Povodom Međunarodnog tjedna gluhih osoba i Međunarodnog dana znakovnog jezika, Hrvatski savez gluhih i nagluhih organizirao je čitanje hrvatskih priča na znakovnom jeziku
Djeca vole priče jer se zabave i iz njih izvuku neku pouku. Kroz priče gluha i nagluha djeca, poput čujuće, mogu razvijati kreativnost i maštu te im priče na prilagođen način trebaju biti dostupne.
Povodom Međunarodnog tjedna gluhih osoba i Međunarodnog dana znakovnog jezika, Hrvatski savez gluhih i nagluhih organizirao je 23. rujna u Gradskoj knjižnici čitanje hrvatskih priča na znakovnom jeziku s aplikacije ‘Basna, bajka, burg’.
Redatelj Mario Kovač, Kiara Vrljić i Mona Vincek iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih čitali su priče na hrvatskom znakovnom jeziku i hrvatskom jeziku. Priče su oduševile čujuću, gluhu i nagluhu djecu te njihove roditelje, a nakon svakog čitanja na interaktivan način usvojili su nove riječi na hrvatskom znakovnom jeziku.
Redatelj Mario Kovač izrazio je zadovoljstvo što sudjeluje na obilježavanju Međunarodnog tjedna gluhih osoba i Međunarodnog dana znakovnog jezika. Naglasio je da se druži i surađuje s gluhim osobama već niz godina. Uz projekte s gluhim osobama radio je i predstave s Udrugom ‘Dlan’.
– Jako je važno da hrvatski znakovni jezik ima svoj dan i da je prepoznat kao ravnopravni jezik u porodici svih jezika. To je jedan prekrasan, kreativan, gotovo poetski jezik. Uvijek mi je zanimljivo vidjeti kako ga interpretiraju i kako svaki govornik hrvatskog znakovnog jezika daje nešto svoje tom jeziku, ima svoj specifičan pokret – rekao je Kovač. Naglasio je kako je važno da i gluha djeca uživaju u pričama, jer su one temeljni dio odrastanja svakog djeteta.
Predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek rekla je da se gluhe osobe doživljava kao da imaju nevidljivi invaliditet te se Međunarodnim tjednom gluhih osoba želi proširiti glas tih osoba, pokazati da oni postoje. Upozorila je da se gluhe osobe još uvijek suočavaju s velikim izazovima.
Nedostaje prevoditelja na znakovni jezik, što otežava i integraciju gluhih osoba u društvo, a unatoč tome što je sve više visokoobrazovanih mladih gluhih osoba, neki se od njih ne uspiju zaposliti u struci. Još uvijek je problem što druge osobe ne znaju kako pristupiti gluhoj osobi, kako s njom komunicirati.
Vincek je istaknula važnost obilježavanja Međunarodnog dana znakovnog jezika jer je taj jezik dio kulture zajednice gluhih osoba.
– U svijetu postoji više od 200 različitih znakovnih jezika. Svaka država ima više-manje svoj znakovni jezik, jednako su različiti kao i govorni jezici – pojasnila je Vincek. Naglasila je da mediji značajno utječu na podizanje svijesti o znakovnom jeziku. Premijere pojedinih emisija i Dnevnik na Hrvatskoj televiziji svakodnevno se prevode na znakovni jezik.
Vincek je istaknula da se svijest o znakovnom jeziku podiže i sve većim uključivanjem gluhe djece u redovan sustav obrazovanja, gdje koriste uslugu komunikacijskog posrednika. Spomenula je da važnu ulogu u podizanju svijesti o hrvatskom znakovnom jeziku ima i aplikacija ‘Basna, bajka, burg’, jer priče na tom jeziku nisu namijenjene samo gluhoj i nagluhoj, nego i čujućoj djeci.
– To je aplikacija koja se može skinuti na mobilne telefone. Ovu aplikaciju je napravila umjetnička organizacija Yelo, a ona je zamišljena tako da kada se šeće gradom, pojavljuju se priče koje djeca mogu slušati – priče se pojavljuju na određenim lokacijama kao što su dječji vrtići. U dogovoru s umjetničkom organizacijom prijavili smo se na natječaj Ministarstva kulture, odobrena su nam sredstva te smo 45 priča od ukupno 90 na aplikaciji prilagodili gluhoj i nagluhoj djeci, odnosno preveli na hrvatski znakovni jezik, ali željeli bismo sve priče prevesti na taj jezik – pojasnila je Vincek.
Za Međunarodni tjedan gluhih osoba i Međunarodni dan znakovnog jezika poručila je da gluhe osobe žive u društvu, žele biti vidljive i žele da se ljudi ne boje komunicirati s njima.
