Udruga Sjena je mišljenja da ovakav pravilnik ne doprinosi pravnoj sigurnosti, već će dio osoba s invaliditetom i njihovih obitelji ponovno prisiliti da svoja prava ostvaruju sudskim putem, što nije u interesu ni korisnika ni države
Poslušaj članak
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je u javno savjetovanje nacrt Pravilnika o komisiji za procjenu potrebe korisnika za uslugom osobne asistencije, obliku i sadržaju liste procjene potreba korisnika te mjerilima i broju sati usluge osobne asistencije.
Ovaj pravilnik trebao je biti donesen u roku od 60 dana nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o osobnoj asistenciji krajem prošle godine, a sada je napokon objavljen prijedlog teksta. Pravilnik je trenutno u procesu javnog savjetovanja.
Pravilnikom se proširuje krug korisnika usluge osobne asistencije uključivanjem djece mlađe od 18 godina uz kombiniranje korištenja usluge osobnog asistenta i drugih oblika podrške, uključujući uslugu pomoći u kući, pomoćnika u nastavi te status roditelja njegovatelja, njegovatelja ili njegovatelja prema drugim propisima. Povećava se i broj mogućih sati usluge, do 24 sata dnevno svaki dan, ovisno o individualno utvrđenim potrebama korisnika.
Jedna od ključnih novosti, a temeljem upute Ustavnog suda, odnosi se na nova mjerila za procjenu potrebe za uslugom osobne asistencije. Procjena više neće ovisiti samo o vrsti i stupnju oštećenja te učestalosti potrebe, nego i o materijalnim i socijalnim okolnostima u kojima korisnik živi te njegovim individualnim potrebama.
Uvode se tri temeljna mjerila: stupanj težine invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti, materijalne i socijalne okolnosti te specifične individualne potrebe korisnika. Ta mjerila valoriziraju se kroz razrađeni bodovni sustav do 1000 bodova, pri čemu se stupanj i vrsta funkcionalnog oštećenja vrednuju do 480 bodova, materijalne i socijalne okolnosti do 400 bodova, a individualne potrebe korisnika do 120 bodova.
– Nikad sustav socijalne skrbi nije imao veća sredstva, veći broj korisnika i veći broj usluga nego posljednjih deset godina za vrijeme ove Vlade. Svjesni smo izazova s kojima se svakodnevno susrećemo, no želim još jednom naglasiti da su prava osoba s invaliditetom naš prioritet. Zakonom o osobnoj asistenciji ta usluga je po prvi put postala zakonski zagarantirano pravo koje se financira iz proračuna Republike Hrvatske, a pravilnik koji donosimo u skladu s Odlukom Ustavnog suda dodatno individualizira uslugu i dodatno je proširuje – istaknuo je ministar Ružić.
Navedena mjerila, koja razmatraju materijalne, socijalne i specifične okolnosti, razrađena su kroz liste procjene potreba i tablicu orijentacijske satnice, koje osiguravaju transparentniju i ujednačeniju procjenu te predstavljaju temelj za određivanje broja sati usluge u svakom pojedinačnom slučaju. Tablica orijentacijske satnice pokazuje uobičajeni raspon mjesečnog broja sati usluge, ovisno o broju bodova koje korisnik ostvari prema pojedinim mjerilima.
Stručna tijela mogu, temeljem procjene, odrediti i veći broj sati od onoga predviđenog u tablici, a konačnu odluku o broju sati donose u svakom pojedinačnom slučaju. Ovisno o korištenju drugih usluga koje se financiraju javnim sredstvima, broj sati usluge osobne asistencije razmjerno se smanjuje za vrijeme u kojem korisnik koristi takve oblike podrške.
Svoj osvrt na prijedlog pravilnika dala je i Udruga Sjena.
– Prijedlog pravilnika o osobnoj asistenciji ponovno otvara pitanje koje bi u uređenom sustavu trebalo biti već odavno riješeno – pišu li se zakoni za ljude ili protiv ljudi. Zakoni i podzakonski akti moraju biti napisani tako da ih građani razumiju. Osoba koja pročita pravilnik mora iz njega moći jasno iščitati koja su njezina prava, kako ih ostvaruje i što može očekivati od sustava. U ovom slučaju to nije tako – ističu iz udruge.
Umjesto jasnog i razumljivog sustava, ‘pred nama je složen model bodovanja, lista i orijentacijskih satnica iz kojih prosječan građanin ne može razumjeti na što ima pravo’, kažu Sjene i upozoravaju da ‘posebno zabrinjava činjenica da pravilnik, iako formalno uvodi individualnu procjenu, u praksi ponovno otvara prostor za ograničavanje prava kroz različite odbitke’, čime se stvara dojam da pravo postoji, ali njegova stvarna dostupnost ostaje upitna.
Dodatni problem je, napominju, što se pravo pokušava svesti na matematičku formulu. Potreba osobe računa se kroz bodove, a zatim se ti bodovi pretvaraju u sate kroz unaprijed određene omjere.
– Ako se već pravo svodi na matematiku, onda bi barem rezultat morao biti jasan i predvidiv. Osoba bi trebala unaprijed znati hoće li ostvariti stvarnu podršku. U ovom slučaju ni to nije moguće, jer se kroz dodatna umanjenja i procjene konačni broj sati ponovno dovodi u pitanje – vele iz udruge.
Ističu da sustav osobne asistencije mora biti postavljen tako da omogućava stvarno, a ne formalno pravo. Mora biti razumljiv, predvidiv i provediv. Sve manje od toga znači da teret i dalje ostaje na obiteljima, a ne na državi koja je to pravo dužna osigurati.
– Zato smo mišljenja da ovakav pravilnik ne doprinosi pravnoj sigurnosti, već će dio osoba s invaliditetom i njihovih obitelji ponovno prisiliti da svoja prava ostvaruju sudskim putem, što nije u interesu ni korisnika ni države. Dostojanstven život ne smije biti rezultat borbe sa sustavom, nego njegova temeljna obveza – poručili su iz Udruge Sjena.
Savjetovanje o pravilniku nalazi se ovdje i biti će otvoreno 30 dana.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine
Poslušaj članak
Tisuće ljudi i ove su godine u Zadru postale dio najveće humanitarne utrke na svijetu – Wings for Life World Run. Svi su trčali za isti cilj: pomoći istraživanju ozljeda leđne moždine i pružiti podršku onima zbog kojih se utrka i održava.
Posebnu snagu događaju održanom 10. svibnja 2026. godine dali su sudionici koji se s posljedicama takvih ozljeda svakodnevno suočavaju, ali i brojni rekreativci, sportaši i humanitarci koji su još jednom pokazali zajedništvo i solidarnost.
Zadar je tako ponovno bio dio globalne humanitarne priče koja istovremeno okuplja milijune ljudi diljem svijeta. Među brojnim sudionicima bili su i članovi sportskih klubova koji godinama podržavaju ovu inicijativu.
Posebno emotivno bilo je sudjelovanje osoba koje ne mogu samostalno hodati, a upravo njima ova utrka daje dodatnu važnost i motivaciju.
-Ovo nam je već sedma ili osma godina da sudjelujemo -poručili su članovi jednog od zadarskih klubova, koji je ove godine okupio čak 107 trkača. Mnogi su istaknuli kako rezultat nije bio u prvom planu, nego zajedništvo i podrška humanitarnom cilju.
Na stazi su ipak padali i sportski rekordi. U muškoj konkurenciji slavio je natjecatelj iz Poljske kojeg je presretačko vozilo sustiglo na 55. kilometru. U ženskoj konkurenciji pobjedu su odnijele sestre Šustić koje su kroz cilj odlučile proći zajedno.
-Nema smisla da se razdvajamo na samom kraju. Ispunile smo želju i završile zajedno – poručile su nakon utrke.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine.
Čestitke pobjednicima, ali i svim sudionicima koji su još jednom pokazali kako sport može povezivati ljude i mijenjati živote nabolje.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve
Poslušaj članak
SOIH je zajedno s Accessible EU organizirao okrugli stol pod nazivom ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ‘26’, koji je održan u srijedu, 29. travnja 2026. godine u hotelu Diplomat. Ovaj cjelodnevni događaj bio je dostupan i online.
U okviru projekta Pristupačna Hrvatska i inicijative Accessible Europe vide se velike razlike među državama Europske unije kada je riječ o pristupačnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom. Hrvatska se pritom ističe jer već više od 30 godina kontinuirano organizira stručne skupove i sustavno radi na ovoj temi.
Mobilnost osoba s invaliditetom jako je važna za svakodnevni život jer omogućuje obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iako se vidi napredak, i dalje je potrebno više uključivati same korisnike u rane faze planiranja kako bi rješenja bila kvalitetnija, učinkovitija i dugoročno održiva.
Cilj ovog skupa bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju i razviti konkretna rješenja kako bi pristupačnost postala pravilo, a ne iznimka.
Program HEKUP-a započeo je pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedila tema stupova neovisnog življenja o kojoj je govorila Sanja Rimac iz SOIH-a.
Nakon toga govorilo se o izazovima mobilnosti u društvu u kontekstu klimatskih promjena, što je predstavila Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distofičara Hrvatske. Zatim je predstavljena tema prijevoza u projektu Pristupačna Europa (AccessibleEU), uključujući pristup projektu i online obuku, o čemu je govorio Ljubomir Miščević.
U nastavku je Denis Marijon iz Saveza SUMSI govorio o univerzalnom dizajnu i javnom prijevozu uz poruku ‘Manje prilagodbi, više pristupačnosti’.
U drugom dijelu programa predstavljene su aktivnosti AccessibleEU u 2025. godini, ponovno kroz izlaganje Ljubomira Miščevića. Nakon toga je Marko Periša govorio o asistivnoj tehnologiji i pristupačnosti digitalnih usluga u prometu.
Program je nastavljen studijom (ne)uspjeha na primjeru Zagreb Glavnog kolodvora, koju su predstavili Zvonimir Zelenika i Siniša Kekić.
Na kraju je obrađena primjena PRM TSI regulative i vodič za prikupljanje podataka o pristupačnosti željezničke infrastrukture, o čemu je govorio Zvonimir Zelenika.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve.
Također je naglašeno da je važno da sustav bude održiv, što znači da svi njegovi dijelovi moraju dobro funkcionirati. Ako jedan dio ne funkcionira, to stvara širi problem u društvu.
Istaknuta je potreba za boljom organizacijom, pravovremenim djelovanjem i učinkovitijom provedbom prava, uz stalnu suradnju i razmjenu znanja među stručnjacima i institucijama.
Vi ste najbolji pokazatelj da nema tih prepreka koje će vas zaustaviti da ostvarite svoje potencijale. Uzor ste ne samo svim osobama s invaliditetom, nego svima nama u gradu Zagrebu, rekao je gradonačelnik Tomašević
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević jučer je u auli Gradske uprave bio sjajno raspoložen na dodjeli stipendija učenicima i studentima s invaliditetom, i to s razlogom. Ove je godine, naime, uručen rekordan broj stipendija za ovu skupinu učenika i studenata – ukupno 171 stipendija – a usto su povećane za 25 posto u odnosu na prošlu godinu.
Gradonačelnik Tomešević, kako je sam rekao, posebno je ponosan i na činjenicu da su stipendije Grada Zagreba najveće među svim gradovima u Hrvatskoj. Za učenike s invaliditetom mjesečni iznos stipendije iznosi 380 eura, a za studente 520 eura.
– Svatko od vas tko danas prima ovu stipendiju u potpunosti ju je zaslužio svojim predanim radom i trudom. Vi ste najbolji pokazatelj da nema tih prepreka koje će vas zaustaviti da ostvarite svoje potencijale. Uzor ste ne samo svim osobama s invaliditetom, nego svima nama u gradu Zagrebu – rekao je gradonačelnik Tomašević u pozdravnom govoru.
– Grad Zagreb je u ovoj godini za sve programe stipendiranja osigurao ukupno 6,5 milijuna eura, a stipendije se dodjeljuju u pet kategorija: za izvrsnost, prema socioekonomskom statusu, za pripadnike romske nacionalne manjine, za učenike i studente s invaliditetom te za deficitarna zanimanja – naglasio je gradonačelnik.
Grad Zagreb, navode iz Gradske uprave, sustavno unapređuje kvalitetu života osoba s invaliditetom kroz razvoj socijalnih usluga, unapređenje mobilnosti i pristupačnosti javnog prostora, povećanje financijske podrške, poticanje zapošljavanja, širenje prava na prijevoz i dostupnost informacija te kontinuirano planiranje inkluzivnih politika, s ciljem stvaranja pristupačnog i ravnopravnog okruženja za sve građane.
Civilno društvoPrije 6 dana
VijestiPrije 6 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
EU kutakPrije 3 dana
VremeplovPrije 6 dana
in MREŽAPrije 3 dana
SportPrije 7 dana
in MREŽAPrije 6 dana