Vijesti
SREDNJA.HR Mobilnost mladih je ključna dimenzija obrazovanja
Pod nazivom ‘Obrazovanje bez granica’ u Zagrebu je 7. listopada održano peto izdanje obrazovne konferencije portala srednja.hr
Cjelodnevna konferencija bavila se aktualnim temama iz školstva i visokog obrazovanja, a posebno su bila zanimljiva iskustva iz SAD-a i Norveške. Održana su četiri panela i pet predavanja relevantnih stručnjaka. Portal srednja.hr je ovogodišnjom konferencijom obilježio četrnaest godina uspješnog djelovanja.
Na panelu ‘Je li znanje još uvijek samo stvar učionica’ govorilo se o važnosti Erasmus+ programa koji je namijenjen učenicima, studentima i nastavnicima. Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije Miroslav Huđek istaknuo je da osim školske kulture danas ključna dimenzija obrazovanja postaje mobilnost.
– Hrvatska je 2013. godine ušla u Europsku uniju i moramo naše mlade učiti kako da postanu građani Europe – rekao je Huđek. Zahvaljujući Erasmus akreditacijama dodijeljenim osnovnim i srednjim školama, u Varaždinskoj županiji je oko 1600 učenika i djelatnika dobilo priliku stjecati znanja, vještine i iskustva u zemljama Europske unije.
– Srednja škola Ivanec je rekorder jer je ove godine 160 učenika otišlo u zemlje Europske unije. Ovi učenici uče jezike, kulturu, dobiva se jedna nova sposobnost koja se bez Erasmus programa ne bi mogla osigurati – pojasnio je Huđek.
Eurozastupnica Sunčana Glavak rekla je da na razini Europskog parlamenta traju pregovori. Naglasila je da su prijepori oko financija, ali i oko toga da se Erasmus+ program ne utopi ili ne spoji s nekim drugim programom, što bi bilo loše. Koliko je taj program dobar govori činjenica da je četiri puta više prijavljenih nego što može financijski podnijeti.
– Nećemo odustati od toga da Erasmus+ program ostane zaseban, a s druge strane da dosegne financijsku razinu od 50 milijardi eura s dosadašnjih 40 – objasnila je Glavak. Najavila je da bi ovaj ili idući mjesec trebao krenuti program Europske snage solidarnosti, koji mladima od 18 do 30 godina omogućuje volontiranje.
– Ovaj program je sjajna dodana vrijednost odgojno-obrazovnom procesu. Neki novi horizonti su otvoreni za studente i učenike. Hrvatska je najmlađa zemlja članica Europske unije, zadnja je ušla u veliku europsku obitelj. Stoga je prostor za napredak iznimno velik te to treba iskoristiti – poručila je Glavak.
Petra Grgasović iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadna Hrvatska (REGEA) istaknula je kako su u REGEA-i shvatili da je razina inovativnosti povezana s načinom obrazovanja mladih.
– Nedostaje povezanosti između obrazovnog sektora, sektora gospodarstva, odnosno poslovanja, nevladinih udruga te sinergija između srednjoškolskog obrazovanja i visokog obrazovanja – objasnila je Grgasović.
Stoga REGEA organizira međunarodne ljetne škole koje su financirane iz Europskog instituta za inovaciju i tehnologiju. Dosad je ljetne škole pohađalo 80 studenata, a na određene teme su održane u Šibeniku i Rijeci.
– Ovim školama se želi pospješiti interdisciplinarnost koja znatno nedostaje na našim fakultetima. Svi su zadubljeni u materiju vlastite struke i nisu u stanju kompetentno raspravljati o perspektivama različitih struka na istu stvar. Većina naših fakulteta ne sadrži timsku komponentu na zadacima studenata. Ljetna škola inzistira na interdisciplinarnosti i timskom radu – pojasnila je Grgasović. Naglasila je da se znatan broj studenata zaposli kod mentora ljetnih škola koji su uglavnom iz gospodarskog sektora ili kod organizatora.
– Natječaji Europskog instituta za inovaciju i tehnologiju objavljuju se svake godine i dosad su bili fokusirani na sektor visokog obrazovanja, međutim prošle godine je dana mogućnost da se takvi programi organiziraju i za srednje škole – rekla je Grgasović. Pozvala je da se organiziraju škole s takvim programima.
Na jednom od panela o studiranju u SAD-u govorila je profesorica Kristina Šorić s američkog koledža RIT Croatia koji studentima omogućuje hrvatsku i američku diplomu.
– Europsko obrazovanje je još uvijek poprilično orijentirano prema institucijama i tradicionalno je, dok je američko fleksibilnije i orijentirano je prema studentima, ali i praksi – pojasnila je Šorić. Naglasila je da i hrvatski obrazovni sustav ima dobre profesore, ali je potrebno više poduzetnosti kao i više samopouzdanja studenata. Pozitivna iskustva studiranja na RIT-u Croatia iznijeli su Roko Dražin i Naomi Strejček.
– Na RIT-u se vodi računa i o mentalnom zdravlju studenata. Studentsko vijeće organizira Health Week, gdje studenti sudjeluju na aktivnostima. U sklopu RIT-a studenti se za potrebnu podršku mogu obratiti psihologu – ispričala je studentica Naomi.
Obrazovanjem na RIT-u student Roko je zadovoljan jer je neposredniji odnos studenata i profesora te se studenti mogu u bilo kojem trenutku obratiti profesorima za savjet.
Na panelu ‘Kako učenicima osigurati vještine za tržište rada’ predstavljen je projekt Job Lab. Riječ je o projektu osnaživanja učenika strukovnih škola za uspješan izlazak na tržište rada. Pokrenuo ga je Telemach Hrvatska u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, udrugom Dobar dan i portalom srednja.hr. Projekt je proveden u Regionalnom centru kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar kroz radionicu u trajanju od četiri sata. Stručnjakinja za profesionalni i osobni razvoj Renata Ćurković istaknula je da su učenici tijekom četverosatne radionice pokazali interes za određena područja na kojima se radilo.
– Jedno područje su komunikacijske vještine, te kako organizirati svoje vrijeme i kako postaviti ciljeve koji se mogu postići. Danas se mladi boje neuspjeha, a kroz radionicu smo otvorili vrata za tehnike i alate koji će im pomoći. Temom emocionalna inteligencija i mentalno zdravlje smo otvorili vrata prihvaćanju svakodnevnih emocija kao nečega što je sastavni dio života mladih – pojasnila je Ćurković.
Nastavnica Regionalnog centra kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar Tina Jelić Balta istaknula je da budućim zdravstvenim djelatnicima spoznaja vlastitih emocija i komunikacija su izuzetno važne.
– U školi naše učenike kao buduće zdravstvene djelatnike učimo kako pomoći korisnicima, ali malo govorimo o tome kako će oni sami sebi pomoći. Stoga je važno da su učenici na radionici radili na emocijama, organizaciji vremena i komunikaciji – rekla je Jelić Balta. Naglasila je da su pozitivne reakcije učenika na prvu radionicu te isčekuju sljedeću.
Direktor korporativne komunikacije u Telemachu Hrvatska Igor Duić istaknuo je kako je istraživanje koje je HGK proveo među poslodavcima pokazalo da poslodavci od zaposlenika traže komunikacijske vještine, prilagodljivost, emocionalnu zrelost te sposobnost rješavanja problema.
Istraživanje koje je Telemach proveo sa svojim partnerima među srednjoškolskom populacijom od preko 400 ispitanika pokazalo je da se svaki treći srednjoškolac ne osjeća dovoljno spremnim za radno okruženje.
– Ono što mladi smatraju potrebnim prilikom traženja posla su vještine koje uključuju prilagodljivost, brzo učenje, smirenost prema nepredviđenim situacijama i suradnju s različitim tipovima ljudi. Tražili smo način kako da im pomognemo da nemaju tremu, da u iskoraku prema tržištu rada budu što bolji. Iz ljudskih potencijala Telemacha mlade ljude osnažuju i pripremaju za prvi razgovor za posao, kako napisati CV, a iz HGK omogućuju onima koje zanima poduzetništvo da nauče kako postati poduzetnik, kako napisati plan i program za otvaranje tvrtke, odnosno obrta – objasnio je Duić. U Telemachu razmatraju mogućnost da se projekt Job Lab provede i u nekoj od odgojnih ustanova koju pohađaju djeca s teškoćama u razvoju kako bi kroz prilagođeni program stekli vještine potrebne za njihov izlazak na tržište rada.
U sklopu konferencije po prvi put dodijeljene su nagrade ‘Zlatna kreda’ najboljim nastavnicima, profesorima, studentima i učenicima. Nastavnik godine je Mislav Kuleš, učenica godine je Ana Šantek, profesor godine je Stjepan Jelica, a studentica godine je Manuela Antolković.
Nije tu tek riječ o neizrecivoj patnji životinja, uzgojenih za brzo klanje, nego i o psihofizičkom zdravlju radnika na megafarmama koji često oboljevaju od posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije
Potresna i uznemirujuća, no usto i edukativna, putujuća je fotoizložba ‘Prava cijena megafarmi’ koju su jučer na zapadnoj šetnici zagrebačkog parka Zrinjevac upriličili Prijatelji životinja i Zelena akcija.
Ova izložba dio je građanskog otpora – vođen i pod sloganom Stop pilićarskoj ekobombi – protiv izgradnje masovnih industrijskih postrojenja za uzgoj, klanje i preradu peradi. Tek da podsjetimo, pokret ‘NE megafarmama’ usmjeren je protiv stranih i domaćih investitora koji planiraju izgraditi dvadesetak peradarskih megafarmi na području Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, što bi našoj zemlji, upozoravaju organizatori izložbe, donijelo neizrecivu ekološku katastrofu, a investitorima zavidan profit.
Pritom, očito, kapital pretjerano ne brine o golemim količinama amonijaka, fosfata, nitrata i stajskog gnoja koji nepovratno mogu onečistiti zrak, tlo i podzemne vode. Ekološki aktivisti također upozoravaju na utjecaj megafarmi na ljude, ne samo one koji žive u njihovoj blizini, nego i u susjednim županijama. Nepodnošljiv smrad i prekomjerna upotreba antibiotika na farmama dodatno će, kada je riječ o utjecaju na ljude, opteretiti i naš zdravstveni sustav.
Nije tu tek riječ ni o silnoj patnji životinja, uzgojenih za brzo klanje, nego i o psihofizičkom zdravlju radnika na megafarmama koji često oboljevaju od posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije.
Dora Sivka, predsjednica Zelene akcije, upozorila je kako se diiljem Europe, tamo gdje postoji visoka koncentracija peradarskih megafarmi, građani žale na dugotrajno onečišćenje tla i podzemnih voda. Uz sve ostalo, Sivka je navela primjer ukrajinskih sela u blizini najvećeg peradarskog kompleksa u Europi, gdje su zabilježene razine nitrata u vodi dvanaest puta veće od dopuštenih.
Luka Oman predsjednik Prijatelja životinja, pozvao je nadležne institucije da ne šute nego da djeluju i da u potpunosti odbace sve projekte u postupku.
– Radi se o vrlo ozbiljnom problemu koji ne možemo riješiti jednom kada on postane svakodnevicom. Gdje megafarme dođu, života nema – rekao je Oman.
Izložbu ‘Prava cijena megafarmi’ zainteresirana javnost može pogledati i na web stranici ne-megafarmama.net.
Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka Balkanske nefropatije
Prošli je tjedan održana osnivačka skupština Brodskog društva za Balkansku nefropatiju, čime je službeno započeo rad Društva.
Balkanska nefropatija, koja se nazivala i endemska nefropatija i endemski nefritis, desetljećima je bila glavni zdravstveni problem i zagonetka Brodsko-posavske županije koja je odnosila zdravlje a donosila nesreću brojnim seoskim kućanstvima na području Jelas polja.
Uskoro se bliži 70 godina od prvih terenskih istraživanja i borbe za zdravlje stanovništva endemskih sela u Hrvatskoj, paralelno s istim nastojanjima u susjednim državama. Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka bolesti.
Znamo da je Balkanska nefropatija kronična tubulointersticijska nefropatija kojoj je uzrok aristolohična kiselina, otrov prisutan u biljci vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis) čije sjemenke su se u prošlosti miješala sa sjemenkama žita i tako intoksicirale kruh lokalnog stanovništva. Posljedice dugotrajne konzumacije su bile kronična bubrežna bolest i karcinomi mokraćnog sustava.
Naši rezultati su priznati od međunarodne znanstvene zajednice, i još više od toga – ušli su u opću povijest medicine. Sastavni dio su brojnih udžbenika, čime je brodska bolnica citirana u više od 1000 radova. Isto tako, na temelju naših istraživanja znamo da zbog napretka poljoprivredne i
mlinarske tehnologije koja je omogućila bolje razdvajanje sjemenki, Balkanska nefropatija polagano, ali sigurno nestaje. Prije 30 godina trećina bolesnika liječenih dijalizom u brodskoj bolnici bili su bolesnici s Balkanskom nefropatijom, a sada ih skoro ni nema jednako kao što se zadnjih godina značajno smanjio i broj bolesnika iz endemskih sela koji su zbog karcinoma mokraćnog sustava operirani u Slavonskome Brodu.
Iako Balkanska nefropatija polagano nestaje, ipak se i dalje očekuju novi bolesnici iz endemskog kraja koji će započeti s nekim od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, uz poseban naglasak na važnost ranog prepoznavanja i probira bolesnika iz endemskog područja na karcinome mokraćnog sustava. Ono što je također opaženo jest epidemiološka transzicija, tj. uz pad učestalosti ove nekada vrlo učestale pogubne bolesti, dolazi do porasta kardio-reno-metaboličkih bolesti koje su ranije bile rijetka pojava u ovome kraju. To postaje novi izazov za medicinsku struku i cijelo društvo.
To su razlozi zbog kojih je odnovano Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju, uz poseban zadatak da ističe naš doprinos svjetskoj medicini i sačuva uspomene svih koji su od 1958. godine, kada je sve počelo, vodili borbu za zdravlje naroda.
– Svrha osnivanja Društva je promicanje dosadašnjih postignuća, promicanje preventivnih pregleda u endemskim područjima, provođenje kontrolnih perlustracija i podizanje zdravstvene pismenosti kako bismo utjecali na promjene loših životnih navika i na jednak način kako smo obuzdali Balkansku nefropatiju sada utječemo na novu opasnost za ovo stanovništvo koje ranije tome nije bilo toliko izloženo, a krije se u kroničnim nezaraznim bolestima.
Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju je udruga građana i ovim putem upućujemo poziv svim našim građanima dobre volje da se uključe u rad Društva i podrže njegovu aktivnost – poručuje Nikolina Bukal Ćaleta, predsjednica Brodskog društva za Balkansku nefropatiju
Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne
Nisu tako rijetki slučajevi da su neki stanovnici Zagreba kupovali stanove u zgradama s četiri ili pet katova, bez lifotva, a u međuvremenu stekli invaliditet i počeli se kretati u invalidskim kolicima ili uz pomoć štaka. Za te je ljude ugradnja dizala postalo pitanje od ključne važnosti, nešto bez čega je njihov društveni život sveden na minimum, a izolacija postala tegobna svakodnevica.
Svjesna ovog gorućeg problema, zagrebačka je Gradska uprava osmislila pet programa revitalizacije metropole, među koje spada i ugradnja liftova u zgradama u kojima žive osobe s invaliditetom i teže pokretljivi građani u trećoj životnoj dobi.
Riječ je ovdje o državnom programu, Vlada RH ugradnju liftova sufinancira s 33 posto, Grad Zagreb na sebe je preuzeo pokrivanje troškova od 50 posto, a ostatak plaćaju suvlasnici zgrada. Ovog trenutka u tu je svrhu Grad iz proračuna osigurao milijun eura, koji su predviđeni za izradu projektne dokumentacije, izvođenje radova te stručni nadzor. Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne. Javni poziv za ugradnju dizala otvoren je do 31. kolovoza.
Rečeno je to na konferenciji za medije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta koji su, jučer u Gradskoj upravi, predstavili svih pet programa za revitalizaciju Zagreba.
Kako je rekao gradonačelnik Tomašević, programi su osmišljeni kako bi podigli kvalitetu života građana, brinuli o kulturnoj baštini i razvijali otpornost grada na klimatske promjene te poticali nova ulaganja u komunalne projekte.
– Ulažemo i u ovakve projekte jer želimo da naš grad izgleda ljepše, da budemo ponosniji na Zagreb, da posjetitelji više uživaju u njemu, a prije svega da građani imaju ugodnije okruženje za život. Najvažnije nam je da ljudi u svom gradu imaju bolju kvalitetu života – kazao je gradonačelnik Tomašević.
Najveći dio ulaganja odnosi se na obnovu pročelja višestambenih zgrada, a u gradskom je proračunu za tu namjenu osigurano 6,3 milijuna eura.
Tko su Purger i Purgerica?
ALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
PRAVA CIJENA MEGAFARMI Gdje farme dođu, života nema
Predstavljene prve nacionalne smjernice za inkluzivne titlove
-
VijestiPrije 1 danGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 7 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
KulturaPrije 6 danaMeđunarodna smotra folklora obogatila je kulturni život Zagreba
-
Civilno društvoPrije 3 danaR.E.A.D. program mijenja dječji odnos prema čitanju