Osteoporoza, često nazvana i ‘tiha epidemija’, smanjuje gustoću i kvalitetu kostiju, čineći ih lomljivima i sklonima prijelomima čak i pri najmanjim udarcima ili padovima

Svjetski dan osteoporoze obilježava se svake godine 20. listopada s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravlja kostiju i prevencije ove tihe, ali vrlo ozbiljne bolesti.

Osteoporoza, često nazvana i ‘tiha epidemija’, smanjuje gustoću i kvalitetu kostiju, čineći ih lomljivima i sklonima prijelomima čak i pri najmanjim udarcima ili padovima.

Budući da se razvija postupno i bez vidljivih simptoma, mnogi ljudi ne znaju da je imaju sve dok ne dožive prijelom. Najčešće pogađa žene nakon menopauze, ali i muškarci te mlađe osobe mogu razviti osteoporozu ako zanemaruju zdrav način života, prehranu i kretanje.

Prevencija osteoporoze započinje već u djetinjstvu, kada se stvara najveća gustoća kostiju, i nastavlja kroz cijeli život. Ključnu ulogu ima uravnotežena prehrana bogata kalcijem, vitaminom D i proteinima. Mliječni proizvodi, riba, zeleno lisnato povrće, bademi i orašasti plodovi važni su izvori kalcija, dok sunčeva svjetlost omogućuje prirodnu sintezu vitamina D. Kratko svakodnevno izlaganje suncu, barem 15 minuta, pomaže tijelu u održavanju zdravih kostiju.

Uz prehranu, neizostavna je redovita tjelesna aktivnost – vježbe koje uključuju hodanje, lagano trčanje, ples, vježbe snage i istezanje potiču stvaranje koštane mase, jačaju mišiće i poboljšavaju ravnotežu.

Važno je izbjegavati pušenje i prekomjernu konzumaciju alkohola, jer obje navike smanjuju gustoću kostiju i ometaju apsorpciju kalcija. Također, potrebno je obratiti pažnju na dovoljan unos proteina i magnezija, koji su važni za strukturu i funkciju kostiju.

Redovite liječničke kontrole i mjerenje gustoće kostiju (denzitometrija) pomažu u ranom otkrivanju osteoporoze i pravovremenom liječenju. Osobama u riziku – ženama nakon menopauze, starijima od 65 godina i onima s obiteljskom poviješću bolesti – preporučuje se kontrola svakih godinu do dvije.

Kod osoba kojima je dijagnosticirana osteoporoza, ključno je pridržavati se propisane terapije i savjeta stručnjaka, održavati aktivnost i brinuti o sigurnosti u domu kako bi se smanjio rizik od padova. Praktične mjere poput odgovarajuće obuće, uklanjanja klizavih tepiha i dobre rasvjete mogu značajno umanjiti mogućnost ozljeda. U nekim slučajevima liječnici preporučuju dodatke prehrani s kalcijem i vitaminom D, a važnu ulogu imaju i psihološka podrška te edukacija – jer svaka informirana odluka pridonosi boljoj kontroli bolesti i kvalitetnijem životu.

Zanimljivo je da kosti nisu statične, nego su živo tkivo koje se stalno obnavlja. Svaka se kost u našem tijelu u potpunosti zamijeni novim koštanim tkivom otprilike svakih 10 godina. No, s godinama proces obnove postaje sporiji od razgradnje, što dovodi do gubitka gustoće i čvrstoće kostiju – upravo tada počinje razvoj osteoporoze.

Svjetski dan osteoporoze prilika je da se podsjetimo koliko su kosti važan temelj našeg zdravlja i pokretljivosti. Briga o njima nije jednokratan čin, nego životna navika – ulaganje u budućnost u kojoj starimo snažno, sigurno i bez straha od lomova. Zdrave kosti znače slobodu kretanja, neovisnost i kvalitetu života.

Zanimljivo je da su stručnjaci izračunali kako bi se, spašavanjem samo četvrtine hrane koja se danas baca, moglo nahraniti više od 800 milijuna gladnih ljudi diljem svijeta

Svake godine 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane, dan koji nas podsjeća koliko je hrana važna za naš život, ali i koliko često njezinu vrijednost uzimamo zdravo za gotovo. Ovaj datum nije odabran slučajno – toga je dana 1945. godine osnovana Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), s ciljem da se borbom protiv gladi i promicanjem održive poljoprivrede omogući svima pristup sigurnoj, zdravoj i kvalitetnoj hrani.

Ovogodišnji slogan Svjetskog dana hrane – ‘Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost!’ – podsjeća nas da svojim svakodnevnim postupcima izravno oblikujemo svijet u kojem živimo. Naglašava važnost zajedništva i suradnje među državama, zajednicama i pojedincima u stvaranju pravednijeg, uključivijeg i održivijeg prehrambenog sustava koji će svima osigurati dovoljnu količinu nutritivno vrijedne hrane.

U isto vrijeme, svijet se suočava s velikim proturječjem: dok se u nekim dijelovima planeta ljudi bore s glađu, drugdje se baca ogromna količina hrane. Prema podacima FAO-a, više od 673 milijuna ljudi u svijetu svakodnevno gladuje, dok se istodobno trećina sve proizvedene hrane baca. Razlozi su različiti – od neodgovarajućeg skladištenja i prekomjerne kupnje do nepažnje i neodgovornog odnosa prema hrani. Takvo rasipanje nije samo moralni, nego i ekološki problem jer bacanjem hrane trošimo dragocjene resurse poput vode, energije i zemljišta potrebnih za njezinu proizvodnju.

Racionalnije korištenje hrane počinje od nas samih i od sitnih, ali važnih koraka u svakodnevnom životu. Kada planiramo obroke, kupujemo onoliko koliko nam doista treba i pravilno čuvamo namirnice, ne samo da smanjujemo otpad nego i štedimo novac. Ostatke hrane možemo pretvoriti u nova, maštovita jela, a biranjem sezonskih i lokalnih proizvoda podržavamo domaće proizvođače i smanjujemo štetan utjecaj na okoliš. Hrana nije samo gorivo za naše tijelo – ona je veza između ljudi, kultura i prirode.

Zanimljivo je da su stručnjaci izračunali kako bi se, spašavanjem samo četvrtine hrane koja se danas baca, moglo nahraniti više od 800 milijuna gladnih ljudi diljem svijeta. Ova činjenica jasno pokazuje koliko su naši svakodnevni izbori moćni i koliko bi mala promjena u ponašanju mogla značiti veliku promjenu u globalnim razmjerima.

Svjetski dan hrane poziva nas da promislimo o vlastitim navikama i da hranu počnemo gledati s više poštovanja. Svaki zalogaj ima svoju priču – o zemlji koja je dala plod, o vodi koja ju je napojila, o ljudima koji su uložili trud da bi stigla do našeg tanjura. Kad to osvijestimo, svaki obrok postaje prilika da živimo odgovornije, zahvalnije i uistinu – ruku pod ruku – za bolju hranu i bolju budućnost.

Svaki očuvani prirodni zub doprinosi zdravlju cijelog organizma, a edukacijom i preventivnim djelovanjem možemo spriječiti mnoge bolesti te sačuvati osmijeh i zdravlje niz godina

Endodoncija je grana dentalne medicine koja se bavi dijagnostikom, prevencijom i liječenjem bolesti zubne pulpe i okolnog tkiva korijena zuba. Kada dođe do upale ili infekcije pulpe, obično zbog dubokog karijesa, traume ili pucanja zuba, potrebno je provesti endodontsko liječenje, poznatije kao liječenje korijenskog kanala.

Tijekom tog postupka uklanja se oštećeno tkivo iz unutrašnjosti zuba, prostor se temeljito čisti, dezinficira i ispunjava posebnim materijalom kako bi se spriječilo ponovno nakupljanje bakterija. Zahvaljujući suvremenim tehnikama i instrumentima, zahvat je danas siguran, precizan i gotovo bezbolan, a cilj mu je sačuvati prirodni zub što je dulje moguće.

Očuvanje prirodnih zuba iznimno je važno jer oni doprinose pravilnoj funkciji žvakanja, očuvanju čeljusne kosti i estetskom izgledu osmijeha, ali i općem zdravlju organizma. Upravo zato se svake godine 16. listopada obilježava Svjetski dan endodoncije, u organizaciji Svjetske federacije endodontskih društava (IFEA). Cilj obilježavanja je podizanje svijesti o važnosti prevencije i pravovremenog liječenja bolesti zubne pulpe te edukacija javnosti o ulozi endodonta u očuvanju zdravih zubi.

Povodom Svjetskog dana endodoncije, u četvrtak na Cvjetnom trgu u Zagrebu održat će se posebna edukativno-preventivna akcija. Stručnjaci i studenti dentalne medicine Stomatološkog fakulteta posjetiteljima će približiti važnost i ulogu zdravih zubi u općem zdravlju, objasniti pojedine aspekte endodontskog liječenja te prikazati metode kojima se mogu spriječiti bolesti koje dovode do potrebe za takvim liječenjem. Oni koji će proći kratku edukaciju o pravilnom četkanju zubi, koju će provoditi asistenti i studenti, dobit će prirodne poklone zahvaljujući sponzorima koji podržavaju ovu akciju.

Edukacija naglašava kako pravilna oralna higijena i prevencija imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja zubi. Osim redovitog četkanja, važno je koristiti zubni konac i interdentalne četkice, posjećivati stomatologa najmanje dvaput godišnje te izbjegavati situacije koje mogu dovesti do traume zubi.

Primjerice, pri kontakt sportovima i djeca i odrasli trebali bi nositi zaštitne udlage koje sprječavaju lomove i ozljede zubi. Kod osoba sa smanjenom manualnom spretnošću ili kod onih koji boluju od parodontne bolesti, preporučuje se uporaba električnih četkica jer omogućuju temeljitije i lakše čišćenje. Ipak, najvažnije je redovito održavati higijenu zubi, bez obzira na to koristi li se ručna ili električna četkica.

Obilježavanje Svjetskog dana endodoncije i akcija na Cvjetnom trgu podsjećaju nas da pravilna briga o zubima nije samo estetsko, nego i zdravstveno pitanje. Svaki očuvani prirodni zub doprinosi zdravlju cijelog organizma, a edukacijom i preventivnim djelovanjem možemo spriječiti mnoge bolesti te sačuvati osmijeh i zdravlje na dugi niz godina.