EU kutak
Europa mora biti što manje ovisna o uvozu lijekova iz trećih zemalja
U organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj 26. rujna održana je panel-rasprava ‘Europska proizvodnja i borba protiv nestašice lijekova’
Problem nestašice kritičnih lijekova posljednjih godina izražen je u EU, a razlozi su višestruki. Ove godine u ožujku Europska komisija predložila je Zakon o kritičnim lijekovima. Cilj je osigurati stratešku autonomiju i otpornost farmaceutskog sektora te tako doprinijeti boljoj zaštiti zdravlja građana i pripravnosti sektora za buduće krize.
Predstavnicima državnih i javnih institucija, akademske zajednice i brojnim udruženjima predstavljeni su ključni prijedlozi Europske unije usmjereni na jačanje strateške autonomije u području farmaceutske industrije.
U uvodnom govoru ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je da je sagledavanje problema potencijalne nestašice lijekova, koja može imati posljedice na zdravstveni sustav, iz perspektive Ministarstva zdravstva izuzetno važno kako bi se na vrijeme reagiralo.
– Nema većeg problema za zdravstveni sustav i naše pacijente nego kada problem rješavamo kad je već nastao. Drago mi je da na panel-raspravi sudjeluje struka. Naime, struka određuje što zdravstvena administracija mora raditi – rekla je ministrica. Naglasila je da svi prijedlozi i zaključci moraju biti provedivi, jer najgore je kada je sve mrtvo slovo na papiru.
– Moj zadatak kao ministrice zdravstva je da osiguram dostupnost lijekova, sigurnu primjenu lijekova te pravodobnu primjenu lijekova – pojasnila je Hrstić. Smatra kako je važno da se kroz godine prepoznaju problemi i nominiraju projekti koji će osigurati da hrvatski pacijenti u pravom trenutku imaju lijekove u bolničkom i izvanbolničkom sustavu.
– Ministarstvo zdravstva pratit će struku kroz brojne projekte financirane i iz europskih fondova te ćemo zasigurno pratiti sve direktive koje iz Europe dolaze – poručila je ministrica Hrstić.
Prijedlog Zakona o kritičnim lijekovima, s ciljem jačanja strateške autonomije Europske unije u području farmaceutske industrije, predstavio je zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.
– Postajemo sve više ovisni o uvozu lijekova iz Indije i Kine, a to se posebno odnosi na generičke lijekove. Međutim, nije pozitivan trend niti ono što se sada događa s Amerikom: 15 posto carine u sporazumu koji je u korist Amerike naštetit će kompetitivnosti inovativne industrije. Poznato je koliko Trumpova administracija vrši pritisak na inovativne kompanije, uključujući europske, da krenu investirati u proizvodne kapacitete u Americi. Kad gledamo geopolitičku situaciju u svijetu, sve više je sila glavni kriterij svega i ako niste u stanju biti neovisni, ako ne možete ovisiti sami o sebi, imate veliki problem – pojasnio je Sokol.
Također, broj kliničkih ispitivanja u zadnjih desetak godina u Europi stagnira, dok u Americi i Kini raste. Nestašici lijekova u Europi doprinosi i to što neke države članice gomilaju zalihe bitnih lijekova za čak šest mjeseci.
– Prema ovom zakonu uvodimo jedinstvenu nabavu kritičnih lijekova, gdje će više država zajednički moći nastupati s ciljem da lijekovi na njihovo tržište dođu brže, odnosno u isto vrijeme, i da postignu bolji pregovarački položaj, pogotovo u smislu cijena inovativnih lijekova. Male države dobit će bolju pregovaračku poziciju i moći će postići bolju cijenu za sebe. Kod sustava javnih nabava uvodimo takozvanu europsku preferencu. Prednost će se moći dati kompanijama koje dokažu da najveći dio svog portfelja proizvode u Europi. Uzet će se i drugi kriteriji koje sam u izvješću specificirao, primjerice sigurnost opskrbe. Posebno je važan princip da će na javni natječaj moći biti odobreno više firmi, a ne samo jedna – pojasnio je Sokol.
Zakonom se predviđa i europski sustav redistribucije lijekova. To znači da će se kroz taj sustav iz drugih zemalja redistribuirati lijekovi u one zemlje gdje je nestašica, kako bi pacijenti iz malih i velikih država bili u istom statusu, odnosno da nema građana prvog i drugog reda.
Tijekom rasprave ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je da Hrvatska ima HALMED, instituciju koja prati razinu nestašice lijekova i pravovremeno reagira. Osvrnula se na prilike koje novo EU zakonodavstvo donosi za Hrvatsku. Naglasila je da Hrvatska postaje dio krovno uređenog sustava, te će postati sigurnija i moći će aktivno raditi na vlastitoj samodostatnosti.
– Možda će nekada i male zemlje kroz svoje zalihe u manjoj mjeri moći pomoći velikim zemljama. Mogućnost da Hrvatska može sudjelovati u dopunama i izmjenama zakona mislim da je velika stvar, jer nas jača i osigurava samodostatnost iako smo manja država na razini Europske unije – poručila je Hrstić.
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK) Ana Soldo istaknula je kako je važno da u slučaju nestašice lijekova postoje mehanizmi kako bi pacijent lakše dobio adekvatnu terapiju.
– Ono što se dogodilo u izmjeni EU legislative velika je tema – elektronička uputa o lijeku. Sada je pokrenuta inicijativa kojom se želi ograničiti izrada galenskih lijekova. To je za Hrvatsku veliki problem jer imamo dugu tradiciju i dva velika galenska laboratorija – pojasnila je Soldo. Smatra kako je za pacijente najvažnije da im se šalje poruka sigurnosti.
– U medijima je tema zašto se stvara nestašica lijekova pomalo napuhana, jer ljudi relativno brzo mogu doći do adekvatne terapije koju im liječnik propisuje. Hrvatska kao malo tržište imala je dosta sreće kad je riječ o nestašici lijekova. Duga je tradicija farmaceutske proizvodnje, naša industrija je jaka. Tako da Hrvatska, za razliku od Francuske i Njemačke, nije imala veliku dramu vezanu za nestašicu lijekova – objasnila je Soldo.
Predsjednica Udruge proizvođača lijekova pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Ana Gongola rekla je kako treba vidjeti kakva će nova EU legislativa u konačnici izgledati da bi se procijenio njezin utjecaj na generičku industriju. Naglasila je potrebu usklađivanja kontinuiranog rasta troškova proizvodnje generičkih lijekova s njihovom cijenom na tržištu, pogotovo onih s kritične liste.
Složila se s tvrdnjom da Hrvatska ima dugu tradiciju proizvodnje lijekova, ali je i Europa kolijevka farmaceutske proizvodnje.
– Sada smo u situaciji da se puno važnih lijekova uvozi iz Kine i Indije. Nažalost, godinama i desetljećima kontinuirano smo snižavali cijenu lijekova, što je i dobro jer moramo sniziti cijenu masovnih lijekova da bismo stvorili prostor za nove lijekove. To je bio dobar slijed, ali to u konačnici može biti i štetno – pojasnila je Gongola. Naglasila je kako treba mijenjati pravila javne nabave i uvesti sustav više dobitnika.
Voditeljica Odsjeka za dostupnost lijekova u Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) Ana Kontek istaknula je da HALMED prati izradu novog zakona.
– Ono što će se HALMED-a najviše ticati je da će kod nas biti povećano praćenje. Industriji se nameće veća obveza kontinuirane opskrbe tržišta. Industrija će morati imati plan za sprječavanje nestašice, za preveniranje nestašice te plan za ublažavanje nestašice. Također, industrija će ranije morati obavještavati HALMED o problemima u opskrbi, o nestašici i o prekidima opskrbe. Bitna stavka nam je i transparentnost zaliha – pojasnila je Kontek.
Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada
Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.
Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.
Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.
Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.
– Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET
Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.
REZULTATI PROJEKTA
• Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
• Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.
• Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.
• Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.
• Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.
Više informacija na poveznici: metautism.eu.
Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor
EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.
No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.
Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?
– Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.
– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.
U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.
Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana s invaliditetom nekako gube na važnosti.
– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.
– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao, sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.
Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.
Osobe s invaliditetom imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom od ostalih građana Europske unije
Poslušaj članak
Energetsko siromaštvo pogađa sve više kućanstava diljem zemalja Europske unije, a prema posljednjim istraživanjima taj fenomen nerazmjerno utječe na osobe s invaliditetom. Brojni su razlozi koji vode tom nerazmjeru i nisu isključivo financijske prirode.
Osobe s invaliditetom, naime, imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom zbog korištenja medicinske opreme i pomoćnih uređaja, a usto koriste više energije i za grijanje ili hlađenje prostora u kojima žive. Ovo potonje posebno se odnosi na ljude s tjelesnim oštećenjima.
Kako bi usporila rastući trend energetskog siromaštva, Europska mreža za neovisno življenje (ENIL), zajedno s partnerima projekta ASSERT, pokrenula je platformu za online učenje namijenjenu stručnjacima koji rade s kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom.
Platforma ASSERT osmišljena je ponajprije za organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom, socijalne radnike, energetske savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji trebaju dodatna znanja i vještine za borbu protiv energetskog siromaštva.
Uz sve ostalo, na ovoj platformi osobe s invaliditetom mogu doći do praktičnih savjeta i podrške kako izbjeći energetsko siromaštvo te kako učinkovitije upravljati računima za energiju i energetskim sustavom.
Detaljnije informacije dostupne su na stranici assert.aisforacademy.eu. Registracija je besplatna i otvorena za sve organizacije i stručnjake zainteresirane za jačanje sposobnosti osoba s invaliditetom za efikasniju borbu protiv energetskog siromaštva.
ASSERT je relativno mlad europski projekt, financiran iz LIFE programa, koji unazad godinu i pol dana nastoji osigurati da osobe s invaliditetom ne budu zaostale u europskoj tranziciji za čistu energiju. Projekt je etabliran u pet zemalja Europske unije – Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj – i okuplja veliki broj stručnjaka iz različitih područja, od invaliditeta do energetske učinkovitosti.
Tko su Purger i Purgerica?
URIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
SAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
ZAGREB Nacionalna konferencija o rijetkim bolestima
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
Put putujemPrije 5 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
In MetropolaPrije 19 satiSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
in MREŽAPrije 20 satiRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 6 danaUIR ZAGREBA 60. obljetnica velike udruge invalida rada