SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

Još par dana pa završava DANOVA NEXT, projekt hvaljen kao primjer dobre prakse u razvoju inkluzivnih i pristupačnih prometnih rješenja za osobe s invaliditetom.

Perjanica ovog projekta u Hrvatskoj bio je SOIH, krovna organizacija udruga i saveza osoba s invaliditetom, koji je, među ostalim, projektu DANOVA NEXT dao međunarodnu vidljivost. Usto, SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom.

O svemu tome detaljno su govorili Soihovci na jučerašnjem predstavljanju DANOVA NEXT priručnika za replikaciju projektnih aktivnosti.

Magdalena Guzalić, socijalna radnica i više stručna suradnica u SOIH-u, samom je projektu dala svoj obol kao komunikacijska menadžerica i, kako sama kaže, rezultati koje je projekt polučio, i više je nego ispunio očekivanja.

– Već na početku samog projekta prepoznali smo ključne probleme, a to je da ne postoji prijevoz pristupačan osobama s invaliditetom na svim lokacijama i također da ne postoje standardizirane prakse kod svih prijevoznika – kaže nam Guzalić.

– Na te izazove nastojali smo odgovoriti kroz razna projektna rješenja, tako da smo uz prilagodbu i prilagođavanje infrastrukture ujedno razvili neka digitalne rješenja, poput DANOVA NEXT aplikacije koju je koristilo više stotina putnika s invaliditetom. Naglasila bih da smo u svim fazama projekta stavili korisnike u središte samog procesa te smo apsolutno sve odluke i rješenja donosili zajednički, u dogovoru s njima, dakle ne isključivo iz perspektive stručnjaka ili prijevoznika, nego i iz perspektive samih putnika s invaliditetom – tumači Guzalić.

Zadovoljstvo rezultatima projekta izrazila je i Marica Mirić, predsjednica SOIH-a, koja posebno ističe iznimno plodnu suradnju s međunarodnim partnerima, njih sveukupno šesnaest, koji su odmah uključili u projekt i osobe oštećena vida i sluha te one putnike s motoričkim teškoćama.

Zajedničkim su snagama, kaže Mirić, stvarali projektna rješenja a potom ih prezentirali predstavnicima autobusnih kolodvora, zračnih i morskih luka, koji su pokazali spremnost na suradnju u osiguravanju pristupačnijeg prijevoza za putnike s invaliditetom.

U organizaciji Udruge za autizam ASK i Saveza za autizam Hrvatske (SUZAH) tijekom lipnja održava se novo izdanje projekta ‘S prijateljem u muzej’, koji omogućava dostupnost muzejskih sadržaja osobama iz spektra autizma te potiče njihovu društvenu uključenost

Poslušaj članak

Posjetiteljima s autizmom i njihovim prijateljima u nedjelju je svoja vrata otvorio Hrvatski športski muzej, gdje su mogli razgledati izložbu o istaknutom sportskom djelatniku i osnivaču sportskih klubova Franji Bučaru.

S ciljem pristupačnosti izložbi Hrvatski športski muzej opremljen je komunikacijskim pločama i senzoričko-interaktivnim ruksacima kojima će se u sklopu inkluzivnog projekta prvi put opremiti i drugi muzeji koji sudjeluju u njemu. Uz to, kroz edukaciju kustosa koju provodi spisateljica, prevoditeljica i pripovjedačica Srebrenka Peregrin, vodstva po muzejima bit će prilagođena.

Autorica komunikacijske ploče za izložbu ‘Franjo Bučar’ i volonterka Udruge za autizam ASK Eva Pavić pojasnila je da ova ploča sadrži simbole uz pomoć kojih osobe iz spektra autizma prate izložbu, izražavaju interes za određeni izložak i svoj doživljaj izložbe te neke želje i potrebe.

Osim za osobe iz spektra autizma, ploča je prilagođena osobama s teškoćama u komunikaciji te sadrži abecedu putem koje se ove osobe mogu izražavati. Ploča također sadrži QR kod i može se koristiti na mobilnom uređaju izvan muzeja.

Pavić je pojasnila da se u ruksacima nalaze antifoni, odnosno slušalice koje smanjuju buku u okolini te razni predmeti za samoregulaciju (fidgeti).

Viša kustosica i arhivistica Hrvatskog športskog muzeja Martina Vargek istaknula je da je izložba o Franji Bučaru prilagođena osobama s oštećenjem vida i osobama s intelektualnim teškoćama, a od ove godine i osobama iz spektra autizma te osobama s oštećenjem sluha. Zahvalila je na suradnji s Udrugom za autizam ASK i Savezom za autizam Hrvatske (SUZAH) te je uvjerena da će uz pomoć komunikacijske ploče osobe iz spektra autizma puno saznati o hrvatskom sportu.

– Muzej je mjesto učenja, a u ovom muzeju prikazani su uspjesi na Paraolimpijskim igrama i Olimpijskim igrama gluhih, što može biti poticaj osobama s invaliditetom koje se bave sportom da i one jednog dana budu dio fundusa Muzeja – poručila je Vargek.

Programska direktorica Udruge za autizam ASK Kosjenka Petek istaknula je da uz muzeje koji su već četiri godine uključeni u projekt ove godine svoja vrata otvaraju Nikola Tesla Experience Center Karlovac, Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac i Muzej iluzija u Splitu.

– Od ove godine posjet muzejima održava se u lipnju s obzirom na to da je 18. lipnja Međunarodni dan autističnog ponosa kojim se ukazuje da osim teškoća autizam donosi i brojne radosti, a posjet muzejima je jedna vrsta autistične radosti – kazala je Petek.

Izrazila je zadovoljstvo što je financijska podrška Ministarstva kulture i medija omogućila da se muzeji opreme alatima za pristupačnost kao što su komunikacijske ploče i senzoričko-interaktivni ruksaci te se raduje nastavku projekta koji je apliciran na natječaj Ministarstva.

Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba 11. lipnja organizirao je konferenciju ‘Od improvizacije do standarda’ s ciljem promicanja inkluzivnog odgoja i obrazovanja te poticanja dijaloga o kvalitetnijoj, dostupnijoj i sustavnijoj podršci djeci s oštećenjem sluha

Poslušaj članak

Konferencija je dio aktivnosti projekta ‘Znak po znak – faza II’ na kojoj su stručnjaci ukazali na važnost ranog prepoznavanja oštećenja sluha, pravovremene intervencije, međusektorske suradnje i osiguravanja odgovarajućih oblika podrške u odgojno-obrazovnim ustanovama.

U prigodnom govoru predsjednica Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba Suzana Brezan istaknula je da kvaliteta podrške djeci s oštećenjem sluha ne bi trebala ovisiti o entuzijazmu pojedinih stručnjaka, nego mora postati standard.

– Želimo prijeći od improvizacije do standarda, od pojedinačnih primjera dobre prakse prema standardima koji će svakom djetetu osigurati jednake preduvjete za uspjeh. To znači rano prepoznavanje teškoća u razvoju, pravovremenu intervenciju, dostupnu stručnu podršku te kontinuiranu suradnju između obitelji, odgojno-obrazovnih ustanova i svih stručnjaka uključenih u djetetov razvoj – pojasnila je Brezan.

Predstavljajući projekt Saveza ‘Znak po znak – faza II’, socijalna radnica Žana Ćurić istaknula je kako je njegov cilj promicanje jezične i kulturne osviještenosti te razvoj društvene empatije prema osobama s oštećenjem sluha.

U projekt su uključena djeca, učitelji, odgojitelji i stručni suradnici iz dječjih vrtića Zrno, Prečko i Trnsko, kao i Osnovne škole Žitnjak.

Aktivnosti projekta su edukacije unutar odgojnih skupina dječjih vrtića, u osnovnoj školi učenika šestog razreda te učitelja o komunikaciji i pristupu djeci s oštećenjem sluha, logopedske radionice za gluhu djecu s ciljem razvoja komunikacijskih vještina i povećanja socijalne uključenosti, konferencija s razmjenom iskustava u odgojno-obrazovnom sustavu i izdavanje brošure prilagođene djeci s oštećenjem sluha u odgojno-obrazovnim ustanovama.

O ulozi stručnog suradnika u ranoj intervenciji u dječjem vrtiću govorio je edukacijski rehabilitator Davor Španić. Stručni suradnici provode opservaciju djece kod kojih postoji sumnja na oštećenje sluha te ih upućuju na daljnju dijagnostičku procjenu na temelju koje se u dječjem vrtiću prilagođava okruženje.

Španić je zaključio da treba osnažiti odgojitelje s obzirom na to da prvi primjećuju odstupanja u razvoju djece, poticati suradnju ustanova i transdisciplinarni pristup.

U izlaganju o djeci s oštećenjem sluha u redovnom odgojno-obrazovnom sustavu logopedinja Sara Kovačević istaknula je da je cilj potpore stručnog komunikacijskog posrednika izjednačavanje mogućnosti učenika u svrhu osiguravanja primjerenog odgoja i obrazovanja s tendencijom osamostaljivanja i sudjelovanja u školskoj sredini.

Međutim, nema dovoljno stručnih komunikacijskih posrednika, nema adekvatne edukacije za njih, ne mogu prevesti sve te ne mogu zamijeniti učitelja. Kovačević je predstavila i smjernice koje omogućuju ovim učenicima praćenje nastave.

U sklopu konferencije održan je panel na kojem su stručnjaci i učenici s oštećenjem sluha iznijeli iskustva u odgojno-obrazovnom sustavu.