Vijesti
SREDNJA.HR Mobilnost mladih je ključna dimenzija obrazovanja
Pod nazivom ‘Obrazovanje bez granica’ u Zagrebu je 7. listopada održano peto izdanje obrazovne konferencije portala srednja.hr
Cjelodnevna konferencija bavila se aktualnim temama iz školstva i visokog obrazovanja, a posebno su bila zanimljiva iskustva iz SAD-a i Norveške. Održana su četiri panela i pet predavanja relevantnih stručnjaka. Portal srednja.hr je ovogodišnjom konferencijom obilježio četrnaest godina uspješnog djelovanja.
Na panelu ‘Je li znanje još uvijek samo stvar učionica’ govorilo se o važnosti Erasmus+ programa koji je namijenjen učenicima, studentima i nastavnicima. Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije Miroslav Huđek istaknuo je da osim školske kulture danas ključna dimenzija obrazovanja postaje mobilnost.
– Hrvatska je 2013. godine ušla u Europsku uniju i moramo naše mlade učiti kako da postanu građani Europe – rekao je Huđek. Zahvaljujući Erasmus akreditacijama dodijeljenim osnovnim i srednjim školama, u Varaždinskoj županiji je oko 1600 učenika i djelatnika dobilo priliku stjecati znanja, vještine i iskustva u zemljama Europske unije.
– Srednja škola Ivanec je rekorder jer je ove godine 160 učenika otišlo u zemlje Europske unije. Ovi učenici uče jezike, kulturu, dobiva se jedna nova sposobnost koja se bez Erasmus programa ne bi mogla osigurati – pojasnio je Huđek.
Eurozastupnica Sunčana Glavak rekla je da na razini Europskog parlamenta traju pregovori. Naglasila je da su prijepori oko financija, ali i oko toga da se Erasmus+ program ne utopi ili ne spoji s nekim drugim programom, što bi bilo loše. Koliko je taj program dobar govori činjenica da je četiri puta više prijavljenih nego što može financijski podnijeti.
– Nećemo odustati od toga da Erasmus+ program ostane zaseban, a s druge strane da dosegne financijsku razinu od 50 milijardi eura s dosadašnjih 40 – objasnila je Glavak. Najavila je da bi ovaj ili idući mjesec trebao krenuti program Europske snage solidarnosti, koji mladima od 18 do 30 godina omogućuje volontiranje.
– Ovaj program je sjajna dodana vrijednost odgojno-obrazovnom procesu. Neki novi horizonti su otvoreni za studente i učenike. Hrvatska je najmlađa zemlja članica Europske unije, zadnja je ušla u veliku europsku obitelj. Stoga je prostor za napredak iznimno velik te to treba iskoristiti – poručila je Glavak.
Petra Grgasović iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadna Hrvatska (REGEA) istaknula je kako su u REGEA-i shvatili da je razina inovativnosti povezana s načinom obrazovanja mladih.
– Nedostaje povezanosti između obrazovnog sektora, sektora gospodarstva, odnosno poslovanja, nevladinih udruga te sinergija između srednjoškolskog obrazovanja i visokog obrazovanja – objasnila je Grgasović.
Stoga REGEA organizira međunarodne ljetne škole koje su financirane iz Europskog instituta za inovaciju i tehnologiju. Dosad je ljetne škole pohađalo 80 studenata, a na određene teme su održane u Šibeniku i Rijeci.
– Ovim školama se želi pospješiti interdisciplinarnost koja znatno nedostaje na našim fakultetima. Svi su zadubljeni u materiju vlastite struke i nisu u stanju kompetentno raspravljati o perspektivama različitih struka na istu stvar. Većina naših fakulteta ne sadrži timsku komponentu na zadacima studenata. Ljetna škola inzistira na interdisciplinarnosti i timskom radu – pojasnila je Grgasović. Naglasila je da se znatan broj studenata zaposli kod mentora ljetnih škola koji su uglavnom iz gospodarskog sektora ili kod organizatora.
– Natječaji Europskog instituta za inovaciju i tehnologiju objavljuju se svake godine i dosad su bili fokusirani na sektor visokog obrazovanja, međutim prošle godine je dana mogućnost da se takvi programi organiziraju i za srednje škole – rekla je Grgasović. Pozvala je da se organiziraju škole s takvim programima.
Na jednom od panela o studiranju u SAD-u govorila je profesorica Kristina Šorić s američkog koledža RIT Croatia koji studentima omogućuje hrvatsku i američku diplomu.
– Europsko obrazovanje je još uvijek poprilično orijentirano prema institucijama i tradicionalno je, dok je američko fleksibilnije i orijentirano je prema studentima, ali i praksi – pojasnila je Šorić. Naglasila je da i hrvatski obrazovni sustav ima dobre profesore, ali je potrebno više poduzetnosti kao i više samopouzdanja studenata. Pozitivna iskustva studiranja na RIT-u Croatia iznijeli su Roko Dražin i Naomi Strejček.
– Na RIT-u se vodi računa i o mentalnom zdravlju studenata. Studentsko vijeće organizira Health Week, gdje studenti sudjeluju na aktivnostima. U sklopu RIT-a studenti se za potrebnu podršku mogu obratiti psihologu – ispričala je studentica Naomi.
Obrazovanjem na RIT-u student Roko je zadovoljan jer je neposredniji odnos studenata i profesora te se studenti mogu u bilo kojem trenutku obratiti profesorima za savjet.
Na panelu ‘Kako učenicima osigurati vještine za tržište rada’ predstavljen je projekt Job Lab. Riječ je o projektu osnaživanja učenika strukovnih škola za uspješan izlazak na tržište rada. Pokrenuo ga je Telemach Hrvatska u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, udrugom Dobar dan i portalom srednja.hr. Projekt je proveden u Regionalnom centru kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar kroz radionicu u trajanju od četiri sata. Stručnjakinja za profesionalni i osobni razvoj Renata Ćurković istaknula je da su učenici tijekom četverosatne radionice pokazali interes za određena područja na kojima se radilo.
– Jedno područje su komunikacijske vještine, te kako organizirati svoje vrijeme i kako postaviti ciljeve koji se mogu postići. Danas se mladi boje neuspjeha, a kroz radionicu smo otvorili vrata za tehnike i alate koji će im pomoći. Temom emocionalna inteligencija i mentalno zdravlje smo otvorili vrata prihvaćanju svakodnevnih emocija kao nečega što je sastavni dio života mladih – pojasnila je Ćurković.
Nastavnica Regionalnog centra kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar Tina Jelić Balta istaknula je da budućim zdravstvenim djelatnicima spoznaja vlastitih emocija i komunikacija su izuzetno važne.
– U školi naše učenike kao buduće zdravstvene djelatnike učimo kako pomoći korisnicima, ali malo govorimo o tome kako će oni sami sebi pomoći. Stoga je važno da su učenici na radionici radili na emocijama, organizaciji vremena i komunikaciji – rekla je Jelić Balta. Naglasila je da su pozitivne reakcije učenika na prvu radionicu te isčekuju sljedeću.
Direktor korporativne komunikacije u Telemachu Hrvatska Igor Duić istaknuo je kako je istraživanje koje je HGK proveo među poslodavcima pokazalo da poslodavci od zaposlenika traže komunikacijske vještine, prilagodljivost, emocionalnu zrelost te sposobnost rješavanja problema.
Istraživanje koje je Telemach proveo sa svojim partnerima među srednjoškolskom populacijom od preko 400 ispitanika pokazalo je da se svaki treći srednjoškolac ne osjeća dovoljno spremnim za radno okruženje.
– Ono što mladi smatraju potrebnim prilikom traženja posla su vještine koje uključuju prilagodljivost, brzo učenje, smirenost prema nepredviđenim situacijama i suradnju s različitim tipovima ljudi. Tražili smo način kako da im pomognemo da nemaju tremu, da u iskoraku prema tržištu rada budu što bolji. Iz ljudskih potencijala Telemacha mlade ljude osnažuju i pripremaju za prvi razgovor za posao, kako napisati CV, a iz HGK omogućuju onima koje zanima poduzetništvo da nauče kako postati poduzetnik, kako napisati plan i program za otvaranje tvrtke, odnosno obrta – objasnio je Duić. U Telemachu razmatraju mogućnost da se projekt Job Lab provede i u nekoj od odgojnih ustanova koju pohađaju djeca s teškoćama u razvoju kako bi kroz prilagođeni program stekli vještine potrebne za njihov izlazak na tržište rada.
U sklopu konferencije po prvi put dodijeljene su nagrade ‘Zlatna kreda’ najboljim nastavnicima, profesorima, studentima i učenicima. Nastavnik godine je Mislav Kuleš, učenica godine je Ana Šantek, profesor godine je Stjepan Jelica, a studentica godine je Manuela Antolković.
Javnozdravstvena akcija „Prvi korak bez čekanja” održat će se u četvrtak, 5. studenoga, od 9 do 11 sati ispred Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur u Zagrebu. Građanima će biti dostupni mjerenje glukoze u krvi, procjena rizika za razvoj šećerne bolesti i stručno savjetovanje
Poslušaj članak
Posebnost akcije jest mogućnost dogovora termina za daljnju dijabetološku obradu osobama kod kojih se tijekom probira utvrde povišene vrijednosti glukoze u krvi. Cilj je tako povezati rano otkrivanje bolesti s pravodobnim uključivanjem u daljnju zdravstvenu skrb.
Organizatori posebno pozivaju osobe starije od 40 godina, osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, povišenim krvnim tlakom ili poremećajem masnoća u krvi. Poziv je upućen i osobama koje imaju šećernu bolest u obitelji te ženama koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes.
Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab i sustava CEZIH koje organizatori navode u pozivu, u Hrvatskoj je 2025. godine bilo registrirano 404.996 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Organizatori upozoravaju da dio oboljelih nema postavljenu dijagnozu te da šećerna bolest tipa 2 može godinama napredovati bez izraženih simptoma. Upravo zato akcijom žele potaknuti građane da provjere svoje zdravlje i prepoznaju rizike na vrijeme.
Akcija se održava u sklopu Dana Vuka Vrhovca 2026., u povodu 123. obljetnice njegova rođenja i Svjetskog dana šećerne bolesti. Poruka akcije je „Ne odlazite kući s problemom, nego s rješenjem.”
Organizatori su Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur, Hrvatsko društvo za kronične bolesti te Društvo za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara.
Dani Vuka Vrhovca nastavit će se 13. studenoga stručnim skupom „Vuk Vrhovac – od vizije do suvremene dijabetologije”, koji će se održati od 10 do 13 sati u Kliničkoj bolnici Merkur.
U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja
Poslušaj članak
Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buloznoj epidermolizi, koji se obilježava 25. listopada, Udruga DEBRA okupila se na zagrebačkom Cvjetnom trgu kako bi građanima približila život s rijetkom nasljednom bolešću poznatom kao bolest djece leptira. Tom su prilikom istaknute svakodnevne poteškoće oboljelih i njihovih obitelji, ali i važnost dostupnosti nove genske terapije.
Događanje je ujedno bilo završnica aktivnosti „30 dana za 30 godina DEBRE“, kojima je tijekom listopada obilježena 30. obljetnica djelovanja udruge. Građani su pokazali velik interes, a posebnu su pažnju privukli dječji crteži šarenih leptira, simbola ove bolesti. Njima su najmlađi poslali poruku podrške djeci koja se svakodnevno suočavaju s boli i zahtjevnim liječenjem.
Život s buloznom epidermolizom nije jednostavan. Koža oboljelih iznimno je osjetljiva pa i najmanji pritisak, trljanje ili dodir mogu izazvati bolne rane. U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja.
Bolest ne utječe samo na djecu nego i na cijelu obitelj. Roditelji svakodnevno brinu o njezi, liječenju i potrebama svoje djece, često se suočavajući s neizvjesnošću. Upravo zato važno je podizati svijest javnosti i stvarati okruženje u kojem će djeca leptiri imati više razumijevanja i podrške u vrtiću, školi i svakodnevnom životu.
Udruga DEBRA već 30 godina pruža pomoć oboljelima i njihovim obiteljima. Kroz različite programe osigurava psihosocijalnu podršku, savjetovanje roditelja te terapijske i edukativne aktivnosti. Oboljelima koji dolaze na liječenje u Zagreb omogućuje i smještaj.
Branka Blagojević, izvršna direktorica udruge DEBRA, ističe kako zdravlje djece ne smije imati cijenu te da je važno što prije omogućiti dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj. Naglašava da djeca leptiri i njihove obitelji svakodnevno prolaze kroz bolna previjanja i zahtjevnu njegu, zbog čega je svaki dan čekanja dodatno opterećenje. Od HZZO-a i nadležnih institucija očekuje što skoriju odluku o uvrštavanju lijeka na listu te omogućavanje terapije oboljelima koji ispunjavaju medicinske kriterije.
Europska komisija odobrila je Vyjuvek u travnju 2025. za liječenje rana kod bolesnika s distrofičnom buloznom epidermolizom koji imaju određene mutacije gena COL7A1. Riječ je o prvoj genskoj terapiji u Europskoj uniji koja djeluje na genetski uzrok ovog oblika bolesti.
Terapija potiče stvaranje funkcionalnog kolagena tipa VII, proteina čiji nedostatak uzrokuje probleme s povezivanjem slojeva kože. Primjenjuje se lokalno, jednom tjedno, izravno na rane.
Dosadašnja istraživanja pokazala su ohrabrujuće rezultate. U kontroliranom ispitivanju potpuno je zacijelilo 71 posto rana liječenih terapijom Vyjuvek, u usporedbi s 20 posto rana liječenih placebom. Za oboljele to znači mogućnost bržeg zacjeljivanja rana, manje boli i manje zahtjevnu svakodnevnu njegu.
Zahtjev za uvrštavanje lijeka Vyjuvek na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) podnesen je u kolovozu, no odluka se još čeka. DEBRA je zato podržala inicijativu roditelja i pozvala građane da potpisivanjem peticije iskažu podršku dostupnosti terapije u Hrvatskoj.
Udruga od nadležnih institucija očekuje da što prije završe postupak uvrštavanja lijeka na listu te da se, u skladu sa zakonskim mogućnostima, pacijentima koji ispunjavaju medicinske kriterije omogući pristup terapiji i prije završetka postupka. Koliko će oboljelih moći primati terapiju, odredit će liječnici prema medicinskim kriterijima.
Poruka je jasna: djeci leptirima potrebni su razumijevanje, podrška i dostupno liječenje. Svaki dan čekanja znači još jedan dan života s bolnim ranama i zahtjevnim previjanjima.
Građani mogu podržati inicijativu potpisivanjem peticije za dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj.
Peticija se nalazi ovdje i u trenu završetka teksta potpisalo ju je 45.064 građana.
Kvalitetna i dostupna osobna asistencija ovisi i o uvjetima rada ljudi koji je pružaju, upozorava Regionalni industrijski sindikat. Traže povećanje cijene sata usluge na 17 eura, promjenu modela financiranja i uključivanje osobnih asistenata u razgovore o reformi sustava
Poslušaj članak
Najavljeno povećanje cijene sata usluge osobne asistencije s 11 na 14 eura neće biti dovoljno za ozbiljnije poboljšanje položaja osobnih asistenata, poručio je Regionalni industrijski sindikat (RIS) na predstavljanju istraživanja „Osobna asistencija: pregled polja”, održanom 28. listopada u Zagrebu.
Istraživanje razmatra sustav iz perspektive prava osoba s invaliditetom na neovisan život i prava osobnih asistenata na kvalitetne radne uvjete. Predstavljeno je uoči okruglog stola „Osobna asistencija: pravo na papiru ili podrška u stvarnom životu?”, koji okuplja predstavnike korisnika, radnika, pružatelja usluge i stručne zajednice.
Iz RIS-a ističu da donošenje Zakona o osobnoj asistenciji 2023. godine jest bio važan korak u priznavanju prava osoba s invaliditetom na podršku za neovisan život, ali razvoj sustava nije dovoljno pratilo planiranje potrebnih kapaciteta, radne snage i financiranja.
Prema podacima iz rujna 2026. koje navode u priopćenju, u Hrvatskoj je ugovoreno 16,55 posto godišnjih sati usluge osobnog asistenta predviđenih Mrežom usluge osobne asistencije, uz velike razlike među županijama. Sindikat pritom naglašava da taj podatak ne predstavlja postotak zadovoljenih potreba korisnika, nego upućuje na potrebu boljeg planiranja i praćenja stvarne dostupnosti usluge.
Istraživanje upozorava i na niz problema s kojima se osobni asistenti susreću u svakodnevnom radu. Među njima su niske plaće, ograničena materijalna prava, nedovoljno definirani radni zadaci te manjak edukacije, stručne podrške i odgovarajuće zaštite na radu. Poseban problem predstavlja organizacija zamjena tijekom godišnjih odmora i bolovanja, što utječe i na mogućnost korištenja tih prava.
– Nedostatak institucionalnog poštovanja prema radnicama posebno se vidi u tome što sindikalno udruženi radnici nisu uključeni u razgovore o reformi sustava osobne asistencije – istaknula je Tea Radović, sindikalna organizatorica RIS-a.
Sindikat se poziva i na europsko istraživanje radnih uvjeta u osobnim i kućanskim uslugama iz 2026. godine. Prema tim podacima, povećanje plaća kao jedno od prioritetnih pitanja navelo je 91 posto ispitanih radnica iz Hrvatske te 82,6 posto ispitanih organizacija pružatelja usluga iz Hrvatske.
Osvrćući se na najavu povećanja cijene sata usluge na 14 eura, RIS pozdravlja prepoznavanje potrebe za povećanjem, ali smatra da predloženi iznos uglavnom nadoknađuje dosadašnji rast troškova.
Kako obrazlažu, minimalna bruto plaća u Hrvatskoj od 2024. godine porasla je s 840 na 1.050 eura, odnosno za 25 posto. Da je cijena sata usluge osobne asistencije pratila samo taj rast, iznosila bi 13,75 eura. Istodobno su, navode, rasle i prosječne i medijalne plaće, dok je cijena sata usluge ostala nepromijenjena.
– Najavljenih 14 eura znači da se ne poboljšava cijena sata usluge, nego se nadoknađuje vrijednost koja se od prošle odluke o cijeni sata usluge izgubila. Tražimo da se rad osobnih asistenata i asistentica konačno počne vrednovati u skladu s njegovom društvenom važnošću – poručila je Radović.
Iz sindikata posebno naglašavaju da cijena sata usluge nije isto što i plaća osobnog asistenta. Sredstvima koja Ministarstvo isplaćuje pružateljima usluge pokrivaju se plaće i doprinosi radnika, naknade za prijevoz, godišnji odmori, bolovanja, zamjene, koordinacija, administracija i ostali troškovi organizacije usluge.
Postojeći model, u kojem se financira sat pružene usluge, a ne cjelokupni trošak radnog mjesta, prema nalazima istraživanja otežava dugoročno planiranje plaća.
RIS stoga ostaje pri zahtjevu za povećanjem cijene sata usluge osobne asistencije na 17 eura. Uz promjenu modela financiranja, traže da u razgovore s Ministarstvom o reformi sustava budu uključeni i sindikalno organizirani osobni asistenti, čiji su uvjeti rada izravno povezani s kvalitetom i dostupnošću podrške osobama s invaliditetom.
Tko su Purger i Purgerica?
Roditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
Bajka u kojoj svatko ima svoje mjesto
U Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
Vaše pričePrije 6 danaPriča o djelatnicima HŽ-a koja zaslužuje biti ispričana
-
Zdravlje i ljepotaPrije 3 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMARICA MIKULIĆ Roditelji njegovatelji nemaju luksuz razboljeti se
-
Osobe s invaliditetomPrije 23 sataRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaDODIR Komunikacijski posrednici u sjeni osobnih asistenata
-
in MREŽAPrije 7 danaDigitalna akademija otvara nove mogućnosti za OSI u Bjelovaru
-
VijestiPrije 7 danaPovećanje cijene sata osobne asistencije na 14 eura nije dovoljno