Povodom Međunarodnog tjedna gluhih osoba i Međunarodnog dana znakovnog jezika, Hrvatski savez gluhih i nagluhih organizirao je čitanje hrvatskih priča na znakovnom jeziku
Poslušaj članak
Djeca vole priče jer se zabave i iz njih izvuku neku pouku. Kroz priče gluha i nagluha djeca, poput čujuće, mogu razvijati kreativnost i maštu te im priče na prilagođen način trebaju biti dostupne.
Povodom Međunarodnog tjedna gluhih osoba i Međunarodnog dana znakovnog jezika, Hrvatski savez gluhih i nagluhih organizirao je 23. rujna u Gradskoj knjižnici čitanje hrvatskih priča na znakovnom jeziku s aplikacije ‘Basna, bajka, burg’.
Redatelj Mario Kovač, Kiara Vrljić i Mona Vincek iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih čitali su priče na hrvatskom znakovnom jeziku i hrvatskom jeziku. Priče su oduševile čujuću, gluhu i nagluhu djecu te njihove roditelje, a nakon svakog čitanja na interaktivan način usvojili su nove riječi na hrvatskom znakovnom jeziku.
Redatelj Mario Kovač izrazio je zadovoljstvo što sudjeluje na obilježavanju Međunarodnog tjedna gluhih osoba i Međunarodnog dana znakovnog jezika. Naglasio je da se druži i surađuje s gluhim osobama već niz godina. Uz projekte s gluhim osobama radio je i predstave s Udrugom ‘Dlan’.
– Jako je važno da hrvatski znakovni jezik ima svoj dan i da je prepoznat kao ravnopravni jezik u porodici svih jezika. To je jedan prekrasan, kreativan, gotovo poetski jezik. Uvijek mi je zanimljivo vidjeti kako ga interpretiraju i kako svaki govornik hrvatskog znakovnog jezika daje nešto svoje tom jeziku, ima svoj specifičan pokret – rekao je Kovač. Naglasio je kako je važno da i gluha djeca uživaju u pričama, jer su one temeljni dio odrastanja svakog djeteta.
Predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek rekla je da se gluhe osobe doživljava kao da imaju nevidljivi invaliditet te se Međunarodnim tjednom gluhih osoba želi proširiti glas tih osoba, pokazati da oni postoje. Upozorila je da se gluhe osobe još uvijek suočavaju s velikim izazovima.
Nedostaje prevoditelja na znakovni jezik, što otežava i integraciju gluhih osoba u društvo, a unatoč tome što je sve više visokoobrazovanih mladih gluhih osoba, neki se od njih ne uspiju zaposliti u struci. Još uvijek je problem što druge osobe ne znaju kako pristupiti gluhoj osobi, kako s njom komunicirati.
Vincek je istaknula važnost obilježavanja Međunarodnog dana znakovnog jezika jer je taj jezik dio kulture zajednice gluhih osoba.
– U svijetu postoji više od 200 različitih znakovnih jezika. Svaka država ima više-manje svoj znakovni jezik, jednako su različiti kao i govorni jezici – pojasnila je Vincek. Naglasila je da mediji značajno utječu na podizanje svijesti o znakovnom jeziku. Premijere pojedinih emisija i Dnevnik na Hrvatskoj televiziji svakodnevno se prevode na znakovni jezik.
Vincek je istaknula da se svijest o znakovnom jeziku podiže i sve većim uključivanjem gluhe djece u redovan sustav obrazovanja, gdje koriste uslugu komunikacijskog posrednika. Spomenula je da važnu ulogu u podizanju svijesti o hrvatskom znakovnom jeziku ima i aplikacija ‘Basna, bajka, burg’, jer priče na tom jeziku nisu namijenjene samo gluhoj i nagluhoj, nego i čujućoj djeci.
– To je aplikacija koja se može skinuti na mobilne telefone. Ovu aplikaciju je napravila umjetnička organizacija Yelo, a ona je zamišljena tako da kada se šeće gradom, pojavljuju se priče koje djeca mogu slušati – priče se pojavljuju na određenim lokacijama kao što su dječji vrtići. U dogovoru s umjetničkom organizacijom prijavili smo se na natječaj Ministarstva kulture, odobrena su nam sredstva te smo 45 priča od ukupno 90 na aplikaciji prilagodili gluhoj i nagluhoj djeci, odnosno preveli na hrvatski znakovni jezik, ali željeli bismo sve priče prevesti na taj jezik – pojasnila je Vincek.
Za Međunarodni tjedan gluhih osoba i Međunarodni dan znakovnog jezika poručila je da gluhe osobe žive u društvu, žele biti vidljive i žele da se ljudi ne boje komunicirati s njima.
Imate li prijedlog teme o kojoj biste voljeli čitati? Nešto vas muči ili zanima, a nigdje ne nalazite odgovore? Imate osobno iskustvo koje bi moglo pomoći drugima? Pišite nam na info@in-portal.hr – bez formalnosti, bez barijera
Poslušaj članak
Dragi čitatelji, pratitelji, prijatelji In Portala, od samih početaka našeg portala trudimo se donositi vijesti, teme i priče koje se drugdje rijetko ili nikako ne čuju. Pružiti prostor onima koji su često na društvenim marginama – to je naša misija.
Ali svjesni smo da najbolji sadržaj često dolazi upravo iz svakodnevnog života – iz vaših iskustava, pitanja i prijedloga.
Zato vam sada otvaramo još jedan kanal suradnje: odsad nas možete slobodno kontaktirati na info@in-portal.hr i podijeliti s nama što vam je na umu.
Imate li prijedlog teme o kojoj biste voljeli čitati? Nešto vas muči ili zanima, a nigdje ne nalazite odgovore? Imate osobno iskustvo koje bi moglo pomoći drugima?
Pišite nam – bez formalnosti, bez barijera.
Naš je cilj stvoriti otvoreni prostor u kojem se svatko može prepoznati. Ne morate biti novinari, aktivisti ili stručnjaci da biste bili važan glas u zajednici – dovoljno je da imate nešto za reći. Bilo da se radi o kritici, ideji, pohvali ili nekoj situaciji iz vaše svakodnevice, sve su to teme koje vrijedi čuti i zabilježiti.
Vaša poruka ne mora biti duga – može biti pitanje, komentar, kratki osvrt. Bitno je da dolazi iz stvarnog života. Mi ćemo je pročitati, razmotriti i, kad god je to moguće, pretvoriti u sadržaj koji će potaknuti raspravu, podići svijest ili barem nekoga ohrabriti.
Zajedno možemo napraviti puno više – zato, uključite se. Jer ovaj portal pripada vama.
Bilo je poprilično izazovno na kazališne daske postaviti tekst koji glumci izvode na znakovnom jeziku
Poslušaj članak
Jučer je u zagrebačkoj Maloj sceni bila pomalo naelektrizirana atmosfera pred izvođenje kazališne predstave na znakovnom jeziku ‘I anđeli imaju etički kodeks’.
Ništa neobično, budući da cijeli glumački ansambl čine isključivo naturščici – gluhoslijepe osobe i njihovi komunikacijski posrednici. Uglavnom je riječ o članovima i suradnicima Saveza gluhoslijepih osoba Dodir. Pozitivna trema i uzbuđenje pred samu premijeru glumcima je očito pomogla, budući da je njihovu izvedbu publika honorirala glasnim pljeskom.
Scenarij potpisuje Elizabeta Tarczay, koja se u predstavi ponajprije bavi etičkim kodeksom koji vrijedi za komunikacijske posrednike, a uz ostalo tumači i zašto gluhoslijepe osobe te prevoditelje zovu ‘anđeli u crnom’.
Bilo je poprilično izazovno na kazališne daske postaviti tekst koji glumci izvode na znakovnom jeziku. No ne i za mladu kazališnu redateljicu Niku Bokić, koja je predstavu podijelila u nekoliko vinjeta iz života komunikacijskog posrednika za gluhoslijepe osobe. Predstava na šaljiv način ukazuje na greške koje ponekad čine komunikacijski posrednici, a u ponovljenin scenama pokazuje način na koji se pravilno komunicira s korisnikom.
Redateljicu Bokić pitamo gdje je našla inspiraciju za predstavu i na koji je način komunicirala s glumcima, budući da sama nije posve usvojila znakovni jezik.
– Znakovni jezik samo natucam. No iz čisto lingvističke perspektive bili su mi fascinantni znakovni jezici općenito, pa sam u Savezu Dodir upisala tečaj znakovnog jezika, koji sam ljetos i završila. Glumce u ovoj predstavi, dakle komunikacijske posrednike i korisnike njihovih usluga, upoznala sam ranije volontirajući u Dodiru. U ovoj predstavi glume tri čujuće i tri gluhe i nagluhe osobe, tako da teret rada s glumcima nije bio samo na meni, što je jako dobro funkcioniralo – kaže redateljica Bokić.
Na kazališnim se daskama po prvi puta okušala i Mateja Tutiš, koja je u stvarnom životu stručni komunikacijski posrednik jednoj gluhoj učenici.
– Naš cilj je kroz ovu predstavu pokazati koliko je posao komunikacijskog posrednika važan. Jer bez nas gluhoslijepe osobe teško bi se snalazile u svakodnevnom životu, u društvu općenito. No naš se posao nerijetko podcjenjuje i prolazi ispod radara javnosti. Osjećam veliku odgovornost dok radim u školi, jer trudim se da moja korisnica dobije isto znanje i informacije kao i njezini čujući razredni kolege, a to nije uvijek jednostavan zadatak – veli nam Mateja.
Kroz ovaj program Hrvatski savez za rijetke bolesti educirat će 24 stručna djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova kako bi njihove ustanove stekle kapacitete za prilagodbu odgojno-obrazovnog okruženja potrebama djece s rijetkim bolestima
Poslušaj članak
Hrvatski savez za rijetke bolesti poziva roditelje da se uključe u edukativni program koji se provodi u sklopu projekta ‘Resursni centar – unapređenje kvalitete života djece s rijetkim bolestima’.
Cilj projekta je educirati stručni tim vrtića i škola s područja grada Zagreba – učitelje, stručne suradnike i drugo osoblje – te ih upoznati s potrebama djece koja žive s rijetkim bolestima i njihovih obitelji.
Edukacija obuhvaća medicinski, sociološki i psihološki aspekt života s rijetkim bolestima, s naglaskom na razumijevanje, podršku i inkluziju djece u vrtićkom i školskom okruženju.
Roditelji su pozvani da prijave vrtić ili školu koju njihovo dijete pohađa kako bi se organizirala edukacija i pomoglo stručnom timu da bolje razumije i podrži njihovo dijete.
Istodobno, vrtići i škole mogu se prijaviti kako bi stekli znanja i alate koji će im pomoći u stvaranju sigurnog, podržavajućeg i inkluzivnog okruženja za svako dijete.
Djeca s rijetkim bolestima u obrazovnom sustavu često se suočavaju s preprekama koje se mogu izbjeći pravovremenim informiranjem i edukacijom. Cilj Saveza je osigurati da odgojno-obrazovni djelatnici imaju konkretna znanja i alate kako bi prepoznali specifične potrebe djece s rijetkim bolestima, učinkovito komunicirali s roditeljima te uspješno prilagodili pristup i okruženje. Na taj se način stvaraju uvjeti da svako dijete ima jednaku priliku za uključivanje, učenje i razvoj u vrtiću ili školi.
Predsjednica Saveza, Sara Bajlo, istaknula je kako ih veseli što interes za edukaciju postoji i izvan Zagreba, što pokazuje da je tema važna i na nacionalnoj razini te da će Savez nastaviti razvijati slične projekte i u budućnosti.
– Za ovaj projekt smo dobili skromna sredstva, no iskoristili smo ih tako da ostvarimo maksimalan učinak. Nadamo se da će u budućnosti biti osigurana i snažnija podrška kako bismo program mogli proširiti i uključiti još više ustanova, stručnjaka i djece – poručila je Bajlo.
Kroz ovaj program Hrvatski savez za rijetke bolesti educirat će 24 stručna djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova – članove stručnih timova, nastavnike i odgojitelje – kako bi njihove ustanove stekle kapacitete za prilagodbu odgojno-obrazovnog okruženja potrebama djece s rijetkim bolestima.
Svi zainteresirani mogu dobiti dodatne informacije i prijaviti se putem email adrese rijetke.bolesti@gmail.com, a rok za prijave je prosinac 2025. godine.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.