Digitalna korisnička kartica će se nakon financijsko-informatičke tehnološke pripreme, a prije same implementacije pilot-faze, predstaviti ključnim dionicima i javnosti, svi konstruktivni komentari i prijedlozi bit će uzeti u obzir, poručili su iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Poslušaj članak
Poslali smo upit u Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kako bi nam razriješili sve nedoumice oko uvođenja digitalne financijske kartice, no nisu odgovorili na sva pitanja koja smo postavili.
Između ostalog, pitali smo hoće li kartice dobiti samo skrbnici punoljetnih osoba s invaliditetom ili s vremenom i cijela populacija, kako će se vršiti kontrola trošenja novca, što će se dogoditi ako korisnici neko vrijeme žele štedjeti novac kako bi kupili, primjerice, pomagalo koje premašuje iznos od 720 eura, pitali smo ih i o ograničenju na određene proizvode ili usluge te još neke tehničke detalje.
– Projekt digitalne financijske kartice razvija se kako bi se na najvišoj razini funkcionalnosti postigla maksimalna dostupnost roba i usluga, omogućila najšira prihvaćenost platnog sredstva, a sve to bez potencijalnog osjećaja stigmatizacije korisnika te u skladu s njihovim potrebama i navikama, u svrhu ispunjenja cilja dobivene naknade. Dodijeljena financijska sredstva bila bi raspoloživa korisnicima u digitalnom obliku zbog široke dostupnosti i izbjegavanja vezanosti za isplatna mjesta, na što je do sada bilo pritužbi. Također, dio bi svakako bio dostupan u obliku gotovine zbog, primjerice, odlaska na tržnicu ili plaćanja ugostiteljskih usluga – kazali su i dodali da bi, kao i kod usluge osobne asistencije, poticali individualizaciju prava i komunikaciju s korisnicima te na zahtjev omogućavali, u posebnim slučajevima, i cjelovite gotovinske isplate.
Način knjiženja prihoda, kažu, ne bi se mijenjao, što, kako vjeruju, nekim korisnicima također može biti važno zbog prava koja se ostvaruju temeljem prihoda.
– Upravo na gore navedenim principima razmatra se pilot-projekt uvođenja modela elektroničkih kartica isključivo kao iskorak u funkcionalnosti i fleksibilnosti korištenja prava. Iako je projekt u razvoju i još nije javno predstavljen, neke već upućene javne kritike moramo ocijeniti potpuno neutemeljenima i dijametralno suprotnima temeljnim postavkama i ciljevima projekta. Digitalna korisnička kartica će se, nakon financijsko-informatičke tehnološke pripreme, a prije same implementacije pilot-faze, predstaviti ključnim dionicima i javnosti. Svi konstruktivni komentari i prijedlozi bit će uzeti u obzir – poručili su iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine
Poslušaj članak
Tisuće ljudi i ove su godine u Zadru postale dio najveće humanitarne utrke na svijetu – Wings for Life World Run. Svi su trčali za isti cilj: pomoći istraživanju ozljeda leđne moždine i pružiti podršku onima zbog kojih se utrka i održava.
Posebnu snagu događaju održanom 10. svibnja 2026. godine dali su sudionici koji se s posljedicama takvih ozljeda svakodnevno suočavaju, ali i brojni rekreativci, sportaši i humanitarci koji su još jednom pokazali zajedništvo i solidarnost.
Zadar je tako ponovno bio dio globalne humanitarne priče koja istovremeno okuplja milijune ljudi diljem svijeta. Među brojnim sudionicima bili su i članovi sportskih klubova koji godinama podržavaju ovu inicijativu.
Posebno emotivno bilo je sudjelovanje osoba koje ne mogu samostalno hodati, a upravo njima ova utrka daje dodatnu važnost i motivaciju.
-Ovo nam je već sedma ili osma godina da sudjelujemo -poručili su članovi jednog od zadarskih klubova, koji je ove godine okupio čak 107 trkača. Mnogi su istaknuli kako rezultat nije bio u prvom planu, nego zajedništvo i podrška humanitarnom cilju.
Na stazi su ipak padali i sportski rekordi. U muškoj konkurenciji slavio je natjecatelj iz Poljske kojeg je presretačko vozilo sustiglo na 55. kilometru. U ženskoj konkurenciji pobjedu su odnijele sestre Šustić koje su kroz cilj odlučile proći zajedno.
-Nema smisla da se razdvajamo na samom kraju. Ispunile smo želju i završile zajedno – poručile su nakon utrke.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine.
Čestitke pobjednicima, ali i svim sudionicima koji su još jednom pokazali kako sport može povezivati ljude i mijenjati živote nabolje.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve
Poslušaj članak
SOIH je zajedno s Accessible EU organizirao okrugli stol pod nazivom ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ‘26’, koji je održan u srijedu, 29. travnja 2026. godine u hotelu Diplomat. Ovaj cjelodnevni događaj bio je dostupan i online.
U okviru projekta Pristupačna Hrvatska i inicijative Accessible Europe vide se velike razlike među državama Europske unije kada je riječ o pristupačnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom. Hrvatska se pritom ističe jer već više od 30 godina kontinuirano organizira stručne skupove i sustavno radi na ovoj temi.
Mobilnost osoba s invaliditetom jako je važna za svakodnevni život jer omogućuje obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iako se vidi napredak, i dalje je potrebno više uključivati same korisnike u rane faze planiranja kako bi rješenja bila kvalitetnija, učinkovitija i dugoročno održiva.
Cilj ovog skupa bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju i razviti konkretna rješenja kako bi pristupačnost postala pravilo, a ne iznimka.
Program HEKUP-a započeo je pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedila tema stupova neovisnog življenja o kojoj je govorila Sanja Rimac iz SOIH-a.
Nakon toga govorilo se o izazovima mobilnosti u društvu u kontekstu klimatskih promjena, što je predstavila Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distofičara Hrvatske. Zatim je predstavljena tema prijevoza u projektu Pristupačna Europa (AccessibleEU), uključujući pristup projektu i online obuku, o čemu je govorio Ljubomir Miščević.
U nastavku je Denis Marijon iz Saveza SUMSI govorio o univerzalnom dizajnu i javnom prijevozu uz poruku ‘Manje prilagodbi, više pristupačnosti’.
U drugom dijelu programa predstavljene su aktivnosti AccessibleEU u 2025. godini, ponovno kroz izlaganje Ljubomira Miščevića. Nakon toga je Marko Periša govorio o asistivnoj tehnologiji i pristupačnosti digitalnih usluga u prometu.
Program je nastavljen studijom (ne)uspjeha na primjeru Zagreb Glavnog kolodvora, koju su predstavili Zvonimir Zelenika i Siniša Kekić.
Na kraju je obrađena primjena PRM TSI regulative i vodič za prikupljanje podataka o pristupačnosti željezničke infrastrukture, o čemu je govorio Zvonimir Zelenika.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve.
Također je naglašeno da je važno da sustav bude održiv, što znači da svi njegovi dijelovi moraju dobro funkcionirati. Ako jedan dio ne funkcionira, to stvara širi problem u društvu.
Istaknuta je potreba za boljom organizacijom, pravovremenim djelovanjem i učinkovitijom provedbom prava, uz stalnu suradnju i razmjenu znanja među stručnjacima i institucijama.
Vi ste najbolji pokazatelj da nema tih prepreka koje će vas zaustaviti da ostvarite svoje potencijale. Uzor ste ne samo svim osobama s invaliditetom, nego svima nama u gradu Zagrebu, rekao je gradonačelnik Tomašević
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević jučer je u auli Gradske uprave bio sjajno raspoložen na dodjeli stipendija učenicima i studentima s invaliditetom, i to s razlogom. Ove je godine, naime, uručen rekordan broj stipendija za ovu skupinu učenika i studenata – ukupno 171 stipendija – a usto su povećane za 25 posto u odnosu na prošlu godinu.
Gradonačelnik Tomešević, kako je sam rekao, posebno je ponosan i na činjenicu da su stipendije Grada Zagreba najveće među svim gradovima u Hrvatskoj. Za učenike s invaliditetom mjesečni iznos stipendije iznosi 380 eura, a za studente 520 eura.
– Svatko od vas tko danas prima ovu stipendiju u potpunosti ju je zaslužio svojim predanim radom i trudom. Vi ste najbolji pokazatelj da nema tih prepreka koje će vas zaustaviti da ostvarite svoje potencijale. Uzor ste ne samo svim osobama s invaliditetom, nego svima nama u gradu Zagrebu – rekao je gradonačelnik Tomašević u pozdravnom govoru.
– Grad Zagreb je u ovoj godini za sve programe stipendiranja osigurao ukupno 6,5 milijuna eura, a stipendije se dodjeljuju u pet kategorija: za izvrsnost, prema socioekonomskom statusu, za pripadnike romske nacionalne manjine, za učenike i studente s invaliditetom te za deficitarna zanimanja – naglasio je gradonačelnik.
Grad Zagreb, navode iz Gradske uprave, sustavno unapređuje kvalitetu života osoba s invaliditetom kroz razvoj socijalnih usluga, unapređenje mobilnosti i pristupačnosti javnog prostora, povećanje financijske podrške, poticanje zapošljavanja, širenje prava na prijevoz i dostupnost informacija te kontinuirano planiranje inkluzivnih politika, s ciljem stvaranja pristupačnog i ravnopravnog okruženja za sve građane.
Civilno društvoPrije 6 dana
VijestiPrije 6 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
EU kutakPrije 3 dana
in MREŽAPrije 3 dana
VremeplovPrije 6 dana
SportPrije 7 dana
in MREŽAPrije 6 dana