Da živimo u nekoj drugoj zemlji, ministar Piletić bi već podnio ostavku, kaže Jelena Miloš
Poslušaj članak
Marin Piletić mora preuzeti političku odgovornost i priznati pogrešku – bile su rezolutne na konferenciji za novinare Jelena Miloš i Ivana Kekin, saborske zastupnice i kolegice iz stranke Možemo.
Razlog zbog kojeg bi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijale trebao snositi političku odgovornost jest šlamperaj oko isplate inkluzivnog dodatka, ali i neispunjenih obećanja ranjivim društvenim skupinama.
– Otprilike 15 tisuća ljudi preminulo je čekajući rješenje o inkluzivnom dodatku, što mislim da je uistinu tragično – rekla je Jelena Miloš, napomenuvši da je ministar Piletić na sve to rekao tek ‘da mu je žao’.
– Međutim, ministar Piletić zbog katastrofalne provedbe Zakona o inkluzivnom dodatku nije preuzeo političku odgovornost, niti je dao jasan plan i rokove kad će se taj problem riješiti. Da živimo u nekoj drugoj zemlji, ministar bi već podnio ostavku jer je svoju najveću predizbornu reformu pretvorio u najveću agoniju za naše najranjivije sugrađane. Dvije smo godine ministra upozoravali da je sustav preopterećen, da treba osigurati dovoljan broj vještaka, no on je javnost uvjeravao da će sve biti u redu – kategorična je Miloš.
Usto je dodala kako je ministar katastrofalno podbacio kada je riječ o procjeni broja korisnika i potrebnih sredstava za inkluzivni dodatak. Na kraju je priznao da je ipak došlo do problema, ali Piletić nije ponudio i rješenje.
– Ako ministar nije u stanju nakon dvije godine reći u kojem roku će riješiti jedan problem, onda mislim da je uistinu vrijeme da podnese ostavku – zaključila je Miloš
Njezina stranačka i saborska kolegica Ivana Kekin, s druge strane, bila je žestoko kritična prema ministrici zdravstva Ireni Hrstić. Već je nekoliko mjeseci ministrica zdravstva najavljivala povećanje naknada za dugotrajno bolovanje za 76 posto, no ispostavilo se kako su u rujnu većini korisnika uplaćeneiste naknade kao i prije najavljivanog povećanja. Uzme li se u obzir činjenica da te naknade trenutačno iznose od 300 do 500 eura mjesečno, jasno je kako ti ljudi danas vjerojatno žive ispod ekzistencijalnog minimuma.
Kao predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo, Kekin je ministrici poslala tri dopisa, ali uzalud, odgovore još nije dobila.
– Neću dopustiti da ova tema padne iza frižidera. Svaki ću ponedjeljak ministrici Hrstić slati dopise i tražiti odgovore – poručila je Kekin.
Tek usputno, Kekin se dotakla i vruće teme oko zapošljavanja bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša u Vinogradskoj bolnici, vijest koju je javnost dočekala s iščuđavanjem. Kako je naime moguće, pita se Kekin, zaposliti Beroša, a u natječaju je bilo savršeno jasno uvjetovano da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak. A protiv Beroša, eto, već je podignuta i optužnica.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška
Poslušaj članak
Zagrebačka županija krajem svibnja u Jastrebarskom dodijelila je 420 tisuća eura udrugama koje djeluju u području zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada. Potporu su dobile 73 udruge za ukupno 74 projekta.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška. Među projektima su ‘Psihoteretana’, ‘Budi svoj… budi čist’, ‘Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom’, ‘Pomoć i podrška žrtvama nasilja’ te ‘Mobilne zlatne godine’.
Ugovore predstavnicima udruga uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec. Tom je prilikom istaknuo kako upravo udruge najbolje poznaju potrebe ljudi na terenu te da svojim radom i volontiranjem značajno doprinose zajednici. Zahvalio je svima na trudu i projektima kojima pomažu da Zagrebačka županija bude kvalitetnije i ugodnije mjesto za život. Najavio je i novu dodjelu sredstava braniteljskim udrugama vrijednu više od 90 tisuća eura.
U ime udruga na potpori je zahvalila Valentina Nedelić iz Udruge ‘Srce’. Naglasila je kako će dobivena sredstva pomoći u stvaranju konkretnih promjena i pružanju podrške onima kojima je najpotrebnija.
Čestitke udrugama uputila je i pročelnica Grada Jastrebarskog Nadica Žužak, poželjevši im uspješnu provedbu projekata. Dodjeli ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Županijske skupštine Goran Navoj.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objavila je javni natječaj za izbor ravnatelja ili ravnateljice ustanove.
Ravnatelj/ica će biti imenovan/a na mandatno razdoblje od četiri godine, a prijave kandidata podnose se Upravnom vijeću ustanove u roku od 15 dana od dana objave natječaja.
Po završetku natječajnog postupka Upravno vijeće će o rezultatima obavijestiti sve prijavljene kandidate u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Natječaj je objavljen na službenim mrežnim stranicama URIHO-a, IN Portalu, Narodnim novinama te putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tekst javnog natječaja dostupan je za preuzimanje u nastavku članka.
Liječnici, piloti, kontrolori leta te programeri različitih profila predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća
Poslušaj članak
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.609 eura. To je 2% više nego u prethodnom tromjesečju, i 9% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od prosjeka.
Medijalna je plaća u odnosu na prethodni kvartal porasla za 1%, dok je na godišnjoj razini veća za 10%.
Dok IT-evci i stručnjaci za tehnologiju i razvoj uživaju u najvišim plaćama u zemlji, radnici u tekstilnoj industriji i pomoćnim zanimanjima i dalje su na samom dnu ljestvice primanja, pokazuju podaci.
Zaposlenici u IT sektoru zarađuju 21% više od hrvatskog prosjeka (1.955 eura), dok su plaće u tehnologiji i razvoju oko 19% iznad prosjeka (1.914 eura).
S druge strane, u tekstilnoj i kožnoj industriji primanja su čak 34% niža od prosjeka (1.065 eura), dok pomoćna zanimanja, s plaćama 35% ispod prosjeka (1.044 eura), stoje još lošije.
Liječnici, piloti, kontrolori leta i developeri drže sam vrh ljestvice najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj. Njihova primanja znatno nadmašuju državni prosjek i penju se do, a nerijetko i prelaze, 3.000 eura mjesečno.
Na suprotnoj strani nalaze se radnici u uslužnim i pomoćnim djelatnostima. Njegovatelji i spremačice, primjerice, u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno, što ih svrstava među najslabije plaćene u zemlji.
Državne tvrtke ispod prosjeka
Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1.749 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim tvrtkama primaju 1.586 eura, ili 1% ispod prosjeka. Slična situacija je i u tvrtkama u državnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.580 eura, odnosno 2% manje od prosjeka. Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi zarađuju u prosjeku 1.562 eura, što je 3% ispod prosjeka.
Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke. U najmanjim tvrtkama, s manje od 10 zaposlenih, prosječna plaća iznosi 1.462 eura, odnosno 9% ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10–19 zaposlenika nude nešto bolje primanje, 1.593 eura, što je 1% ispod prosjeka. Najviše plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto (5% iznad prosjeka).
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje, u Vukovarsko-srijemskoj (-14%, s plaćom 1.382 eura), zatim u Koprivničko-križevačkoj (-14% s prosjekom 1.391 euro).
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (8% iznad prosjeka) te iznosi 1.732 eura (medijan 1.600 eura).
Obrazovanje i iskustvo nose veću zaradu
Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prosjeku zarađuju 2.368 eura, što je 47% više od prosjeka, i svega 2% više nego u istom periodu prošle godine. Osobe s visokom stručnom spremom imaju plaću od 1.805 eura (12% iznad prosjeka), dok radnici sa srednjom stručnom spremom primaju 1.424 eura (11% ispod prosjeka).
Iskustvo također igra ključnu ulogu. Radnici na početku karijere, bez iskustva, zarađuju 1.303 eura (-19%), dok oni s 1–2 godine iskustva imaju 1.376 eura (-15%). S tri do pet godina radnog staža plaća približe se prosjeku, a zaposlenici s više od 10 godina iskustva u prosjeku primaju 1.756 eura, što je 9% iznad prosjeka.
Međutim, kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.
U prvom kvartalu 2026. muškarci su zarađivali 14% više od žena, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.730 eura, dok su žene, u prosjeku, svaki mjesec zarađivale 1.512 eura.
Košarka u kolicimaPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Osobe s invaliditetomPrije 2 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Asistivna tehnologijaPrije 3 dana
Kutak za stručnjakePrije 3 dana