Sve veći izazovi današnjice ozbiljno ugrožavaju mentalno zdravlje. Međutim, zbog straha od stigme i predrasuda osobe s teškoćama mentalnog zdravlja često ne potraže adekvatnu pomoć
Poslušaj članak
U povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 9. listopada, na konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu zdravstva predstavljeni su pokazatelji mentalnog zdravlja u RH, programi i inicijative koji poboljšavaju dostupnost i kvalitetu skrbi te potiču prevenciju i ranu intervenciju.
Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se pod sloganom ‘Mentalno zdravlje u kriznim situacijama’. Obilježavanje je posvećeno unaprjeđenju dostupnosti, integriranosti i kvalitete skrbi za mentalno zdravlje, uz promicanje razumijevanja, solidarnosti i podrške osobama s teškoćama.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac Grbić istaknula je da poremećaji mentalnog zdravlja imaju visoku prevalenciju, a ona iznosi oko 6 posto na globalnoj razini. Poremećaji mentalnog zdravlja počinju u mlađoj životnoj dobi. Naime, u više od 50 posto slučajeva prvi simptomi se javljaju u dobi od 14 godina.
– Ukoliko se ovi poremećaji na vrijeme ne otkriju i adekvatno ne liječe, visoka je stopa invaliditeta i kroniciteta te je vrlo često trajno narušena kvaliteta života. Veliki udio u zdravstvenoj zaštiti otpada na liječenje mentalnih poremećaja – rekla je Štimac Grbić.
Prema zdravstveno-statističkim pokazateljima Republike Hrvatske, u ukupnom broju registriranih bolesti i stanja na razini primarne zdravstvene zaštite mentalni poremećaji sudjeluju s 4 do 5 posto. Na razini primarne zdravstvene zaštite u 2023. godini registrirano je ukupno 818.554 osoba s dijagnozama iz skupine mentalnih poremećaja.
– Prema Registru osoba s invaliditetom HZJZ-a, dijagnoze mentalnih poremećaja predstavljaju 30 posto svih uzroka invaliditeta. Mentalni poremećaji kao osnovni uzrok smrti u ukupnom mortalitetu u Hrvatskoj sudjeluju s 3 do 4 posto. U ukupnom bolničkom pobolu mentalni poremećaji imaju udjela 9 posto. Ono što je najveći problem jest da su mentalni poremećaji, kada govorimo o duljini hospitalizacije, na prvom mjestu – pojasnila je Štimac Grbić.
Osvrnula se na hospitalizacije u stacionarnim i dnevnim bolnicama. Prema pokazateljima od 2017. do 2024. godine vidljiv je značajan trend rasta liječenja u dnevnim bolnicama, a liječenje u stacionarnom dijelu je u blagom padu, ali taj pad ne prati porast na razini dnevnih bolnica te se može reći da je porast liječenih zbog mentalnih poremećaja.
– Prvi po broju hospitalizacija u stacionarnom dijelu godinama, pa i desetljećima u Hrvatskoj, su osobe s mentalnim poremećajima koji su uzrokovani alkoholom. Na drugom mjestu su hospitalizacije zbog shizofrenije, zatim povratno depresivnih poremećaja te zbog reakcija na teški stres. U dnevnim bolnicama hospitalizacija je najčešća zbog reakcije na teški stres i poremećaje prilagodbe, zatim slijede duševni poremećaji uzrokovani konzumacijom alkohola te ostali anksiozni poremećaji – pojasnila je Štimac Grbić.
Značajna je razlika između muškaraca i žena vezano za razloge za hospitalizaciju. Kod muškaraca razlozi hospitalizacije u stacionarnom dijelu na prvom mjestu su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom, kod žena na prvom mjestu je razlog hospitalizacije povratni depresivni poremećaj. Kod oba spola na drugom mjestu razlog hospitalizacije je shizofrenija. Međutim, u ukupnom broju hospitaliziranih u Hrvatskoj je značajno veći broj muškaraca, jer do hospitalizacije dolazi zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom.
U dnevnim bolnicama razlog hospitalizacije kod oba spola na prvom mjestu je reakcija na teški stres i poremećaj prilagodbe, a veći je broj muškaraca nego žena. Na drugom mjestu razlog je kod muškaraca poremećaj uzrokovan alkoholom, a kod žena povratno depresivni poremećaj.
Štimac Grbić predstavila je i projektne aktivnosti u području mentalnog zdravlja. Hrvatska je sudjelovala i trenutno sudjeluje u nekoliko europskih projekata u području prevencije, unaprjeđenja i zaštite mentalnog zdravlja. Među projektima čiji je nositelj HZJZ su JA ImpleMENTAL, JADE Health i JA PRISM.
– Sudjelujemo u projektu Europske unije, a cilj je implementirati dobre prakse u ranom prepoznavanju kriznih situacija. U okviru tog projekta HZJZ će implementirati platformu za edukaciju svih onih koji dolaze u prvi kontakt s osobama u krizi, a to se odnosi na vatrogasce, policiju, škole, primarnu zdravstvenu zaštitu, hitnu pomoć, kako bi rano prepoznali krizne situacije i znali adekvatno reagirati u takvim situacijama – objasnila je Štimac Grbić.
Psihijatar iz Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Natko Gereš predstavio je Protokol za postupanje i komunikaciju u kriznim situacijama koji je izradila međuresorna radna skupina Ministarstva zdravstva. Dokument definira tri razine intervencije – zelenu, žutu i crvenu zonu – ovisno o stupnju rizika te propisuje koordinirane postupke svih uključenih dionika.
– Zelena zona podrazumijeva jačanje otpornosti, edukaciju i promociju mentalnog zdravlja u zajednici, žuta zona odnosi se na rano prepoznavanje problema i uključivanje stručnih službi, dok crvena zona obuhvaća hitne i krizne situacije koje zahtijevaju neposrednu intervenciju i uključivanje centara za krizne intervencije – objasnio je Gereš.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da je resorno ministarstvo promjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvelo psihološku djelatnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite i mrežom javnozdravstvene službe omogućilo ugovaranje psihologa u domovima zdravlja.
Prije dvije godine, na Svjetski dan mentalnog zdravlja, pokrenut je i posebni program osnaživanja mentalnog zdravlja u domovima zdravlja, a u program je uključeno sedam domova zdravlja.
– Kroz program je dosad bez uputnice pruženo oko 33 tisuće usluga. Od toga se 1700 odnosilo na prvi pregled. Zbog uspostavljanja mreže javnozdravstvene službe nadamo se da će do kraja 2026. godine svi domovi zdravlja na području Republike Hrvatske imati ugovorene psihologe koji su dostupni građanima besplatno i bez uputnice. Radi se o smanjenju stigmatizacije mentalnih poremećaja te rasterećenju tercijarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Petogodišnji Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja, koji je u javnom savjetovanju, predvidio je 180 specijalizacija iz psihijatrije, 136 užih specijalizacija iz područja psihijatrije i 70 specijalizacija dječje i adolescentne psihijatrije – pojasnila je Portolan Pajić.
Naglasila je da se Nacionalnim planom skreće pozornost na to kako je važno ulaganje u mentalno zdravlje i stručno specijalističko usavršavanje liječnika.
Publika će kroz ovu predstavu imati priliku zaviriti u svijet autistične osobe, upravo onakav kakav on zapravo jest
Iako se 2. travnja obilježava Dan svjesnosti o autizmu Sisak je odlučio i dalje pričati i baviti se temom autizma.
Upravo zato, ove subote, 18. travnja u koncertnoj dvorani Centra Sisačko-moslavačke županije (Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 26) održat će se edukativna monodrama pod nazivom ‘Kako razumjeti mene sa autizmom’ Autor ove monodrame koja priča o gorućoj temi autizma, je glumac i redatelj Jasmin Salkić.
Ovu monodramu kojom će se publici približiti svijet osoba s autizmom, organizira Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije
Publika će kroz ovu predstavu imati priliku zaviriti u svijet autistične osobe, upravo onakav kakav on zapravo jest za osobe iz spektra autizma. To je tako jer Jasmin magistar društvenih znanosti koji za kruh zarađuje kao defektolog – oligofrenolog pa je tek nakon toga odličan glumac.
Kroz svoju monodramu Jasmin će povezati svoje stečeno stručno znanje i umjetničko stvaralaštvo koje na edukativan način podiže svijest duboko utječući na promjenu stavova publike koja pogleda ovu predstavu. Kroz monodramu “Kako razumjeti mene sa autizmom” kroz opis dnevnih tema isprepleće se satira i koja bez obzira na to zadržava toplu notu kroz poruke, poštovanja, razumijevanja i zahvalnosti.
Ova edukativna monodrama namijenjena je različitoj publici – liječnicima, roditeljima, djelatnicima koji rade u odgojno-obrazovno sustavu, svima onima koji žele pobliže shvatiti autizam i život osoba koje se s njim bore.
Ako i vi želite pobliže saznati kako što osobe s autizmom prolaze svaki dan, ali i što prolazi roditelj osobe s autizmom ili oni čiji je posao briga za djecu iz autističnog spektra, onda je ovo predstava za vas.
S obzirom na to da je broj mjesta za gledanje ove hvalevrijedne predstave ograničen, rezervacije za karte treba podnijeti unaprijed. Svoje mjesto možete rezervirati pozivom na broj telefona 091/4050 533, radnim danom, u vremenu od 9 do 15 sati. Karte se mogu preuzeti i platiti na licu mjesta u sjedištu Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije (Jelene Babić 18 – Mala kuća).
Također, karte se mogu preuzeti i na dan predstave 18. travnja, sat vremena prije predstave u Sisku, u zgradi bivše Komande (Ulici Ivana Kukuljevića Sakcinskog 26).
Nakon predstave organizirat će se i kraći razgovor s autorom i glumcem Jasminom Salkićem koji će rado odgovoriti na sva stručna i roditeljska pitanja vezana uz poremećaje iz spektra autizma.
Projekt SPONA ima za cilj uspostaviti održiv model tranzicijske podrške osobama s invaliditetom u prijelazu prema odraslom životu
CeDePe Zagreb i Udruga Spektar pokreću novi projekt kojim se pokušava postići da osobe s invaliditetom dobiju podršku u razdoblju tranzicije između edukacije odnosno radnog osposobljavanja i prelaska u odrasli život.
Projekt SPONA provode dvije udruge koje imaju dugogodišnje iskustvo u pružanju socijalnih usluga osobama s invaliditetom. Ovaj projekt provodit će se na području Zagreba i Splita u trajanju od 36 mjeseci.
Zahvaljujući njihovom iskustvu kroz projektne aktivnosti nastoje pružiti podršku odraslim osobama s invaliditetom koje izlaze iz institucionalne skrbi nakon navršene 21. godine života te u prelasku između sustava, ostaju bez kontinuirane koordinirane individualne podrške bez koje nisu navikli funkcionirati, te ‘padaju’ na brigu svojim roditeljima i svojim bližnjima.
Upravo takve okolnosti povećavaju rizik od socijalne isključenosti, gubitak stečenih vještina, izolacije iz društva, te rizik od ponovnog vraćanja pod brigu institucionalne skrbi.
Projekt SPONA se provodi kako se takav scenarij ne bi dogodio. Naime, projekt kroz strukturirani model procjene, razvoja i usmjeravanja korisnika prema adekvatnim oblicima podrške u zajednici, pokušava spriječiti nastanak navedenih problema.
Kako bi se korisnike ne bi ostavilo bez adekvatne podrške pri velikoj promjeni u tranzciji u život odraslih, projekt SPONA ima za cilj uspostaviti održiv i prenosiv model tranzicijske podrške osobama s invaliditetom u prijelazu prema odraslom životu.
U sklopu projekta osigurat će se individualizirana stručna procjena korisnika, izrada plana podrške za korisnika, razvoj njegovih funkcionalnih i socijalnih vještina, te će korisnik dobiti završno stručno mišljenje sa smjernicama za daljnje uključivanje u sustav socijalnih usluga, zapošljavanje ili druge oblike podrške.
Planirano je pružanje podrške za 120 korisnika, po 60 u svakom gradu. Svake godine planira se uvesti 40 novih korisnika u projekt. (po 20 u svakom gradu).
Posebna inovacija projekta je razvoj i primjena senzorne integracije za odrasle osobe s invaliditetom, razvijene u suradnji sa Zdravstvenim veleučilištem Zagreb, čime se dodatno unaprjeđuje kvaliteta procjene, samoregulacije i svakodnevnog funkcioniranja korisnika.
Projekt će funkcionirati na temelju šest područja rada u kojima će se raditi s korisnicima – stručna procjena i individualni plan, aktivnosti svakodnevnog života, senzorna integracija, samozastupanje, slobodno vrijeme i socijalna participacija, te AT-AAC podrška.
Korisnici će u sklopu svake radne cjeline proći deset radionica koje će uključivati pojedine aktivnosti.
Što se tiče senzorne integracije ona će obuhvaćati samoregulaciju, senzoričku obradu i pripremu korisnika za sudjelovanje. Kroz radionice u cjelini aktivnosti svakodnevnog života sudionici će naučiti kako si organizirati dan, učit će se samostalnosti i stjecanju routine. Što se tiče AT-AAC radionice korisnici će se učiti komunikaciji, korištenju asistivne tehnologije, te učiti o digitalnoj podršci.
Isto tako, kroz kreativne i slobodne aktivnosti korisnici će se učiti izražavanju, korištenju slobodnog vremena, te će se raditi na socijalnoj uključenosti korisnika.
Konačno, kroz radionice samozastupanja korisnici će razvijati komunikacijske i socijalne vještine te će se učiti donošenju odluka.
Po završetku ciklusa radionica radi se procjena funkcionalnih sposobnosti, analiza napretka, procjena razine samostalnosti korisnika, radi se senzorički profil i preporuke, te se daju smjernice za daljnje uključivanje u adekvatne oblike podrške.
Inače, projekt uključuje suradnju sa sustavom, a u to ulazi identifikacija korisnika, preporuka za uključivanje, razmjenu relevantnih informacija i planiranje kontinuiteta podrške.
Bio je ovo tjedan podrške u učenju, zavičajnih priča i radionica o tradiciji, kreativnih radionica i još mnogo čega poučnog
ANA -Udruga za pomoć djeci i obiteljima proteklog je tjedna imala aktivnosti diljem lijepe naše. Kroz ovaj tjedan bilo je kreativnih radionica u Matuljima, zavičajne priče u Novalji, radionice o tradiciji u Koprivnici, te podrške u učenju u Splitu i Ludbregu. Cilj je bio pružiti djeci prostor za učenje, stvaranje, razvoj i osjećaj pripadnosti
U Matuljima su djeca zaronila u kroz kreativnu radionica za djecu pod nazivom ‘Morski svijet’, Djecu su radila radove od raznih materijala na temu mora. Tu su se mogle naći šarene ribice, hobotnice i drugi razni morski motivi. Svaki je crtež bio jedinstven i poseban na svoj način, a djeca su na kreativan i zanimljiv način kreirali jedinstveni morski svijet razvijajući svoju kreativnost i maštu. Pokazujući međusobno radove, razmjenjivali su ideje razvijali su suradnju, te osjećaj pripadnosti i sigurnosti.
Vrijednost radionica prepoznala je i Općina Matulji koja je cijeloj ovoj kreativnoj priči dala podršku.
-Radionice poput ove imaju veliku vrijednost jer djeci omogućuju da kroz igru i kreativnost razvijaju maštu, samopouzdanje i osjećaj zajedništva. Djeca su prirodno znatiželjna i kreativna, a kada im damo prostor za stvaranje, nastaju prekrasni radovi i još ljepši trenuci. Posebno nas raduje vidjeti koliko su djeca bila posvećena i ponosna na ono što su izradila. Od srca zahvaljujemo Općini Matulji na podršci programu i na tome što prepoznaje koliko su aktivnosti za djecu važne za svaku zajednicu – istaknula je predsjednica Udruge Ana, Ana Duga.
Protekli tjedan u Novalji bio je ispunjen ponavljanjem školskog gradiva, taman da djeca utvrde gradivo prije kraja školske godine. Posebno zanimanje učenika privukla je radionica pod nazivom ‘Paška Atlantida’, gdje su djeca nakon čitanja priče o njihovom kraju, razmjenjivala dojmove o tome kako je grad nekada izgledao. Kroz likovni dio radionica djeca su razvijala svoju kreativnost, crtajući podvodni grad bojama i flomasterima. Kroz ove radionice djeca su razvijala interes za povijest i geografiju te se dublje povezivali sa svojim krajem.
U Splitu su održane dvoje aktivnosti. Jedna aktivnost odvijala se pod nazivom ‘Dajmo im šansu’. Kroz taj program djeca su dobila toplu podršku u učenju van školskog sustava. Za djecu to znači bolje razumijevanje školskog gradiva, manje stresa, više samopouzdanja i zdraviji odnos prema učenju.
Kroz ovakav rad djeca ne dobivaju samo odgovore na zadatke nego i vrijeme da razmisle na koji način da do njega dođu. Izvaninstitucionalna podrška zato ima veliku važnost jer otvara prostor u kojem dijete može učiti svojim tempom, pitati bez srama i razvijati sigurnost bez pritiska. Dodajmo kako su podršku u učenju dobila i djeca u Ludbregu.
Druga aktivnost održana u Splitu je radionica pod nazivom ‘Sedam Kaštela’ kroz koju su djeca kroz priču, razgovor i likovni rad upoznala svih sedam Kaštela.
U Koprivnici pak, su djeca sudjelovala u kreativno-edukativnoj radionici ‘Tradicija naših starih kroz dječje oči’ gdje su kroz druženje i crtanje spoznali kako su živjeli naši djedovi i bake.
Osim svih ovih aktivnosti, predsjednica Udruge ANA preuzela je ugovor u Gradu Sisku kojim se potvrđuje suradnja s Gradom Siskom gdje će se ovakve edukativne aktivnosti odvijati u budućnosti.