Pod nazivom ‘Obrazovanje bez granica’ u Zagrebu je 7. listopada održano peto izdanje obrazovne konferencije portala srednja.hr

Cjelodnevna konferencija bavila se aktualnim temama iz školstva i visokog obrazovanja, a posebno su bila zanimljiva iskustva iz SAD-a i Norveške. Održana su četiri panela i pet predavanja relevantnih stručnjaka. Portal srednja.hr je ovogodišnjom konferencijom obilježio četrnaest godina uspješnog djelovanja.

Na panelu ‘Je li znanje još uvijek samo stvar učionica’ govorilo se o važnosti Erasmus+ programa koji je namijenjen učenicima, studentima i nastavnicima. Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije Miroslav Huđek istaknuo je da osim školske kulture danas ključna dimenzija obrazovanja postaje mobilnost.

– Hrvatska je 2013. godine ušla u Europsku uniju i moramo naše mlade učiti kako da postanu građani Europe – rekao je Huđek. Zahvaljujući Erasmus akreditacijama dodijeljenim osnovnim i srednjim školama, u Varaždinskoj županiji je oko 1600 učenika i djelatnika dobilo priliku stjecati znanja, vještine i iskustva u zemljama Europske unije.

– Srednja škola Ivanec je rekorder jer je ove godine 160 učenika otišlo u zemlje Europske unije. Ovi učenici uče jezike, kulturu, dobiva se jedna nova sposobnost koja se bez Erasmus programa ne bi mogla osigurati – pojasnio je Huđek.

Eurozastupnica Sunčana Glavak rekla je da na razini Europskog parlamenta traju pregovori. Naglasila je da su prijepori oko financija, ali i oko toga da se Erasmus+ program ne utopi ili ne spoji s nekim drugim programom, što bi bilo loše. Koliko je taj program dobar govori činjenica da je četiri puta više prijavljenih nego što može financijski podnijeti.

– Nećemo odustati od toga da Erasmus+ program ostane zaseban, a s druge strane da dosegne financijsku razinu od 50 milijardi eura s dosadašnjih 40 – objasnila je Glavak. Najavila je da bi ovaj ili idući mjesec trebao krenuti program Europske snage solidarnosti, koji mladima od 18 do 30 godina omogućuje volontiranje.

– Ovaj program je sjajna dodana vrijednost odgojno-obrazovnom procesu. Neki novi horizonti su otvoreni za studente i učenike. Hrvatska je najmlađa zemlja članica Europske unije, zadnja je ušla u veliku europsku obitelj. Stoga je prostor za napredak iznimno velik te to treba iskoristiti – poručila je Glavak.

Petra Grgasović iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadna Hrvatska (REGEA) istaknula je kako su u REGEA-i shvatili da je razina inovativnosti povezana s načinom obrazovanja mladih.

– Nedostaje povezanosti između obrazovnog sektora, sektora gospodarstva, odnosno poslovanja, nevladinih udruga te sinergija između srednjoškolskog obrazovanja i visokog obrazovanja – objasnila je Grgasović.

Stoga REGEA organizira međunarodne ljetne škole koje su financirane iz Europskog instituta za inovaciju i tehnologiju. Dosad je ljetne škole pohađalo 80 studenata, a na određene teme su održane u Šibeniku i Rijeci.

– Ovim školama se želi pospješiti interdisciplinarnost koja znatno nedostaje na našim fakultetima. Svi su zadubljeni u materiju vlastite struke i nisu u stanju kompetentno raspravljati o perspektivama različitih struka na istu stvar. Većina naših fakulteta ne sadrži timsku komponentu na zadacima studenata. Ljetna škola inzistira na interdisciplinarnosti i timskom radu – pojasnila je Grgasović. Naglasila je da se znatan broj studenata zaposli kod mentora ljetnih škola koji su uglavnom iz gospodarskog sektora ili kod organizatora.

– Natječaji Europskog instituta za inovaciju i tehnologiju objavljuju se svake godine i dosad su bili fokusirani na sektor visokog obrazovanja, međutim prošle godine je dana mogućnost da se takvi programi organiziraju i za srednje škole – rekla je Grgasović. Pozvala je da se organiziraju škole s takvim programima.

Na jednom od panela o studiranju u SAD-u govorila je profesorica Kristina Šorić s američkog koledža RIT Croatia koji studentima omogućuje hrvatsku i američku diplomu.

– Europsko obrazovanje je još uvijek poprilično orijentirano prema institucijama i tradicionalno je, dok je američko fleksibilnije i orijentirano je prema studentima, ali i praksi – pojasnila je Šorić. Naglasila je da i hrvatski obrazovni sustav ima dobre profesore, ali je potrebno više poduzetnosti kao i više samopouzdanja studenata. Pozitivna iskustva studiranja na RIT-u Croatia iznijeli su Roko Dražin i Naomi Strejček.

– Na RIT-u se vodi računa i o mentalnom zdravlju studenata. Studentsko vijeće organizira Health Week, gdje studenti sudjeluju na aktivnostima. U sklopu RIT-a studenti se za potrebnu podršku mogu obratiti psihologu – ispričala je studentica Naomi.

Obrazovanjem na RIT-u student Roko je zadovoljan jer je neposredniji odnos studenata i profesora te se studenti mogu u bilo kojem trenutku obratiti profesorima za savjet.

Na panelu ‘Kako učenicima osigurati vještine za tržište rada’ predstavljen je projekt Job Lab. Riječ je o projektu osnaživanja učenika strukovnih škola za uspješan izlazak na tržište rada. Pokrenuo ga je Telemach Hrvatska u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, udrugom Dobar dan i portalom srednja.hr. Projekt je proveden u Regionalnom centru kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar kroz radionicu u trajanju od četiri sata. Stručnjakinja za profesionalni i osobni razvoj Renata Ćurković istaknula je da su učenici tijekom četverosatne radionice pokazali interes za određena područja na kojima se radilo.

– Jedno područje su komunikacijske vještine, te kako organizirati svoje vrijeme i kako postaviti ciljeve koji se mogu postići. Danas se mladi boje neuspjeha, a kroz radionicu smo otvorili vrata za tehnike i alate koji će im pomoći. Temom emocionalna inteligencija i mentalno zdravlje smo otvorili vrata prihvaćanju svakodnevnih emocija kao nečega što je sastavni dio života mladih – pojasnila je Ćurković.

Nastavnica Regionalnog centra kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar Tina Jelić Balta istaknula je da budućim zdravstvenim djelatnicima spoznaja vlastitih emocija i komunikacija su izuzetno važne.

– U školi naše učenike kao buduće zdravstvene djelatnike učimo kako pomoći korisnicima, ali malo govorimo o tome kako će oni sami sebi pomoći. Stoga je važno da su učenici na radionici radili na emocijama, organizaciji vremena i komunikaciji – rekla je Jelić Balta. Naglasila je da su pozitivne reakcije učenika na prvu radionicu te isčekuju sljedeću.

Direktor korporativne komunikacije u Telemachu Hrvatska Igor Duić istaknuo je kako je istraživanje koje je HGK proveo među poslodavcima pokazalo da poslodavci od zaposlenika traže komunikacijske vještine, prilagodljivost, emocionalnu zrelost te sposobnost rješavanja problema.

Istraživanje koje je Telemach proveo sa svojim partnerima među srednjoškolskom populacijom od preko 400 ispitanika pokazalo je da se svaki treći srednjoškolac ne osjeća dovoljno spremnim za radno okruženje.

– Ono što mladi smatraju potrebnim prilikom traženja posla su vještine koje uključuju prilagodljivost, brzo učenje, smirenost prema nepredviđenim situacijama i suradnju s različitim tipovima ljudi. Tražili smo način kako da im pomognemo da nemaju tremu, da u iskoraku prema tržištu rada budu što bolji. Iz ljudskih potencijala Telemacha mlade ljude osnažuju i pripremaju za prvi razgovor za posao, kako napisati CV, a iz HGK omogućuju onima koje zanima poduzetništvo da nauče kako postati poduzetnik, kako napisati plan i program za otvaranje tvrtke, odnosno obrta – objasnio je Duić. U Telemachu razmatraju mogućnost da se projekt Job Lab provede i u nekoj od odgojnih ustanova koju pohađaju djeca s teškoćama u razvoju kako bi kroz prilagođeni program stekli vještine potrebne za njihov izlazak na tržište rada.

U sklopu konferencije po prvi put dodijeljene su nagrade ‘Zlatna kreda’ najboljim nastavnicima, profesorima, studentima i učenicima. Nastavnik godine je Mislav Kuleš, učenica godine je Ana Šantek, profesor godine je Stjepan Jelica, a studentica godine je Manuela Antolković.