovni pregled, djeca mogu upoznati rendgen, laboratorij, vađenje krvi, gipsaonu, pa čak i prikaz operacije. Sve aktivnosti prilagođene su njihovoj dobi, a djeca nisu samo promatrači: aktivno sudjeluju, postavljaju pitanja i kroz vlastito iskustvo uče što se događa u zdravstvenoj ustanovi.

– Želimo djeci pokazati da liječnik nije netko koga se trebaju bojati, nego osoba koja im želi pomoći. Kada kroz igru sami pregledaju plišanca i vide kako izgleda neki postupak, nepoznato postaje bliže i manje strašno. Veseli nas velik odaziv djece i roditelja te broj upita vrtića i knjižnica. Njihova znatiželja, uzbuđenje i osmijesi motiviraju nas da nastavimo razvijati projekt -kaže Klaudija Pulek.

Cilj „Bolnice za medvjediće” nije samo smanjiti strah od liječnika i bijele kute nego i djeci na jednostavan način objasniti kako izgleda pregled. Pozitivno iskustvo može im olakšati buduće odlaske liječniku, a istodobno pomoći i roditeljima koji se ponekad susreću s dječjim strahom ili nesigurnošću. Kada dijete zna što može očekivati, lakše se opušta i spremnije surađuje.

Velik interes pokazuje da ovakve radionice imaju važno mjesto u upoznavanju djece sa zdravstvenim sustavom. Tim nastoji odgovoriti na pozive i organizirati što više susreta, no želja je da projekt postane dostupan i djeci koja ne mogu doći na radionice u Zagrebu. Zato se priprema novi korak – „Bolnica za medvjediće na kotačima”.

Ideja je proširiti aktivnosti izvan Zagreba i posjetiti vrtiće, škole, udruge i događanja u drugim gradovima i mjestima. Tako bi i djeca koja dosad nisu imala priliku sudjelovati mogla upoznati liječničko okruženje na siguran, zabavan i njima razumljiv način. Organizatori se nadaju da će putujuća bolnica omogućiti još više susreta i pomoći da liječnički pregled djeci postane manje nepoznat.

Vrtići, škole, udruge i organizatori događanja izvan Zagreba koji žele ugostiti „Bolnicu za medvjediće na kotačima” mogu se javiti bolnicazamedvjedice@emsazagreb.hr.

Plišanci će možda na pregled stići s bolovima, zavojima ili drugim izmišljenim tegobama, no najvažnije je da djeca iz radionice odu s novim znanjem i osjećajem da liječnik nije razlog za strah.