in MREŽA
Mentalni poremećaji čine 30 posto svih uzroka invaliditeta
Sve veći izazovi današnjice ozbiljno ugrožavaju mentalno zdravlje. Međutim, zbog straha od stigme i predrasuda osobe s teškoćama mentalnog zdravlja često ne potraže adekvatnu pomoć
Poslušaj članak
U povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 9. listopada, na konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu zdravstva predstavljeni su pokazatelji mentalnog zdravlja u RH, programi i inicijative koji poboljšavaju dostupnost i kvalitetu skrbi te potiču prevenciju i ranu intervenciju.
Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se pod sloganom ‘Mentalno zdravlje u kriznim situacijama’. Obilježavanje je posvećeno unaprjeđenju dostupnosti, integriranosti i kvalitete skrbi za mentalno zdravlje, uz promicanje razumijevanja, solidarnosti i podrške osobama s teškoćama.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac Grbić istaknula je da poremećaji mentalnog zdravlja imaju visoku prevalenciju, a ona iznosi oko 6 posto na globalnoj razini. Poremećaji mentalnog zdravlja počinju u mlađoj životnoj dobi. Naime, u više od 50 posto slučajeva prvi simptomi se javljaju u dobi od 14 godina.
– Ukoliko se ovi poremećaji na vrijeme ne otkriju i adekvatno ne liječe, visoka je stopa invaliditeta i kroniciteta te je vrlo često trajno narušena kvaliteta života. Veliki udio u zdravstvenoj zaštiti otpada na liječenje mentalnih poremećaja – rekla je Štimac Grbić.
Prema zdravstveno-statističkim pokazateljima Republike Hrvatske, u ukupnom broju registriranih bolesti i stanja na razini primarne zdravstvene zaštite mentalni poremećaji sudjeluju s 4 do 5 posto. Na razini primarne zdravstvene zaštite u 2023. godini registrirano je ukupno 818.554 osoba s dijagnozama iz skupine mentalnih poremećaja.
– Prema Registru osoba s invaliditetom HZJZ-a, dijagnoze mentalnih poremećaja predstavljaju 30 posto svih uzroka invaliditeta. Mentalni poremećaji kao osnovni uzrok smrti u ukupnom mortalitetu u Hrvatskoj sudjeluju s 3 do 4 posto. U ukupnom bolničkom pobolu mentalni poremećaji imaju udjela 9 posto. Ono što je najveći problem jest da su mentalni poremećaji, kada govorimo o duljini hospitalizacije, na prvom mjestu – pojasnila je Štimac Grbić.
Osvrnula se na hospitalizacije u stacionarnim i dnevnim bolnicama. Prema pokazateljima od 2017. do 2024. godine vidljiv je značajan trend rasta liječenja u dnevnim bolnicama, a liječenje u stacionarnom dijelu je u blagom padu, ali taj pad ne prati porast na razini dnevnih bolnica te se može reći da je porast liječenih zbog mentalnih poremećaja.
– Prvi po broju hospitalizacija u stacionarnom dijelu godinama, pa i desetljećima u Hrvatskoj, su osobe s mentalnim poremećajima koji su uzrokovani alkoholom. Na drugom mjestu su hospitalizacije zbog shizofrenije, zatim povratno depresivnih poremećaja te zbog reakcija na teški stres. U dnevnim bolnicama hospitalizacija je najčešća zbog reakcije na teški stres i poremećaje prilagodbe, zatim slijede duševni poremećaji uzrokovani konzumacijom alkohola te ostali anksiozni poremećaji – pojasnila je Štimac Grbić.
Značajna je razlika između muškaraca i žena vezano za razloge za hospitalizaciju. Kod muškaraca razlozi hospitalizacije u stacionarnom dijelu na prvom mjestu su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom, kod žena na prvom mjestu je razlog hospitalizacije povratni depresivni poremećaj. Kod oba spola na drugom mjestu razlog hospitalizacije je shizofrenija. Međutim, u ukupnom broju hospitaliziranih u Hrvatskoj je značajno veći broj muškaraca, jer do hospitalizacije dolazi zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom.
U dnevnim bolnicama razlog hospitalizacije kod oba spola na prvom mjestu je reakcija na teški stres i poremećaj prilagodbe, a veći je broj muškaraca nego žena. Na drugom mjestu razlog je kod muškaraca poremećaj uzrokovan alkoholom, a kod žena povratno depresivni poremećaj.
Štimac Grbić predstavila je i projektne aktivnosti u području mentalnog zdravlja. Hrvatska je sudjelovala i trenutno sudjeluje u nekoliko europskih projekata u području prevencije, unaprjeđenja i zaštite mentalnog zdravlja. Među projektima čiji je nositelj HZJZ su JA ImpleMENTAL, JADE Health i JA PRISM.
– Sudjelujemo u projektu Europske unije, a cilj je implementirati dobre prakse u ranom prepoznavanju kriznih situacija. U okviru tog projekta HZJZ će implementirati platformu za edukaciju svih onih koji dolaze u prvi kontakt s osobama u krizi, a to se odnosi na vatrogasce, policiju, škole, primarnu zdravstvenu zaštitu, hitnu pomoć, kako bi rano prepoznali krizne situacije i znali adekvatno reagirati u takvim situacijama – objasnila je Štimac Grbić.
Psihijatar iz Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Natko Gereš predstavio je Protokol za postupanje i komunikaciju u kriznim situacijama koji je izradila međuresorna radna skupina Ministarstva zdravstva. Dokument definira tri razine intervencije – zelenu, žutu i crvenu zonu – ovisno o stupnju rizika te propisuje koordinirane postupke svih uključenih dionika.
– Zelena zona podrazumijeva jačanje otpornosti, edukaciju i promociju mentalnog zdravlja u zajednici, žuta zona odnosi se na rano prepoznavanje problema i uključivanje stručnih službi, dok crvena zona obuhvaća hitne i krizne situacije koje zahtijevaju neposrednu intervenciju i uključivanje centara za krizne intervencije – objasnio je Gereš.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da je resorno ministarstvo promjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvelo psihološku djelatnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite i mrežom javnozdravstvene službe omogućilo ugovaranje psihologa u domovima zdravlja.
Prije dvije godine, na Svjetski dan mentalnog zdravlja, pokrenut je i posebni program osnaživanja mentalnog zdravlja u domovima zdravlja, a u program je uključeno sedam domova zdravlja.
– Kroz program je dosad bez uputnice pruženo oko 33 tisuće usluga. Od toga se 1700 odnosilo na prvi pregled. Zbog uspostavljanja mreže javnozdravstvene službe nadamo se da će do kraja 2026. godine svi domovi zdravlja na području Republike Hrvatske imati ugovorene psihologe koji su dostupni građanima besplatno i bez uputnice. Radi se o smanjenju stigmatizacije mentalnih poremećaja te rasterećenju tercijarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Petogodišnji Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja, koji je u javnom savjetovanju, predvidio je 180 specijalizacija iz psihijatrije, 136 užih specijalizacija iz područja psihijatrije i 70 specijalizacija dječje i adolescentne psihijatrije – pojasnila je Portolan Pajić.
Naglasila je da se Nacionalnim planom skreće pozornost na to kako je važno ulaganje u mentalno zdravlje i stručno specijalističko usavršavanje liječnika.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama
Poslušaj članak
U Splitu su predstavljeni rezultati europskog projekta „3P – Pratiteljice, Pomoćnice, Prijateljice III“, koji je usmjeren na pružanje pomoći starijim osobama i osobama s invaliditetom. Projekt provodi Županijska udruga slijepih Split, a dosadašnji rezultati pokazuju koliko je ovakva podrška važna za svakodnevni život korisnika.
Predstavljanje rezultata održano je 26. listopada u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića u Hrvatskom domu Split, u sklopu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Županijske udruge slijepih Split.
Od početka provedbe projekta zaposleno je 18 gerontodomaćica, a pomoć je dosad dobilo 132 korisnika. Podijeljeno je i više od 2.750 paketa s kućanskim i higijenskim potrepštinama, dok je ostvareno 452 od ukupno 495 planiranih rezultata.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama.
Osim praktične pomoći, važan dio njihova posla su razgovor i druženje s korisnicima. Na taj se način smanjuje osjećaj usamljenosti, a korisnici dobivaju osjećaj sigurnosti i podrške. Ovakva pomoć ujedno olakšava svakodnevicu i članovima njihovih obitelji koji brinu o svojim bližnjima.
Korisnicima se svakog mjeseca osiguravaju i paketi osnovnih kućanskih i higijenskih proizvoda. U njima se nalaze sredstva za pranje posuđa i rublja, sapun, pasta za zube, toaletni papir, kuhinjski ručnici, šampon i drugi proizvodi za svakodnevnu upotrebu.
Projekt se provodi na području Splita, Solina, Kaštela, Visa i Komiže. Njegova ukupna vrijednost iznosi 742.500 eura, a provedba traje od veljače 2024. do veljače 2027. godine. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru programa „Zaželi – prevencija institucionalizacije“.
Dosadašnji rezultati pokazuju koliko su ovakvi projekti važni za poboljšanje kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom. Osim što korisnicima omogućuju lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, projektom je otvoreno i 18 radnih mjesta. Time se istodobno pruža pomoć onima kojima je najpotrebnija i potiče zapošljavanje žena u lokalnoj zajednici.
Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji
Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.
Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.
Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.
Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.
Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.
Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.
S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.
Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.
Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.
Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.
Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.
Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.
Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.
Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.
Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.
Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.
Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.
Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.
-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 21 satZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini