Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić

Poslušaj članak

Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?

-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.

Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.

Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.

Kako funkcionira sustav SIADUS?

-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.

Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.

Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.

Koje koristi donosi platforma?

-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.

Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.

Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.

SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.

U kojoj je fazi razvoja SIADUS?

-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.

Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.

Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.

SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.

Koji su daljnji planovi razvoja?

-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.

Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.

Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.

Blanka Stančić Puhak likovni je terapeut i voditeljica jedinstvene inkluzivne galerije u ovom dijelu Europe, magistrica umjetnosti koja već gotovo dva desetljeća svoje znanje i stručnost prenosi umjetnicima s invaliditetom

Poslušaj članak

Gospođo Stančić Puhak, Centar za rehabilitaciju Zagreb (CRZ), ustanova koja skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama, prije nekoliko je godina otvorio inkluzivnu umjetničku galeriju Art&CeRZe. Riječ je o jedinstvenoj galeriji u ovom dijelu Europe, pa bi bilo zgodno saznati koja je zapravo njezina uloga?

– Inkluzivna umjetnička galerija Art&CeRZe djeluje u sklopu CRZ-a i osnovana je 2017., na moju inicijativu uz veliku podršku tadašnje ravnateljice Ružice Stipčić, te nastavljamo s radom i uz veliku podršku sadašnje ravnateljice Teodore Not. U direktnom radu kao likovni terapeut i s obzirom na moju umjetničku naobrazbu uvidjela sam koje velike potencijale imaju osobe s intelektualnim teškoćama te da pojedinci imaju talent koji uz adekvatnu podršku metoda rada mogu sebe realizirati na profesionalnoj razini. Jedinstveni smo po konceptu rada i možemo se pohvaliti da su naši umjetnici bili prvi koji su izlagali na slikarskim bijenalima u organizaciji HDLU-a, ravnopravno s profesionalnim umjetnicima. To je prvi takav primjer u Hrvatskoj i šire.

Kako educirate osobe s intelektualnim teškoćama koje će se kasnije prepoznati u umjetničkom stvaralaštvu?

– Usmjeravam ih na način da njegujem njihovu autentičnost u likovnom izrazu jer su po tome posebni i specifični, edukacija je osmišljena tako da se ne intervenira u njihov rad, već da se omogući razvijanje samog likovnog idejnog rješenja umjetnika.  

Edukacija je zastupljena kroz upoznavanje raznih likovnih tehnika i različitih pristupa, zato volim pozvati kolege iz raznih polja umjetnosti da prezentiraju, kroz likovne radionice, svoj način rada. Jer moramo znati da su to osobe bez formalnog likovnog obrazovanja.

U galeriji Art&CeRZe zajedno izlažu umjetnici s akademskim obrazovanjem i umjetnici s invaliditetom. Kako u stvarnosti izgleda ta inkluzija i sinergija?

– Suradnje su svaki put puni pogodak, kako za profesionalne umjetnike, tako i za naše umjetnike. Profesionalci svaki put ostanu zatečeni na njihovu imaginaciju te likovna rješenja koja naprave, a i na njihovu energiju. Inkluzija je kod nas na prvom mjestu, zato imamo jako puno suradnji i realiziranih umjetničkih projekata na obostrano zadovoljstvo.

Koje su ključne prepreke za (pro)aktivnije uključivanje umjetnika s invaliditetom u kulturni život Lijepe Naše?

– Financije i nedovoljno medijskog prostora. S obzirom da radim na tome već 18 godina, ima dosta stavki. Mi smo sad u krasnoj galeriji od 100m2 u kneza Mislava, a prije toga smo bili u malom prostoru kod Kvatrića od 40m2. Čim smo izašli iz institucijskog oblika, njihov rad je počeo biti više prepoznatljiv jer je prezentiran na profesionalnoj razini u adekvatnom galerijskom prostoru. Imamo likovne kritičare i otvorenja, kataloge koji prate izložbu. I naravno naše umjetnike koji su veliki radnici i stvarno veliki talenti. Uglavnom puno je bolje nego što je bilo kad sam započinjala. Danas, imamo suradnje sa vodećim kulturnim institucijama te djelujemo vrlo aktivno i sve više nam se ljudi obraća za suradnju.

Jedna ste od organizatorica Europskog festivala inkluzivne umjetnosti. Jeste li zadovoljni rezultatima koje je polučio ovaj festival i javnosti promovirao stvaralaštvo umjetnika s invaliditetom?

– Centar za rehabilitaciju Zagreb te naša inkluzivna galerija su jedni od organizatora, idejno je to krenulo od nas, na šta smo vrlo ponosni. Ovakvi projekti povezuju za dalje što je jako bitno, jer osobno ne volim raditi projekt koji nema dugoročnost. Jako smo zadovoljni odazivom. Ali opet fali onaj medijski dio gdje bi se ljudi dodatno inforamirali o samom festivalu, iako su PR službe institucija s kojim surađujemo učinile svoje. Treba veća vidljivost, a mediji su ti koji šire vijesti, svijest i također educiraju javnost, jer je ovo problematika i tema kojoj će uvijek trebati podrška. To je naša odgovornost kao društva. Učiniti ih ravnopravnim članovima zajednice.

Cilj URIHO-a je osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih teže zapošljivih osoba, kaže zamjenica zagrebačkog gradonačelnika

Redakcija In Portala u cijelosti prenosi intervju zamjenice zagrebačkog gradonačelnika Danijele Dolenec, objavljen na portalu tockanai.hr (medij za biznis).

Grad Zagreb posljednjih godina sustavno razvija politike usmjerene na jačanje inkluzivnosti i socijalne kohezije, s naglaskom na dostupnost javnih usluga, smanjenje nejednakosti i uključivanje ranjivih skupina u sve segmente društva, navodi se u uvodu intervjua zamjenice zagrebačkog gradonačelnika.

Inkluzija se pritom ne promatra kao deklarativan cilj, nego kao skup konkretnih mjera – od socijalnih usluga i stanovanja do obrazovanja, zapošljavanja i zdravstva – koje trebaju omogućiti ravnopravno sudjelovanje svih građana u životu grada.

Grad Zagreb ne djeluje sam, već u partnerstvu s poduzetnicima, institucijama i civilnim sektorom, stvarajući sustav u kojem društvena odgovornost postaje i ekonomska prilika.

Posebno se ističe primjer ustanove URIHO, koja danas zapošljava gotovo 500 radnika, od čega većinu čine osobe s invaliditetom. Uz značajno povećanje proračunskih izdvajanja i uvođenje modela usluge od općeg gospodarskog interesa, Grad je osigurao stabilnost zapošljavanja upravo onih skupina koje najteže pronalaze mjesto na otvorenom tržištu rada.

Time inkluzija postaje mjerljiva – kroz radna mjesta, veća prava i dugoročnu održivost sustava.

Kako poduzeća u Zagrebu mogu aktivno sudjelovati ili već sudjeluju u Socijalnom planu – npr. kroz inkluzivno zapošljavanje manjina, invalida ili žena?

– Posebna pozornost posvećena je profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. URIHO, ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje koja ima status zaštitne radionice, prema posljednjim informacijama zapošljava 489 radnika, od kojih je 299 osoba s invaliditetom. Prvi put nakon 20 godina sklopljen je i kolektivni ugovor čime su se značajno povećale plaće i materijalna prava zaposlenika.

Koje poticaje Grad nudi (subvencije, porezne olakšice)?

– U 2024. izdvajanja iz gradskog proračuna za zapošljavanje osoba s invaliditetom povećana su za 60 posto u odnosu na 2023., dok su u 2025. u odnosu na 2024. povećana za 100 posto. Time je osigurano stabilno i održivo financiranje zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, osobito za osobe s težim oblicima invaliditeta koje teško pronalaze posao na otvorenom tržištu.

Od 2025. financiranje je nastavljeno putem Usluge od općeg gospodarskog interesa, donesene na temelju Odluke o utvrđivanju i povjeravanju obavljanja usluge sveobuhvatnog zapošljavanja osoba s invaliditetom kao usluge od općeg gospodarskog interesa za Grad Zagreb (tzv. UOGI potpora).
Time je za sljedećih pet godina osigurano kvalitetno, učinkovito, ekonomično i svrhovito zapošljavanje osoba s invaliditetom na zagrebačkom području u djelatnostima konfekcije, kože, obuće, tiska, kartonaže, ortopedije, obrade metala i keramike, prodaje, ali i u administrativnim i drugim djelatnostima.

URIHO je osigurao coworking-prostor za osobe koje se samozapošljavaju, a prije svega za poduzetnike i poduzetnice početnike s invaliditetom, za obavljanje uredskih djelatnosti. Takvih prostora ima i na drugim lokacijama u Zagrebu, ali samo URIHO, osim pristupačnosti za osobe s invaliditetom i varijabilnih cijena, nudi i podršku kroz grupne edukacijske radionice i/ili individualne oblike savjetodavne podrške.

Potencijalni korisnici coworking-prostora moći će se prijavljivati putem jednostavnog obrasca koji će biti dostupan na URIHO-voj mrežnoj stranici. Prostor i ostali detalji će uskoro biti dostupni korisnicima.

Žene su ključni fokus vašeg portfelja: koje mjere Socijalnog plana osnažuju žene kroz borbu protiv nasilja, ekonomsku neovisnost i rodnu ravnopravnost u gradskim poslovima?

– Socijalni plan posebno naglašava podršku u području borbe protiv nasilja nad ženama. Uz sustave policije, pravosuđa, socijalne skrbi i obrazovanja, važno nam je da Grad osigurava sve njemu dostupne mehanizme. Stoga Grad razvija i podržava lokalni sustav podrške i zaštite žena žrtava nasilja uz posebnu pozornost na poštivanje ženskih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Socijalnim planom utvrđena je adekvatna pokrivenost uslugama smještaja u tri zagrebačka skloništa te potreba za dugoročnom održivosti rada pet savjetovališta za žene žrtve nasilja na području grada, uključujući i specijalizirano savjetovalište za žrtve seksualnog nasilja.

Od 2025. gradska ustanova Dom Duga – Zagreb provodi novu socijalnu uslugu organiziranog stanovanja za žene koje su bile smještene u skloništima. Ponosni smo što je ta nova usluga bila zadana našim strateškim dokumentom i da zaista radimo na ostvarenju onoga što planiramo. Ta se usluga provodi u tri gradska stana i omogućuje produljeno razdoblje podrške.

Uz to, Plan predviđa aktivnosti jačanja i poticanja zapošljavanja teže zapošljivih skupina građana/ki, uključujući žene žrtve nasilja kroz pripremu i osnaživanje za ulazak ili povratak na tržište rada. Ekonomsko osnaživanje žena dokazano je najznačajnija aktivnost za postizanje samostalnosti žena i dugoročnu prevenciju povratka u zajednicu s počiniteljem nasilja.

Tema kojoj se pridaje sve veća važnost u posljednje vrijeme, ali se o njoj još uvijek premalo priča je mentalno zdravlje. Kakve ste aktivnosti predvidjeli u tom segmentu?

– U području osnaživanja žena, Grad posebnu pažnju posvećuje i temama mentalnog zdravlja i ovisnosti kod žena, a što je u znatnoj mjeri zanemarena tema u našem društvu.

U okviru svog redovnog rada Klinika za psihijatriju Vrapče provodi posebno organiziranu intermitentnu grupu za žene, koja jednom tjedno pruža individualni i grupni terapijski rad prilagođen rodno specifičnim potrebama i obrascima ovisnosti.

Održan je i stručni simpozij Žene i ovisnosti – izazovi i rješenja, s ciljem jačanja stručnih kapaciteta i razvoja rodno osjetljivih pristupa i u pružanju podrške ženama.

Kako plan podržava poduzetnice i žene u STEM profesijama – primjerice kroz inkubatore, financiranje ili programe protiv staklenog stropa u gradskim tvrtkama?

– Što se tiče zastupljenosti žena u STEM zanimanjima i na rukovodećim pozicijama, Zagrebački holding aktivno potiče i podupire napredovanje žena na najviše funkcije. Također, unapređenje rodne ravnopravnosti podupire se i kroz europski projekt CAREvolution (2026.), koji uključuje reviziju postojećih praksi i izradu Plana rodne ravnopravnosti. U ožujku 2026. godine održane su radionice o suzbijanju nesvjesnih pristranosti pri zapošljavanju i napredovanju, s ciljem pravednijeg vrednovanja karijera.

U okviru gradskog programa poticanja poduzetništva i obrta postoji mjera za dodjelu potpora za razvoj poduzetništva žena. Cilj je kroz sveobuhvatnu podršku ženama povećati njihovo uključivanje u poduzetništvo kroz pokretanje vlastitog poslovnog pothvata, ali i potaknuti razvoj i jačanje postojećih poslovnih aktivnosti. Uz financijsku podršku, mjera uključuje i savjetodavne usluge te edukacije. Kroz ovu mjeru, nastojimo dodatno osnažiti žene u poduzetništvu, potaknuti njihov poduzetnički duh te povećati njihov udio u gospodarstvu.

Kakvi su konkretni rezultati programa za podršku poduzetnicama i koliko su one prisutne u inovacijskim i poduzetničkim sektorima?

– Prema podacima Obrtnog registra vidljiv je kontinuirani rast broja obrta u Gradu Zagrebu s istovremenimpovećanjem udjela obrta u vlasništvu žena što jasno ukazuje na njihovu značajnu ulogu u jačanju lokalnog gospodarstva te očuvanju i stvaranju novih radnih mjesta. Stoga i ne čudi da su upravo žene najzastupljenije korisnice potpora za očuvanje i razvoj obrtničkih djelatnosti.

Na temelju Javnog poziva za dodjelu potpore za očuvanje i razvoj obrtničkih djelatnosti za 2025. od ukupnog broja odobrenih potpora čak62 posto odobreno je ženama poduzetnicama. Osim što se kroz ovu mjeru potiče očuvanje i razvoj obrtništva, javnim pozivom omogućuje se dodatno valoriziranje obrta koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Također, u okviru Zagrebačkog inovacijskog centra d.o.o. (ZICER) provode se programi kojima je glavni cilj pružiti podršku razvojnim timovima i poduzetnicima u realizaciji njihovih poduzetničkih ideja, razvoju i komercijalizaciji proizvoda iz područja visokih tehnologija. Programi obuhvaćaju predinkubaciju (razrada ideje), inkubaciju/akceleraciju (rast i razvoj poslovanja) i postinkubaciju (daljnji rast i suradnja).

Podrška uključuje financijsku potporu kroz subvenciju troška inkubacije. Pri tome osjetljive skupine (žene poduzetnice, osobe s invaliditetom, pripadnici romske nacionalne manjine, žrtve nasilja u obitelji) koje se nalaze u procesu inkubacije/postinkubacije u ZICER-u ostvaruju dodatnih 5 posto potpore. Osim financijske potpore ostvaruju i pravo na mentorstvo, edukaciju, poslovne kontakte i infrastrukturu.

ZICER i Plavi ured imaju značajnu ulogu u razvoju startup tvrtki i poduzetništva

– U 2025. u okviru ZICER-a su djelovale 73 tvrtke u fazi inkubacije ili postinkubacije te 27 tvrtki kao vanjski članovi (virtualna inkubacija/postinkubacija), od kojih je šest bilo u vlasništvu ili suvlasništvu žena.

S ciljem promoviranja poduzetničke kulture i jačanja poduzetničkih vještina ZICER u okviru Poduzetničkog centra – Plavog ureda sudjeluje u gradskim projektima i programima i kroz organizaciju seminara i savjetovanja.

Aktivnosti koje se provode unutar centra (edukacija, savjetodavne konzultantske usluge, pomoć poduzetnicima pri apliciranju na fondove EU i dr.) namijenjene su i socijalno osjetljivim skupinama dok su obrazovni programi prilagođeni potrebama određenih ciljnih skupina kako bi se povećale njihove kompetencije.

Deeptech startup VirusHunter osvojio je treće mjesto na Zagreb Connectu 2025. [Izvor: ZICER]U 2025. održano je 168 edukacijskih seminara i predavanja na temu poduzetništva na kojima je sudjelovalo 3037 polaznika, od kojih je bilo 2.348 žena, 95 osoba s invaliditetom, 52 branitelja i 675 osoba mlađih od 30 godina.

U kontekstu globalnih migracija, kako Zagreb balansira inkluziju stranaca s potrebama lokalnog tržišta rada, posebno u sektorima poput IT-a i usluga koje Grad i njegova poduzeća moraju pružiti?

– Zagrebački holding (ZGH) provodi procese zapošljavanja i profesionalnog napredovanja transparentno i prema visokim etičkim standardima, osiguravajući jednake prilike za sve kandidate. Zapošljavanje i selekcija temelje se isključivo na kompetencijama, znanju, motivaciji i radnim navikama kandidata, a postupci selekcije provode se prema najboljim praksama renomiranih trgovačkih društava, utemeljenima na suvremenim spoznajama iz područja psihologije, ekonomije i prava.

U okviru inkluzije radnika iz trećih zemalja, potrebno je naglasiti da ih, sukladno zakonskim propisima, Društvo Zagrebački holding može zapošljavati samo na onim radnim mjestima na kojima se testom tržišta rada, koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, utvrdi da postoji potreba za zapošljavanjem te kategorije radnika. Trenutačno je u sklopu ZGH-a zaposleno pet radnika iz trećih zemalja, na operativnim poslovima u podružnici Gradska groblja.

Proces integracije stranih radnika započinje programom Uvođenja u posao radi upoznavanja s organizacijom i pravima radnika, a u planu je i organizacija tečajeva hrvatskog jezika. Cilj ovih mjera je brža prilagodba radnoj okolini, veće zadovoljstvo zaposlenika i njihova dugoročna stabilnost unutar tvrtke.

Možete li navesti primjer/primjere uspješne inkluzije: koji projekt iz plana je već doveo do vidljivih rezultata u poslovnom sektoru, poput smanjenja nezaposlenosti u ranjivim skupinama?

– Kao što sam ranije spomenula, pripadnike teže zapošljivih skupina uključujemo u neformalne programe učenja te ih na taj način pripremamo za tržište rada. Osim vještina potrebnih za pronalazak i zadržavanje zaposlenja, program osnaživanja sastoji se i od informatičkog i financijskog opismenjavanja. Upravo te kompetencije su važan preduvjet za obrazovanje, stanovanje i općenito uključivanje u zajednicu.

Uskoro ćemo omogućiti i pohađanje verificiranih programa obrazovanja koji nisu obuhvaćeni sustavom vaučera. Tu vidimo prostor za usku suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i CISOK centrima, kao mjestima s kojih treba širiti mogućnosti poticanja zapošljavanja. Time, zajedno s nacionalnom razinom, možemo utjecati na pozitivne rezultate u cilju smanjenja nezaposlenosti kod ranjivih skupina.

Važnu ulogu u tome imaju i udruge te Hrvatski zavod za socijalni rad koji su predviđeni kao partneri u provedbi Socijalnog plana, s ciljem poticanja zapošljavanja teže zapošljivih osoba. No krug možemo uspješno zatvoriti samo uz aktivno uključivanje poslodavaca koji moraju biti senzibiliziraniji i pripremljeniji na specifičnosti rada s teže zapošljivim osobama. I to je ono što nam predstoji u narednom razdoblju provedbe Socijalnog plana.

U svemu ovome otvara se i velika prilika za korištenje sredstava EU fondova, na kojima kontinuirano razvijamo i provodimo soft projekte. Dobar primjer tome je projekt Zaželi za potrebite Zagreba na kojem je samo Grad kao nositelj projekta do sada zaposlio tridesetak osoba.

Zagreb je sve inkluzivniji grad za strance i migrante – koje konkretne usluge se kroz Socijalni plan nude za njihovu integraciju i uključivanje u društvo?

– Grad Zagreb posljednjih godina razvija strukturiran pristup integraciji stranaca putem akcijskih planova za integraciju. Trenutačno to dodatno potvrđujemo kroz petogodišnji strateški dokument – Program Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova za razdoblje 2026. – 2030. Mjere i aktivnosti iz tih dokumenata usmjerene su na tražitelje međunarodne zaštite, osobe kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita te strane radnike i radnice.

Jedan od važnijih iskoraka na području integracije je otvaranje Centra dobrodošlice, tzv. One Stop Shopa, koji djeluje kao središnja točka za informiranje stranaca o njihovim pravima, obvezama i uslugama koje osigurava Grad. Centar pruža informacije o uslugama u područjima socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, stipendiranja, učenja hrvatskog jezika, interkulturalnih programa i drugih aktivnosti, kao i besplatnu pravnu pomoć.

Grad Zagreb ima sklopljen i sporazum o suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta. Riječ je o ustrojstvenoj jedinici Fakulteta u kojoj se studenti osposobljavaju za rad u pravnoj struci te, pod stručnim nadzorom i u skladu s općim aktima Fakulteta, pružaju besplatnu pravnu pomoć. Unutar Klinike djeluje nekoliko specijaliziranih grupa, među kojima je i grupa za pomoć azilantima i strancima.

Na koji način su obuhvaćeni jezični tečajevi, pravna pomoć i mjere zapošljavanja te kako Grad surađuje s poslodavcima i drugim partnerima u procesu integracije?

– Kao dio mjera akcijskih planova za integraciju, od 2022. provode se besplatni tečajevi hrvatskog jezika, uz mogućnost polaganja ispita i stjecanja certifikata o poznavanju hrvatskog jezika potrebnog za reguliranje statusa u Republici Hrvatskoj, nastavak obrazovanja ili zapošljavanje. Tečajevi se organiziraju u odabranim školama stranih jezika putem javne nabave, kao i kroz programe organizacija civilnog društva odabranih putem javnih poziva za iskaz interesa za sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti.

Osim mjera i aktivnosti koji se odnose na jezične tečajeve, naglasak je i na mjerama koje uključuju pripremu za uključivanje na tržište rada kroz organiziranje informatičkih radionica za izradu životopisa, motivacijskog pisma i sl. te također organiziranje radionica, edukacija, susreta i sličnih aktivnosti s ciljem dodatnog umrežavanja poslodavaca i stranaca.

U području uključivanja stranaca i migrantskih radnika Grad od 2025. financira i program Zagreb – zdravi dom: program javnozdravstvene intervencije s doseljeničkom populacijom, koji provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar. Njime se značajno nadopunjuje integracijska politika Grada jer je usmjeren na razumijevanje stvarnih životnih, radnih i zdravstvenih potreba doseljeničkih radnika.

Upravo kroz taj program provedeno je anketiranje gotovo 500 stranih radnika koji žive i rade u Zagrebu, održana su 24 dubinska kvalitativna intervjua te realizirano pet fokus grupa. Uz to su provedeni i dodatni etnografski intervjui s 12 hrvatskih radnika koji svakodnevno rade u okruženju s 44 strana radnika, čime je dobiven dublji uvid u dinamiku radnih mjesta.

U okviru programa izrađen je priručnik kulturalnih kompetencija za zdravstvene i socijalne radnike, provedene su edukacije timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, istraživanja o uvjetima života i mentalnom zdravlju migrantskih radnika te materijali za bolju komunikaciju između radnika, sustava i poslodavaca.

Time ne pružamo samo zdravstvenu podršku, već stvaramo i preduvjete za bolju integraciju, od smanjenja stigme do lakšeg snalaženja u sustavu i stvaranja povjerenja. Dom za starije osobe Ksaver prošle je godine tako financirao učenje hrvatskog jezika za 12 svojih radnika.

Koje su još aktivnosti u planu za bolji i inkluzivniji Zagreb?

– Zagreb je jedan od 18 novih gradova koji su se pridružili međunarodnoj inicijativi uspostave inovacijskih timova Bloomberg Philanthropies. Ti timovi sastojat će se od specijaliziranih stručnjaka zaduženih za pružanje podrške gradskim službama u osmišljavanju i provedbi rješenja za ključne lokalne izazove. Jedan od izazova na kojem će inovacijski tim raditi jest stvaranje sigurnog i povjerljivog okruženja za građane i strance, odnosno stvaranje uključivog grada kako bi se svim stanovnicima osigurala bolja kvaliteta života.

Uz to, vjerujemo da će i budući Centar podrške za društveno poduzetništvo u okviru ZICER-a imati značajan utjecaj jer može dodatno potaknuti društveno odgovorno poduzetništvo i time otvoriti više prilika za zapošljavanje ranjivih skupina.

Razgovarala: INES LOJE