Digitalna korisnička kartica će se nakon financijsko-informatičke tehnološke pripreme, a prije same implementacije pilot-faze, predstaviti ključnim dionicima i javnosti, svi konstruktivni komentari i prijedlozi bit će uzeti u obzir, poručili su iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Poslušaj članak

Poslali smo upit u Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kako bi nam razriješili sve nedoumice oko uvođenja digitalne financijske kartice, no nisu odgovorili na sva pitanja koja smo postavili.

Između ostalog, pitali smo hoće li kartice dobiti samo skrbnici punoljetnih osoba s invaliditetom ili s vremenom i cijela populacija, kako će se vršiti kontrola trošenja novca, što će se dogoditi ako korisnici neko vrijeme žele štedjeti novac kako bi kupili, primjerice, pomagalo koje premašuje iznos od 720 eura, pitali smo ih i o ograničenju na određene proizvode ili usluge te još neke tehničke detalje.

– Projekt digitalne financijske kartice razvija se kako bi se na najvišoj razini funkcionalnosti postigla maksimalna dostupnost roba i usluga, omogućila najšira prihvaćenost platnog sredstva, a sve to bez potencijalnog osjećaja stigmatizacije korisnika te u skladu s njihovim potrebama i navikama, u svrhu ispunjenja cilja dobivene naknade. Dodijeljena financijska sredstva bila bi raspoloživa korisnicima u digitalnom obliku zbog široke dostupnosti i izbjegavanja vezanosti za isplatna mjesta, na što je do sada bilo pritužbi. Također, dio bi svakako bio dostupan u obliku gotovine zbog, primjerice, odlaska na tržnicu ili plaćanja ugostiteljskih usluga – kazali su i dodali da bi, kao i kod usluge osobne asistencije, poticali individualizaciju prava i komunikaciju s korisnicima te na zahtjev omogućavali, u posebnim slučajevima, i cjelovite gotovinske isplate.

Način knjiženja prihoda, kažu, ne bi se mijenjao, što, kako vjeruju, nekim korisnicima također može biti važno zbog prava koja se ostvaruju temeljem prihoda.

– Upravo na gore navedenim principima razmatra se pilot-projekt uvođenja modela elektroničkih kartica isključivo kao iskorak u funkcionalnosti i fleksibilnosti korištenja prava. Iako je projekt u razvoju i još nije javno predstavljen, neke već upućene javne kritike moramo ocijeniti potpuno neutemeljenima i dijametralno suprotnima temeljnim postavkama i ciljevima projekta. Digitalna korisnička kartica će se, nakon financijsko-informatičke tehnološke pripreme, a prije same implementacije pilot-faze, predstaviti ključnim dionicima i javnosti. Svi konstruktivni komentari i prijedlozi bit će uzeti u obzir – poručili su iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U Hrvatskoj ne postoje studentski domovi za osobe s invaliditetom kao ni za djecu s invaliditetom poslije smrti skrbnika. Zato bi za dio njih trebalo prenamijeniti Dom željezničara u Splitu

Poslušaj članak

Andrija Lipanović, predsjednik Udruge Vjeruj i djeluj apelirao je na Vladu RH kako bi se ovaj zapušteni objekt u splitskom predjelu Ravne njive dodijelio osobama s invaliditetom.

– Čuo sam ministra Branka Bačića kako ovaj Dom žele prenamijeniti priuštivom stanovanju, to je totalna glupost. U Domu željezničara bi se trebali smjestiti učenici i studenti s invaliditetom te osobe s invaliditetom koje ostaju bez odgovarajuće skrbi, posebice nakon smrti roditelja ili skrbnika – kaže Lipanović.

Apel Udruge u ime svih osoba s invaliditetom uputio je čak i premijeru Plenkoviću.

– Pisali smo Vladi RH, tražio sam hitan sastanak zbog izjave ministra Bačića da bi volio tu napraviti priuštive stanove. Zgradu bi trebalo iskoristiti za osobe s invaliditetom, a priuštive stanove neka grade na drugom mjestu – poručuje.

Na taj bi se način riješio smještaj dijela osoba s invaliditetom u Splitu. U ovom gradu živi više od 29 tisuća osoba s invaliditetom, dok je 80 tisuća osoba s invaliditetom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Po njegovim riječima Dom željezničara prilagođen je osobama s invaliditetom, ima pet katova, opremljen je liftom, kuhinjom, menzom. Nekad su tu bile i ordinacije za zaposlene ljude sa željeznice. 

– Bilo bi dobro kad bi dva kata bila za studente s invaliditetom, dva za osobe i djecu s invaliditetom poslije smrti skrbnika, a u Domu bi se mogao otvoriti i rehabilitacijski centar i sala tako da bude sve na jednom mjestu – predlaže Lipanović.

Projekt bi, osim rješavanja važnog socijalnog pitanja, otvorio i nova radna mjesta. Lipanović je svjestan da je pred njima dug put.

– Za realizaciju je potrebno riješiti i imovinsko-pravne odnose s vlasnikom (HŽ Infrastruktura) te uključiti državu, Županiju i Grad Split, uz mogućnost korištenja EU sredstava. Udruga predlaže izradu studije izvedivosti i pokretanje institucionalnih koraka kako bi se projekt realizirao. Naglašavamo njegovu važnost za razvoj inkluzivne i socijalno osjetljive zajednice – ističe Lipanović.

Nakon što je uputio apel Vladi RH, Lipanović očekuje poziv na sastanak u Zagrebu kako bi najviše državne dužnosnike upoznao s idejom o prenamjeni objekta.

– Nadamo se da će ovaj naš apel biti koristan, mi nećemo stati sa zahtjevima jer osobe s invaliditetom zaslužuju bolje uvjete – zaključuje Lipanović.

Vjerujmo da će ovaj zahtjev naići na razumijevanje državnog vrha i predstavnika lokalne vlasti kako bi zapušteni objekt nakon niza godina konačno imao pravu namjenu. Osobe s invaliditetom to itekako zaslužuju.

Projekt je pokrenut s misijom približavanja i pružanja dubljeg, osjetilnijeg doživljaja gluhosljepoće svima onima koji su u doticaju s gluhoslijepim osobama

Poslušaj članak

Jeste li se ikad zapitali, iskreno i duboko, kako bi izgledao vaš doživljaj svijeta, a da ste pritom osoba s oštećenjem vida i sluha, oba ta čula oslabljena ili potpuno isključena? Kako bi izgledala vaša svakodnevica, primjerice najobičnija kupovina u dućanu, prelazak ceste ili odlazak s ekipom na kavu?

Vjerojatno niste, jer je život bez vida i sluha nezamisliv onima koji te teškoće nemaju.

Upravo takav život široj javnosti pokušava približiti Udruga gluhoslijepih osoba Grada Zagreba (UGSO Zagreb) kroz provodi projekt ‘Hodaj mojim cipelama’. Projekt je pokrenut s misijom približavanja i pružanja dubljeg, osjetilnijeg doživljaja gluhosljepoće svima onima koji su u doticaju s gluhoslijepim osobama.

Rečena je udruga u tu svrhu jučer na Tribini grada Zagreba upriličila jednosatni interaktivni okrugli stol na kojemu se, uz sve ostalo, govorilo o konkretnim situacijama s kojima se gluhoslijepi susreću te su prikazana pomagala i metode komunikacije. Posebno interesantan bio je usporedni prikaz percepcije situacija: kako, naime, istu situaciju doživljava čujuća, gluha, slijepa i gluhoslijepa osoba.

Sanja Tarczay, predsjednica Saveza gluhoslijepih osoba Dodir, u kratkom razgovoru za In Portal kaže kako će uspjeh projekta ‘Hodaj mojim cipelama’ u konačnici ponajprije ovisiti o donositeljima odluka.

– Nama je cilj pojasniti razliku između nas gluhoslijepih te gluhih. Savez Dodir je nakon 30 godina uspio napraviti to da gluhoslijepoća konačno postane zasebno jedinstveno oštećenje, ali još uvijek nas vrstavaju u jednaku kategoriju s gluhima.  A vi znate, gluhi mogu sami voziti, mogu sami otići bilo kuda, a mi gluhoslijepi puno toga nismo u stanju sami napraviti. Razlika je ogromna. I ovim projektom želimo ukazati na tu činjenicu – kaže nam Tarczay. 

Za one manje upućene, gluhosljepoća je jedinstveno oštećenje koje objedinjuje teškoće sluha i vida te zahtijeva poseban pristup u komunikaciji, pružanju podrške i razumijevanju svakodnevnih izazova.

– Vjerujemo da ovakav oblik interaktivnog okruglog stola može približiti građanima svakodnevicu gluhoslijepih osoba, a projektom ‘Hodaj mojim cipelama’ ujedno želimo ukazati da svi zajedno možemo doprinijeti razvoju inkluzivnih usluga u lokalnoj zajednici – pojašanjava Josip Tonžetić, predsjednik Udruge gluhoslijepih osoba Grada Zagreba.

Projekt ‘Hodaj mojim cipelama’ odobren je i sufinanciran na temelju Javnog natječaja za financiranje programa i projekata udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja od strane Grada Zagreba za 2025. godinu.