Simboličan čin ‘ostavljanja grudnjaka kod kuće’ postao je način izražavanja solidarnosti sa ženama koje su prošle kroz bolest te poruka da tijelo, bez obzira na oblik ili ožiljke, zaslužuje poštovanje i ljubav
Svjetski dan bez grudnjaka (No Bra Day) obilježava se svake godine 13. listopada, usred mjeseca borbe protiv raka dojke, kako bi se podsjetilo na važnost prevencije, ranog otkrivanja i svjesnosti o zdravlju dojki.
Iako se na prvi pogled čini kao neobičan ili čak duhovit dan, njegova je poruka duboka i ozbiljna – potaknuti žene diljem svijeta da vode brigu o sebi i redovito obavljaju samopreglede i liječničke kontrole.
Ideja je nastala 2011. godine na društvenim mrežama, kada je grupa žena željela na simboličan način skrenuti pozornost na borbu protiv raka dojke. No, korijeni obilježavanja sežu i ranije – u kanadsku inicijativu iz 2011. godine koju je pokrenula liječnica Mitchell Brown, plastična kirurginja iz Toronta. Njezina je namjera bila potaknuti žene koje su prošle operacije dojke, rekonstrukcije ili uklanjanja tumora da se osjećaju slobodno, samopouzdano i povezano, bez osjećaja srama ili nelagode.
Tijekom godina, Svjetski dan bez grudnjaka prerastao je u globalni pokret svjesnosti. Na društvenim mrežama diljem svijeta žene objavljuju poruke podrške, informacije o prevenciji raka dojke te podsjetnike na važnost samopregleda i mamografije. Simboličan čin ‘ostavljanja grudnjaka kod kuće’ postao je način izražavanja solidarnosti sa ženama koje su prošle kroz bolest te poruka da tijelo, bez obzira na oblik ili ožiljke, zaslužuje poštovanje i ljubav.
Osim zdravstvene dimenzije, ovaj dan nosi i poruku o slobodi i prihvaćanju vlastitog tijela. U mnogim kulturama grudnjak je simbol društvenih normi i očekivanja, pa se Dan bez grudnjaka tumači i kao mali čin pobune protiv pritiska savršenog izgleda i modnih standarda.
Unatoč popularnosti, nije službeni međunarodni praznik, ali svake godine sve više ljudi i organizacija koristi taj datum kako bi proširili svijest o raku dojke. U nekim zemljama provode se i kampanje besplatnih mamografskih pregleda, radionice o samopregledu dojki i edukativne akcije.
Svjetski dan bez grudnjaka tako nije poziv na provokaciju, već poziv na brigu o sebi, solidarnost i podršku milijunima žena koje su se suočile ili se suočavaju s rakom dojke – najčešćim oblikom raka kod žena u svijetu
Građani će danas na Trgu bana Josipa Jelačića od 10 do 13 sati imati priliku sudjelovati u raznim aktivnostima, besplatnim preventivnim pregledima i edukacijama
Poslušaj članak
Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja kako bi se skrenula pozornost na najvažnije globalne zdravstvene teme i potaknulo ljude na brigu o vlastitom zdravlju. Taj datum ujedno obilježava i osnivanje Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine.
Tema Svjetskog dana zdravlja 2026. glasi ‘Zajedno za zdravlje – podržimo znanost’, a naglasak je na važnosti donošenja odluka temeljenih na provjerenim informacijama i znanstvenim dokazima. U vremenu kada su informacije lako dostupne, ali ne uvijek i pouzdane, posebno je važno jačati povjerenje u znanost i zdravstvene stručnjake.
Znanost ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja – omogućuje razvoj lijekova i cjepiva, rano otkrivanje bolesti te unapređenje kvalitete života. Također, sve se više ističe potreba zajedničkog djelovanja jer zdravlje nije samo osobna odgovornost, već i društvena. Suradnja između institucija, stručnjaka i građana ključna je za uspješno suočavanje s izazovima poput kroničnih bolesti, pandemija i negativnih utjecaja okoliša.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom u suradnji sa zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Grad Zagreb organizira javnozdravstvenu akciju na Trgu bana Josipa Jelačića, koja će se održati danas, od 10 do 13 sati.
Građani će imati priliku sudjelovati u raznim aktivnostima, besplatnim preventivnim pregledima i edukacijama. Tako će se moći procijeniti kardiovaskularni rizik u Poliklinici SRČANA, upoznati s radom Dijabetološkog savjetovališta i projektom Zeleni recept u Domu zdravlja Zagreb – Centar, obaviti alergološka testiranja u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti te sudjelovati u mentalnom savjetovalištu i Školi nepušenja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.
Bit će dostupni i pregledi kineziologa, analiza tjelesne mase i mjerenje ugljičnog monoksida u izdisaju, kao i spirometrija u Poliklinici za bolesti dišnog sustava. Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb organizirat će tečajeve oživljavanja i radionice prve pomoći. Posjetitelji će moći preuzeti i edukativne materijale te dobiti stručne savjete o prevenciji bolesti i važnosti zdravih životnih navika.
Zahvaljujući napretku znanosti i medicine, očekivani životni vijek danas je znatno dulji nego prije sto godina, što dodatno potvrđuje koliko je važno ulagati u znanje i zdravstvo. Svjetski dan zdravlja 2026. podsjeća nas da svatko može doprinijeti – brigom o vlastitom zdravlju, odgovornim ponašanjem i podrškom znanstveno utemeljenim rješenjima, kako bismo zajedno gradili zdraviju budućnost.
Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, a procjenjuje se da u Hrvatskoj s njom živi oko 40 tisuća osoba
Poslušaj članak
Ljubičasti dan, koji se obilježava 26. ožujka, posvećen je podizanju svijesti o epilepsiji i pružanju podrške osobama koje žive s ovom bolešću. Na taj dan ljudi diljem svijeta nose ljubičastu boju kako bi pokazali solidarnost i razumijevanje, ali i kako bi pomogli u razbijanju predrasuda koje još uvijek postoje. Iako je relativno česta, često je i neshvaćena, što dodatno otežava svakodnevni život oboljelih.
Osobe koje žive s epilepsijom često govore o osjećaju neizvjesnosti i straha. Napadaji mogu doći iznenada, što kod mnogih stvara stalnu napetost i oprez u svakodnevnim situacijama. Jedna osoba opisuje kako joj najveći izazov nije sam napadaj, nego strah od njega, zbog čega ponekad izbjegava izlaske ili aktivnosti koje voli.
Drugi ističu kako se susreću s nerazumijevanjem okoline, pa čak i stigmatizacijom, jer ljudi često imaju pogrešne predodžbe o epilepsiji. Upravo zato podrška i prihvaćanje okoline imaju veliku važnost.
Unatoč izazovima, moguće je živjeti kvalitetno i ispunjeno s epilepsijom. Važno je redovito uzimati propisanu terapiju i pratiti savjete liječnika, jer se kod mnogih osoba napadaji mogu držati pod kontrolom.
Također je korisno prepoznati čimbenike koji mogu potaknuti napadaje, poput stresa ili nedostatka sna, te ih pokušati izbjeći. Podrška obitelji, prijatelja i šire zajednice igra ključnu ulogu, kao i otvoren razgovor o bolesti. Uz to, važno je voditi računa o sigurnosti u svakodnevnim aktivnostima i brinuti se o mentalnom zdravlju.
Zato je Hrvatska udruga za epilepsiju pozvala građane, zdravstvene djelatnike, udruge, sportaše i sve prijatelje da se pridruže javnozdravstvenoj manifestaciji ‘Bicikliraj za epilepsiju’, koja će se održati u nedjelju 29. ožujka 2026. godine na Europskom trgu u Zagrebu.
Manifestacija se organizira upravo povodom Ljubičastog dana, međunarodnog dana posvećenog podizanju svijesti o epilepsiji.
Događaj se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba, dok su organizatori Hrvatska udruga za epilepsiju i Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba – Sektor za zdravstvo. U njegovoj realizaciji sudjeluju i brojni stručni partneri, među kojima su Hrvatska liga protiv epilepsije, referentni centri Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju i srodna područja, Hrvatsko društvo za dječju neurologiju i Hrvatsko društvo za EEG i kliničku neurofiziologiju, kao i Odjel za dječju neurologiju Klinike za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice te udruga Dravet sindrom Hrvatska.
Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, a procjenjuje se da u Hrvatskoj s njom živi oko 40 tisuća osoba. Unatoč tome, bolest je i dalje često praćena nerazumijevanjem i stigmatizacijom, zbog čega je iznimno važno kontinuirano informirati javnost i širiti svijest o izazovima s kojima se oboljeli svakodnevno susreću. Upravo takvi događaji imaju važnu ulogu u povezivanju zajednice i pružanju podrške.
Manifestacija ‘Bicikliraj za epilepsiju’ održava se od 2015. godine, uz iznimku pandemijskih godina, i svake godine okuplja velik broj građana, volontera i zdravstvenih djelatnika. Kroz zajedničku vožnju biciklom sudionici simbolično izražavaju solidarnost i podršku osobama s epilepsijom i njihovim obiteljima, šaljući snažnu poruku o važnosti razumijevanja, prihvaćanja i uključivanja u društvo.
Više informacija o događaju u nedjelju dostupno je ovdje.
Kampanja naglašava da je zaustavljanje tuberkuloze ostvariv cilj, ali samo uz odlučno političko vodstvo, veća ulaganja, bržu primjenu inovacija i snažnu suradnju različitih sektora
Poslušaj članak
Tuberkuloza i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov. Procjenjuje se da svake godine obolijevaju milijuni ljudi, a više od milijun njih izgubi život, unatoč činjenici da je riječ o bolesti koja je izlječiva i preventabilna
Svjetski dan tuberkuloze obilježava se svake godine 24. ožujka s ciljem podizanja svijesti o jednoj od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti na svijetu te poticanja globalnih napora za njezino suzbijanje. Datum podsjeća na povijesni trenutak iz 1882. godine kada je njemački znanstvenik Robert Koch otkrio uzročnika tuberkuloze, čime je otvoren put dijagnostici i liječenju bolesti.
Ove godine Svjetska zdravstvena organizacija obilježava ovaj dan pod sloganom ‘Yes! We can end TB!’ (‘Da, možemo zaustaviti tuberkulozu!’), šaljući snažnu poruku nade, ali i poziv na hitno djelovanje. Kampanja naglašava da je zaustavljanje tuberkuloze ostvariv cilj, ali samo uz odlučno političko vodstvo, veća ulaganja, bržu primjenu inovacija i snažnu suradnju različitih sektora.
Tuberkuloza i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov. Procjenjuje se da svake godine obolijevaju milijuni ljudi, a više od milijun njih izgubi život, unatoč činjenici da je riječ o bolesti koja je izlječiva i preventabilna. Iako su globalni napori u proteklim desetljećima spasili desetke milijuna života, napredak nije dovoljno brz da bi se ostvario cilj njezina iskorjenjivanja.
Najčešći simptomi plućne tuberkuloze uključuju dugotrajan kašalj koji traje dulje od tri tjedna, bol u prsima te iskašljavanje krvi ili sluzi. Često su prisutni i opći simptomi poput povišene temperature, noćnog znojenja, umora, gubitka apetita i neobjašnjivog mršavljenja. Simptomi se obično razvijaju postupno, zbog čega bolest u početku može proći neprimijećeno.
Iako su pluća najčešće zahvaćena, tuberkuloza se može proširiti i izvan njih, što se naziva izvanplućna tuberkuloza. Može zahvatiti limfne čvorove, osobito na vratu, gdje dolazi do njihova povećanja i otvrdnuća. Često se javlja i u kostima i zglobovima, posebno u kralježnici, što može uzrokovati bol i deformacije.
Tuberkuloza može zahvatiti i bubrege te mokraćni sustav, što se očituje bolovima, učestalim mokrenjem ili prisutnošću krvi u mokraći. U težim slučajevima može zahvatiti mozak i ovojnice mozga (tuberkulozni meningitis), što je ozbiljno stanje praćeno glavoboljom, ukočenošću vrata, povraćanjem i promjenama svijesti.
Također može zahvatiti trbušne organe, uključujući crijeva i potrbušnicu, te uzrokovati bolove u trbuhu, nadutost i probavne smetnje. U rjeđim slučajevima može se proširiti po cijelom tijelu (milijarna tuberkuloza), što predstavlja životno ugrožavajuće stanje.
Zbog raznolikih simptoma i mogućnosti zahvaćanja različitih organa, važno je na vrijeme prepoznati znakove bolesti i potražiti liječničku pomoć, osobito ako simptomi traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju.