Connect with us

Medicina

Boravkom na svjetlu pobijedite dijabetes

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje kako djevojka šeta u prirodi po suncu.
Foto: Pexels

Vrlo je vjerojatno da bi se boravak na dnevnoj svjetlosti ubuduće mogao preporučivati kao dio terapije za prevenciju od dijabetesa tipa 2

Danas od šećerne bolesti u svijetu boluje gotovo 500 milijuna ljudi. Većina njih ima upravo dijabetes tipa 2 koji se često veže uz debljinu, a nastaje zbog inzulinske rezistencije. Iako se radi o lakšem obliku dijabetesa, tu bolest ne smije se olako shvatiti.

Iako postoje lijekovi koji se koriste za suzbijanje dijabetesa, odnosno njegovu kontrolu, postoji i lakši način borbe protiv ove bolesti. Naime, kako piše Earth.com, studija napravljena u jednom laboratoriju u Nizozemskoj sugerira kako boravak na prirodnom svjetlu može normalizirati razinu šećera u krvi, te uz normalnu prehranu i pravodobnu upotrebu lijekova, smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2.

U provedenoj studiji sudjelovali su volonteri stariji od 65 godina. Oni su proveli 4 i pol dana u sobama Sveučilišta u Maastrichtu, uz široke prozore ili fiksnu rasvjetu. Nakon četiri tjedna ljudi koji su proveli dane uz dnevno svjetlo, sada su morali provesti vrijeme na fiksnom i obrnuto.

– Uglavnom provodimo dane pod umjetnom rasvjetom, koja ima niži intenzitet svjetlosti i uži spektar valnih duljina od prirodne svjetlosti – istaknuo je voditelj istraživanja Jorisom Hoeksom.

Istraživački tim promatrao je kako se glukoza ponašala kod ljudi pod kojim okolnostima. Kako bi se moglo smatrati da je razina šećera u krvi kod odrasle osobe normalna, mora imati vrijednosti 70 do 180 mg/dL.

Tijekom izlaganja dnevnom svjetlu sudionici su proveli oko 51% dana unutar normalnog raspona glukoze u krvi, u usporedbi s približno 43% tijekom izlaganja umjetnom svjetlu.

Sudionici su imali male senzore, odnosno naprave putem kojih je praćena glukoza u njihovoj krvi. Analiza se oslanjala na 10 ljudi. Ljudi su imali normalnije rezultate glukoze pri boravku na dnevnom svjetlu.

Isto tako, na ispitanicima su provedeni testovi energije koji su bili temeljeni na disanju. Testovi su pokazali kako pri boravku na dnevnom svjetlu dolazi do sagorijevanja više masti kako bi se proizvela energija.

S obzirom na to da iskorištavanje masnih naslaga u tijelu može smanjiti potrebu za uzimanjem lijeka inzulina nakon obroka, dolazimo do zaključka da bi popodnevna šetnja ili bilo kakva fizička aktivnost po dnevnom svjetlu mogla biti jedna od krucijalnih stavki za suzbijanje dijabetesa.

Još jedan od testova bio je mjerenje melatonina (hormona sna) u večernjim satima nakon što su sudionici bili izloženi svjetlu u svakom dobu dana. Pokazano je da su razine tog hormona bile veće kod osoba koje su boravile na dnevnom svjetlu dva sata prije spavanja.

Laboratorijski uzgojene stanice koje su pretvorene u jednostavna vlakna, pokazale su da se ‘unutarnji sat’ organizma ranije pomiče. To utječe na uzimanje glukoze iz tijela kako bi ga iskoristile mišićne stanice. Ovaj process može uravnotežiti razinu glukoze u krvi.

Dnevna svjetlost, također, može pomoći organizmu da kontrolira vremenski unos hrane, što isto tako može uravnotežiti razinu glukoze u krvi.

Pri ovom testiranju ispitanici su bili u kontroliranim uvjetima, odnosno ograničeno im je sjedenje, gledanje u računalo, praćeno je vrijeme kad jedu, spavaju i šetaju. Upravo zato je svjetlost bila jedina varijabla koja je značajnije utjecala na glukozu u ovom ispitivanju.

Isto tako, razina svjetlosti mijenja se s godišnjim dobom pa se ne može očekivati da u svakom podneblju rezultati budu isti.

Istraživači planiraju nekoliko tjedana upariti svjetlosne senzore s monitorima glukoze kako bi vidjeli hoće li učinak biti isti i kod su ispitanici u svojim kućama.

Ako se ova studija pokaže točnom na većem uzorku ljudi i na drugim mjestima, vrlo je vjerojatno da bi se boravak na dnevnoj svjetlosti ubuduće mogao preporučivati kao dio terapije za prevenciju dijabetesa tipa 2.

Ova terapija mogla bi funkcionirati pod uvjetom da ljudi ‘dovedu u red’ svoje životne navike hranjenja, spavanja i fizičke aktivnosti, odnosno šetanja.

Studija je objavljena u časopisu Cell Metabolism.

Medicina

Engleska zagorčava život pacijentima sa ADHD-om

Objavljeno

/

Foto: arhiva

Tamošnji integrirani odbori, njih 22 od ukupno 42, uveli su ograničenja za procjenu broja ljudi oboljelih od ADHD-a za 2025./2026. godinu

ADHD ili poremećaj pažnje s hiperaktivnošću sve je češći među ljudima. Od ove bolesti u svijetu pati više od 366 milijuna odraslih ljudi, dok se u Engleskoj s ADHD-om  bori više od 2,5 milijuna stanovnika.

Britanska National Health Service (NHS) počela je ograničavati tamošnjim pacijentima s ADHD-om procjenu, te im na taj način usporavati adekvatno liječenje koje im je potrebno kako bi bolest držali pod kontrolom. Sve to pod izgovorom kako žele uštediti novac.

Tamošnji integrirani odbori, njih 22 od ukupno 42, uveli su ograničenja za procjenu broja ljudi oboljelih od ADHD-a za 2025./2026. godinu, piše Guardian.

Još poraznija činjenica je to, da od 22 odbora koji su uveli ograničenja, 13 ih nije  obavijestilo liječnike opće prakse o toj odluci, dok njih 12 nije obavijestilo pacijente.

Iz dobrotvorne organizacije ADHD UK, koja je dobila navedene podatke, kazali su da nedostatak komunikacije od strane NHS-a pokazuje da se pokušava sakriti da se ograničenja procjene široko koriste kako bi im se pomoglo u suočavanju s pritiskom na proračun.

-Vrijeme čekanja na procjene već je užasno dugo, i šokantno je vidjeti kako NHS dodatno racionira skrb ljudima kako bi uštedio novac. To je okrutno, ali sve raširenije. Vidimo kako ICB-ovi ograničavaju pacijentima pristup procjeni ADHD-a bez da liječnicima opće prakse ili pacijentima kažu da to rade. Osobe sa sumnjom na ADHD očajnički trebaju što prije potpunu procjenu kako bi mogle dobiti liječenje i nastaviti sa svojim životima  – kazao je glavni izvršni direktor ADHD UK-a, Henry Shelford.

Tamošnja vladina radna skupina za ADHD u svojem je izvješću iz studenog prošle godine upozorila kako bi pacijenti s ovom bolešću, koji nisu procijenjeni, mogli imati ozbiljnih problema s radom na poslu ili praćenjem nastave u školi – poručuje radna skupina za ADHD u svom izvješću. Osim toga, radna skupina smatra kako je zbog nedostatka podrške pacijentima s ADHD-om, kriminal, droga i niža stopa obrazovanja u velikom porastu.   

Međutim, o svojoj odluci nisu obavijestili niti liječnike ni pacijente pa je 8583 osobe čekalo na procjenu ADHD-a. Isto tako, na procjenu za autizam čekalo je 1306 osoba. U nekim dijelovima Engleske ljudi čekaju u prosjeku osam godina za dobivanje termina za procjenu.

Nekoliko integrativnih odbora istaknulo je kako su obavijestili pacijente i liječnike, ali većina ih to nije učinila.

Kako navodi England NHS, pacijenti koji traže uslugu i dalje se mogu zapisati za pregled.

Tvrdnje da su prijedlozi sheme plaćanja osmišljeni kako bi ograničili izbor pacijenata i pristup uslugama za ADHD su netočne i liječnici opće prakse mogu nastaviti upućivati ​​pacijente kada je to klinički primjereno – navode iz  England NHS.

Ostaje za vidjeti kada i kako će se nastaviti pregledi oboljelih od ADHD-a i autizma u Engleskoj.

Nastavite čitati

Medicina

Dobra oralna higijena može sačuvati zdravlje srca 

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje zubara kako popravlja zube pacijentici.
Foto: Pexels

Otkriveno je kako temeljita i redovna oralna higijena u djetinjstvu može smanjiti rizik od srčanih bolesti u odrasloj dobi

Danas gotovo da i ne postoji čovjek koji nema barem minimalnih problema sa zubima ili desnima. Međutim gotovo nitko ne zna da zbog bolesti zubiju, odnosno bolesti desni ili usne šupljine može doći do srčanog udara. Ovu činjenicu potvrdila su genetska istraživanja, klinička ispitivanja i laboratorijski tekstovi, piše Sciencealert.

Naime, ova teza razvila se tijekom godina istraživanja, a sada su znanstvenici došli do novih otkrića koja su dodatno, moglo bi se reći i nepobitno, potvrdila da su srčani problemi koji su uzrokovani začepljenjem arterija zapravo usko povezani sa parodontnom bolešću.

Istraživači su uzeli u obzir da do srčanog zastoja ili začepljenja arterija vrlo vjerojatno dolazi zbog toga što bakterije iz čovjekovih usta kroz oštećene desni ulaze u tijelo te da bi to mogao biti jedan od glavnih razloga zbog kojih se događa začepljenje i oštećenje arterija te dolazi do srčanog udara.

-Vaša usta i vaše srce su povezani. Bolesti desni i loša oralna higijena mogu omogućiti bakterijama ulazak u krvotok, uzrokujući upalu koja može oštetiti krvne žile i povećati rizik od srčanih bolesti – istaknuo je dječji kardiolog Andrew Tran.

Veliki problem leži u tome što začepljenje, odnosno oštećenje krvnih žila može doći zbog više faktora koje izaziva čovjek svojim neurednim načinom života, odnosno lošim životnim navikama.

U te loše životne navike spadaju pušenje i nezdrave prehrambene navike kao što je pretjerani unos rafiniranog šećera kroz hranu. Sve to može dovesti do pretilosti koja zna biti triger za probleme s desnima ili aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest (ASCVD).

Neke studije istraživale su prehrambene navike ljudi u djetinjstvu te je otkriveno kako temeljita i redovna oralna higijena u djetinjstvu može smanjiti rizik od srčanih bolesti u odrasloj dobi.

-Postoje snažni dokazi da liječenje parodontalne bolesti poboljšava parametre, poput krvnog tlaka, razine kolesterola lipoproteina visoke gustoće i upalnih markera. Ovo je važno otkriće jer je poznato da ovi kriteriji povećavaju budući kardiovaskularni rizik i pružaju moguću vezu između parodontalne bolesti i ASCVD-a – pišu istraživači u objavljenom radu.

Znanstvenici tvrde da bi se trebale obaviti detaljnije studije koje obuhvaćaju bolesti srca i zdravlje desni. Tako bi jedno od ključnih istraživanja moglo biti usmjereno na pronalazak odgovora na pitanje, pomažu li terapije za liječenja parodontoze u prevenciji aterosklerotske kardiovaskularne bolesti.

Ako se i u budućim istraživanjima bude utvrdilo da liječenje parodontoze sprječava pojavu ASCVD-a, možda bi se uzročnika moglo zaustaviti na vrijeme te ne bi toliko često dolazilo do srčanih bolesti koje su jedan od najčešćih uzročnika smrti u svijetu.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Circulation.

Nastavite čitati

Medicina

Razvija se revolucionarni lijek protiv depresije?

Objavljeno

/

Foto: arhiva

Tijekom vremena moglo bi doći do toga da se putem magnetske stimulacije aktiviraju ciljane neuronske aktivnosti, te se tako smanji stvaranje negativnih misli, a potiče pozitivno razmišljanje

Depresija je mentalno stanje lošeg raspoloženja, karakteriziraju je konstantna tuga, nesposobnost uživanja u stvarima ili aktivnostima koje su ranije osobu ispunjavale i činile sretnom te konstantne crne misli.

Smatra se da danas od depresije boluje oko 4% stanovništva industrijski razvijenih zemalja što nas dovodi do brojke od 450 milijuna ljudi. Depresivni ljudi najopasniji su za sebe, a njihovo ponašanje dugotrajno može narušiti zdravlje njima bliskih ljudi koji im pokušavaju pomoći.

Za liječenje depresije postoje antidepresivi, ali većina medikamenata koji se prepisuju pacijentima koji boluju od ovog stanja izazivaju napadaje panike i suicidalne misli. Upravo zbog toga prijeko je potrebna alternativa koja bi pomogla oboljelima, a da nema štetne nuspojave opasne pod konzumenta.

Upravo na tom tragu su znanstvenici otkrili jedan način na koji se depresija kod ljudi može ‘ukloniti’ bez upotrebe štetnih lijekova, piše ScienceAlert.

Naime, znanstvenici su radili istraživanje na miševima koristeći konstruirani virus bjesnoće zajedno s psilocibinom, istom supstancom koju proizvode psihodelične gljive, a koja kod ljudi izaziva blagu euforiju i potiče dobro raspoloženje. Ista stvar se dogodila kod testiranih miševa.

Inače, u kliničkom ispitivanju kod ljudi koji boluju od depresije psilocibin se pokazao kao djelotvoran. Ova tvar, koja se kako smo već spomenuli, dobiva iz psihodeličnih ‘čudesnih gljiva’, ima protuupalna svojstva, a djeluje tako da preoblikuje moždane veze, ali ne jednakom brzinom kod svih neurona. Isto tako u ispitivanju 2021. godine otkriveno je da te promjene mogu biti dugotrajne.

S obzirom na to da većina ljudi koji se bore s depresijom ne vidi poboljšanja od uzimanja klasičnih antidepresiva, ovaj alternativni pristup liječenju mogao bi biti jedno od rješenja za ljude koji se bore s depresivnim stanjima.

– Prežvakavanje misli jedna je od glavnih točaka depresije, gdje ljudi imaju taj nezdravi fokus i stalno se zadržavaju na istim negativnim mislima. Smanjenjem nekih od tih povratnih petlji, naši nalazi su u skladu s tumačenjem da psilocibin može preprogramirati mozak kako bi prekinuo ili barem oslabio taj ciklus – ističe biomedicinski inženjer sa Sveučilišta Cornell, Alex Kwan.

U novoj studiji koju je vodio biomedicinski inženjer Quan Jiang, istraživači su detaljnije proučili koji se moždani krugovi preoblikuju i kako, koristeći sintetički virus bjesnoće za praćenje promjena u moždanim vezama. Virus bjesnoće poznat je po tome da preskače sinapse.

Virus je pratio tragove fluorescentnih proteina kroz mozak miša. Miševi su primili jednu dozu psilocibina ili placeba, a zatim, dan kasnije, virus. Tjedan dana kasnije, istraživači su usporedili virusne tragove.

Istraživanja su otkrila da su zajedničkim djelovanjem virusa i psilocibina područja mozga povezana sa senzornom obradom postala više povezana s dijelom mozga koji poduzima akciju, točnije, veze unutar dijela mozga koji je zadužen za odvijanje petlje negativnih misli bila je smanjena.   

Studija je pokazala da se moždana aktivnost usmjerila tamo gdje se dogodilo preoblikovanje psilocibina, točnije tamo gdje mozak poduzima akciju.

To znači da bi se tijekom vremena moglo doći do toga da se putem magnetske stimulacije aktiviraju ciljane neuronske aktivnosti, te se tako smanji stvaranje negativnih misli, a potiče pozitivno razmišljanje.

– Naša studija nagovještava uzbudljiv put za buduća istraživanja kombiniranja neuromodulacije s psihodelicima kako bi se precizno ciljali i preprogramirali specifični sklopovi – zaključili su istraživači.

Ako se ova kombinacija bude mogla koristiti na ljudima, to bi definitivno mogao biti proboj u liječenju ljudi koji se bore s kliničkom depresijom.

Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu Cell.

Nastavite čitati

U trendu