Connect with us

Kultura

SMOTRA FOLKLORA Moreška i kumpanije stižu u Zagreb

Objavljeno

/

Folklorni plesači u raskošnim crvenim i crnim kostimima nastupaju ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Foto: Međunarodna smotra folklora

„Moreška” i „kumpanije” očuvane su u starim naseljima otoka Korčule te su upisane u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske

Poslušaj članak

U sklopu nastavka ovogodišnje jubilarne, šezdesete Međunarodne smotre folklora Zagreb koja je održana u srpnju, u Zagrebu će 23. i 24. listopada biti održane izvedbe čuvenih korčulanskih plesova s mačevima – „moreške” i „kumpanije”.

Ples „moreška” očuvan je u gradu Korčuli, a izvodi ga KUD Moreška uz pratnju limene glazbe prikazujući boj vojske oko djevojke bule. „Kumpanija” je pak organizirana skupina muškaraca koji plešu s mačevima pokazujući uvježbanost i spremnost na obranu, a u Zagreb stižu članovi Viteškoga udruženja „Kumpanjija” iz Blata.

Oba društva sudjelovala su na prvoj Smotri folklora 1966. godine. Nakon 60 godina, svoje nastupe održat će 23. i 24. listopada u središtu Zagreba – na trgu bana Josipa Jelačića i na Cvjetnom trgu. Nastupi će u petak 23. listopada biti održani u 19 sati i to na trgu bana Jelačića, a u subotu, 24. listopada u 11 sati na Cvjetnom trgu.

„Kumpanije” otoka Korčule i dramski boj dviju vojski s mačevima – „moreška” iz grada Korčule, čine taj otok jedinstvenim u svijetu po tim bojnim, viteškim igrama s mačevima. Nastupi za cilj imaju omogućiti svim građanima Zagreba pristup ovim simbolima lokalnoga – blatskog i korčulanskoga otočnog identiteta koji je važan i u nacionalnom smislu.

„Moreška” i „kumpanije” očuvane su u starim naseljima otoka Korčule te su upisane u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nedjeljive su od identiteta stanovnika grada i svih naselja na otoku Korčuli koja ih baštine dugi niz stoljeća. „Moreška”, kao živa slika grada Korčule i „kumpanije”, povijesne zaštitnice starih otočkih naselja, omogućuju specifičan pogled iz sadašnjosti u prošlost kroz vještinu plesnih pokreta s mačevima.

„Moreška” – bojni ples s mačevima, kroz stoljeća svog postojanja mijenjala se te potpuno suživjela s identitetom grada Korčule. U dramskom dijelu prikazuje tipičnu borbu za djevojku kroz sukob dviju vojski (bijele Osmana i crne Mora), oko djevojke – „bule”, dok sukob civilizacija ostaje u pozadini. Izvodi se uz glazbenu pratnju koju je 1937. skladao Krsto Odak, a strukturirana je u osam zasebnih koreografskih dijelova. Po uvodnoj plesnoj figuri „sfida” (izazov) slijedi sedam različitih mačevalačkih figura, „kolapa”. U gradu Korčuli naraštajima se prenosi više od 400 godina.

„Kumpanija” je organizirana skupina muškaraca koji plešu s mačevima pokazujući uvježbanost i spremnost na obranu. Očuvana je u starim naseljima otoka Korčule – Žrnovu, Pupnatu, Čari, Smokvici, Blatu te Veloj Luci. Prema predaji ples „kumpanija” je reminiscencija na borbe korčulanskih četa – „kumpanija” protiv gusara koji su u prošlosti napadali otok. Pripadaju skupini lančanih plesova s mačevima u kojima je mačevanje sporedno ili ga uopće nema, a naglasak je na povezanosti plesača tako da svaki plesač drži vršak mača onoga ispred ili iza sebe. Povezani plesači tvore lanac u kojem se izmjenjuju različite plesne figure, zapliću se i raspliću na najrazličitije načine.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kultura

KULTURA RAZLIČITOSTI Kako muzeje učiniti pristupačnijima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Najavni vizual međunarodne konferencije „Kultura različitosti“ o podzastupljenim i ranjivim skupinama u baštinskim ustanovama.
Foto: Tiflološki muzej

Tiflološki muzej okuplja stručnjake koji će govoriti o prilagodbi kulturnih sadržaja i ravnopravnom sudjelovanju osoba s invaliditetom i drugih podzastupljenih skupina

Poslušaj članak

U zagrebačkom Tiflološkom muzeju danas, 22. listopada, počinje treća međunarodna konferencija „Kultura različitosti: Podzastupljene i ranjive skupine u baštinskim ustanovama“. Dvodnevni skup, koji se održava u Draškovićevoj 80, na drugom katu, posvećen je otvaranju muzeja i drugih baštinskih ustanova osobama kojima je sudjelovanje u kulturnom životu otežano ili nedovoljno omogućeno.

U središtu konferencije su potrebe osoba s invaliditetom i drugih ranjivih i podzastupljenih skupina te načini na koje kulturne ustanove mogu prilagoditi svoje prostore, sadržaje i komunikaciju. Organizatori žele potaknuti i dodatnu edukaciju kulturnih djelatnika kako bi u svakodnevnom radu mogli bolje odgovoriti na različite potrebe posjetitelja.

Program je podijeljen u četiri tematska područja: pristupačnost kulturne baštine ranjivim skupinama, raznolikost i uključivost posjetitelja, obrazovna i komunikacijska uloga muzeja te razvoj publike u kulturi. Konferencija je namijenjena kustosima, muzejskim pedagozima i drugim djelatnicima u kulturi, kao i stručnjacima koji rade s podzastupljenim skupinama.

Prema objavljenoj knjižici sažetaka, program obuhvaća 37 usmenih i četiri posterska izlaganja. Otvorenje je predviđeno u 9.30 sati, nakon čega Željka Bosnar Salihagić održava uvodno izlaganje „Pristupačnost kao kontinuirani proces: od analize do provedbe“. Naglasak je na sustavnom prepoznavanju prepreka, planiranju prilagodbi i uključivanju iskustava samih korisnika.

Među najavljenim temama prvoga dana su inkluzivnost u kulturi iz perspektive Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, o kojoj govori Tea Rubeša, te pristupačnost hrvatskih muzeja, koju obrađuje Tea Rihtar Jurić. Predstavit će se i iskustva Narodne galerije u Ljubljani u radu s djecom s intelektualnim teškoćama i autizmom, kao i primjeri prilagodbe umjetničkih sadržaja učenicima s cerebralnim oštećenjem vida.

Drugi dan donosi teme obrazovanja, komunikacije i razvoja publike. Među njima je pilot-projekt slijepog vodiča kroz stalni postav Tiflološkog muzeja, koji predstavlja Nina Sivec. Program uključuje i iskustva rada sa starijim osobama te razmatranje uloge migranata u oblikovanju muzejskih sadržaja.

Konferencija polazi od potrebe da baštinske ustanove preispituju način na koji djeluju u svojim zajednicama. Uz očuvanje i predstavljanje baštine, njihova je zadaća omogućiti učenje, susrete i sudjelovanje ljudima različitih iskustava i mogućnosti. Zato prilagodba kulturnih sadržaja i osposobljavanje djelatnika trebaju biti dio redovitog rada ustanova.

Razmjenom stručnih znanja i praktičnih iskustava organizatori žele potaknuti promjene koje će muzejima pomoći da postanu otvorenija mjesta susreta i suradnje. Za osobe s invaliditetom to znači više mogućnosti za ravnopravno sudjelovanje u kulturnom životu i sadržaje oblikovane uz razumijevanje njihovih potreba.

Nakon konferencije planirana je objava zbornika radova tijekom 2027. godine, a program i knjižica sažetaka dostupni su na mrežnim stranicama Tiflološkog muzeja.

Nastavite čitati

Kultura

CALIMA Premijera predstave u Zagrebačkom plesnom centru

Objavljeno

/

Napisao/la:

Plakat plesne predstave „Calima“ Anne Borrás s plesačima na pozadini u toplim narančastim tonovima.
Foto: ZPC

U središtu CALIME nalazi se dah: dah pod pritiskom, isprekidan dah i dah koji dijelimo

Poslušaj članak

Plesna predstava CALIMA premijerno će biti izvedena u srijedu, 30. rujna u 20 sati, u Zagrebačkom plesnom centru (ZPC). Predstava donosi jedinstveno umjetničko istraživanje kretanja saharske prašine preko granica i oceana: od Sjeverne Afrike, preko Kanarskih otoka, pa sve do dalekih obala.

Koncepciju predstave potpisuje Anna Borràs, koja je koreografiju osmislila u bliskoj suradnji s međunarodnim plesnim ansamblom koji čine Anita Czako, Hilda Holm, Lea Amneby Snickers, Maja Grimsted, Daria Cristea, Teodor Cauș, Valeriia Lysenkovska, Valeriia Churai, Juliia Tytska i Nikita Sulko.

Inspirirana atmosferskim fenomenom u kojem gusti zrak i čestice zemlje preobražavaju krajolik i brišu horizonte, predstava premješta naglasak s vizualnog doživljaja na sam čin disanja. U središtu CALIME nalazi se dah: dah pod pritiskom, isprekidan dah i dah koji dijelimo. Kada zrak postane gust i vidljiv, disanje prestaje biti samorazumljivo te postaje stalno pregovaranje između tijela i njegove okoline. Kroz impresivnu koreografiju, Sahara se taloži na koži i ulazi u pluća, čineći tijelo privremenim arhivom svega što kroz njega prolazi. Sitne čestice nošene vjetrom tako pretvaraju zrak u jezik migracije, preobrazbe i protoka.

Dramaturška savjetnica na projektu je Martina Tomić, autorsku glazbu potpisuje Alex Paton, dok je za oblikovanje svjetla zaslužna Ema Kani. Vizualni i materijalni sloj predstave oblikovali su kostimograf Karlo Blažina, Montserrat Picó (rekviziti i marame) te Joan Maria Borràs, koji je ustupio tkaninu za predstavu. Asistentica produkcije je Matilda Bjärum, fotografiju i video potpisuje Nina Đurđević, a vizualno oblikovanje Tihomir Filipec.

– CALIMA nije samo krajolik koji promatramo, nego i prostor u kojem moramo disati. Pokret nastaje iz gustoće zraka i krhke ustrajnosti disanja, dok zvuk i svjetlo prate udisaje i izdisaje plesača, stvarajući promjenjiv scenski krajolik u kojem su slika, zrak i tijelo nerazdvojni – ističe autorski tim predstave.

Pored koreografskog i estetskog sloja, predstava otvara i važno pitanje zajedništva u suvremenom trenutku: kako ostajemo zajedno kada je disanje otežano? U izmaglici u kojoj vidljivost slabi, dah postaje nevidljiva nit koja povezuje izvođače i publiku u zajednički prostor.

Predstava nastaje u okviru projekta dancEUA sufinanciranog sredstvima Europske Unije kroz program Kreativna Europa. U realizaciji projekta sudjeluju Studio za suvremeni ples (Hrvatska), Central Europe Dance Theatre (Mađarska), M Studio (Rumunjska), Vitlycke-CPA (Švedska) i Ukrainian Contemporary Dance Platform (Ukrajina), u suradnji sa Zagrebačkim plesnim centrom (ZPC) i TALA PLE(j)S-om.

Projekt je financijski podržan od strane Europske Unije, Ministarstva kulture i medija RH, Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova, uz podršku OŠ Stjepana Radića – Bibinje, Skånes Dansteater, Danscentrum Syd i København Danser Studios, koji su ustupili studijske prostore za rad tijekom procesa kreacije.

Nastavite čitati

Kultura

Frooom! filmovi osvajaju međunarodne festivale

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je petero mladih koji poziraju u neobičnom prostoru s teksturiranim zidovima u zelenim, žutim i sivim tonovima. Svi nose sunčane naočale i stoje s rukama na bokovima, stvarajući opuštenu i samouvjerenu pozu. Odjeveni su u ležernu odjeću, a različiti modeli naočala i izrazi lica daju fotografiji razigran karakter. Fotografija djeluje spontano i kreativno te prenosi atmosferu druženja, zajedništva i mladenačke energije.
Foto: Bacači sjenki

Kroz filmsko stvaralaštvo djeca i mladi razvijaju kreativnost, kritičko mišljenje, samostalnost i sposobnost timskog rada. Mnogi polaznici sudjeluju u stvaranju više filmova te postupno razvijaju vlastiti filmski izraz

Poslušaj članak

Četiri filma nastala na riječkim radionicama Frooom! filmske škole za djecu i mlade ove su godine ostvarila devet festivalskih selekcija u sedam zemalja na pet kontinenata. Posebno priznanje osvojio je animirani film „Olujna priča”, čime je još jednom potvrđen kvalitetan rad mladih autora i njihovih mentora

Film „Olujna priča” osvojio je priznanje na 7. festivalu Stop Motion Scena u Karlovcu, a odabran je i za natjecateljski program festivala Anim!Arte u brazilskom Rio de Janeiru. Film su na radionici stop animacije osmislili Bruna Čepulo, Nika Rimpf Savić, Laura Kunda Gustavsson i Marko Vukušić, uz mentorstvo Mateje Vladove.

Fantastični film „Fall Asleep” odabran je za festivale u Melbourneu, indijskom Ahmedabadu i Novom Sadu. Priča prati upravitelja snova i osobu koja ostaje zarobljena u vlastitom snu. Film su stvorili Dominik Velčić, Nina Janežić, Kamilo Correa Peranić, Andro Leon Stipetić, Matilda Zulle i Marko Vukušić, uz mentora Mateja Beluhana.

Satirički film „ŠestZeroPodcast” sudjeluje u programu MiCe festivala u Madridu i 64. Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece u Đurđevcu. Film na duhovit način propituje svijet podcasta, influencera i društvenih mreža. Riječ je o osmom filmu Frooom! škole odabranom za MiCe festival i trećem koji je nastao u Rijeci. Mentor filma je Boris Vuković, a autorsku ekipu čine Lun Blečić, Bruna Čepulo, Mak Juraj Čule, Nina Janežić, Nika Rimpf Savić, Dominik Velčić, Linda Vlaisavljević, Tamara Vlaisavljević i Marko Vukušić.

Film „Zapeli u filmu”, komična priča o filmskoj ekipi zarobljenoj u liftu, odabran je za KIDS FIRST! Film Festival u Sjedinjenim Američkim Državama i festival smijeha FIFES Junior u Luki pokraj Zagreba. Film je nastao na riječkoj radionici 2024. godine, a dovršen je 2025. godine pod mentorstvom Vjerana Vukašinovića.

Ovi uspjesi nastavak su rada Frooom! interdisciplinarne filmske škole, koju Bacači sjenki u Rijeci razvijaju od 2014. godine. Kroz filmsko stvaralaštvo djeca i mladi razvijaju kreativnost, kritičko mišljenje, samostalnost i sposobnost timskog rada. Mnogi polaznici sudjeluju u stvaranju više filmova te postupno razvijaju vlastiti filmski izraz.

Frooom! školu organiziraju Bacači sjenki, a njezin rad i produkciju filmova podržavaju Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija, Hrvatski audiovizualni centar, Agencija za elektroničke medije, Društvo hrvatskih filmskih autora i producenata te drugi partneri i podupiratelji.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu