Više od 39 milijuna ljudi širom svijeta moglo bi umrijeti od infekcija bakterijama otpornim na antibiotike u sljedećih 25 godina, pokazala je studija objavljena u časopisu The Lancet, koja naglašava da je još uvije moguće izbjeći taj crni scenarij

Već identificirana kao veliki zdravstveni problem, procjenjuje se da će se otpornost na antibiotike još povećati.

Od 1990. do 2021. više od milijun ljudi u svijetu umrlo je izravno zbog posljedica otpornosti na antibiotike, naglasili su autori.

Oni su analizirali 22 patogena, 84 kombinacije između patogena i liječenja, te 11 infektivnih sindroma kod ljudi svih dobi iz 204 zemlje i teritorija, koristeći podatke više od 520 milijuna ljudi.

Kroz ta tri desetljeća, smrtnost djece mlađe od 5 godina koja bi bila izravna posljedica otpornosti na antibiotike pala je za 50 posto, što je posljedica poboljšanja prevencije i kontrole infekcija u njihovoj dobi.

No paralelno, smrtnost kod odraslih u dobi od 70 godina ili starijih podigla se za 80 posto u tom razdoblju, zajedno s rapidnim starenjem stanovništva i većom osjetljivošću te populacije na infekcije.

Što se tiče patogena, smrtnost je najviše porasla nakon infekcija zlatnim stafilokokom otpornim na meticilin (MRSA).

Kada se gledaju gram negativne bakterije, najviše je došlo do otpornosti na karbapeneme, antibiotike širokog spektra.

Sljedećih desetljeća smrti zbog otpornosti na antibiotike samo će rasti, kaže studija.

Broj direktnih žrtava mogao bi doseći 1,91 milijun godišnje u svijetu do 2050., što je skok od više od 67 posto u usporedbi s 2021., pokazuju modeli koje su izradili autori studije.

Do polovice ovog stoljeća otpornost na antibiotike igrat će ulogu u 8,22 slučaja smrti svake godine, što je porast od 74,5 posto u odnosu na 2021.

Ukupno, između 2025. i 2050. otpornost na antibiotike izravno će biti uzrok smrti više od 39 milijuna ljudi u svijetu i bit će povezana s još 169 milijuna smrtnih slučajeva, ocjenjuju znanstvenici.

Ali mogući su i manje pesimistični scenariji. Znanstvenici kažu da je ‘sada vrijeme za djelovanje’ da bi se zaštitili ljudi širom svijeta od opasnsoti koju predstavlja otpornost na antibiotike.

Studija naglašava potrebu za mjerama koje kombiniraju prevenciju infekcija, cijepljenje, minimiziranje neprikladne uporabe antibiotika i istraživanja novih antibiotika kako bi se ublažio broj smrtnih slučajeva koji se predviđaju do 2050.

Izvor: Hina/Maša Taušan

U Hrvatskoj u jednom danu 24 osobe umru od iznenadnog srčanog zastoja, a procjenjuje se da od 100 osoba koje dožive iznenadni srčani zastoj, preživi njih tek 5 do 10. Jedini postupak koji u takvoj situaciji može spasiti život jest pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje postupka oživljavanja

Svjetski dan prve pomoći obilježava se svake godine druge subote u  rujnu, a organizira ga Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Cilj ovog dana je podizanje svijesti o važnosti prve pomoći i educiranje javnosti o osnovnim tehnikama koje mogu spasiti živote u hitnim situacijama.

Prva pomoć podrazumijeva hitnu medicinsku intervenciju koja se pruža osobi povrijeđenoj ili iznenada oboljeloj, prije nego što stigne stručna medicinska pomoć. Ova pomoć može značajno smanjiti rizik od trajnih posljedica ili smrti u slučajevima kao što su srčani udari, krvarenja, nesvjestice, gušenja, teške povrede ili nezgode.

Obilježavanje Svjetskog dana prve pomoći uključuje brojne edukativne radionice, obuke i simulacije koje vode stručnjaci iz oblasti prve pomoći. Crveni križ i druge srodne organizacije organiziraju javne događaje kako bi ljudi naučili kako pravilno reagirati u kriznim situacijama.

U Hrvatskoj u jednom danu 24 osobe umru od iznenadnog srčanog zastoja, a procjenjuje se da od 100 osoba koje dožive iznenadni srčani zastoj, preživi njih tek 5 do 10. Jedini postupak koji u takvoj situaciji može spasiti život jest pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje postupka oživljavanja.

Kao i u mnogim europskim zemljama, prosječno vrijeme potrebno hitnoj medicinskoj pomoći da stigne do osobe sa srčanim zastojem u Hrvatskoj iznosi 13 minuta. Ako joj se ne pruži odmah pomoć, osoba neće preživjeti jer već nakon 4 minute srčanog zastoja dolazi do nepovratnog oštećenja mozga, a nakon 10 minuta osoba gotovo da i nema šanse za preživljavanje.

Evo nekoliko osnovnih stvari koje bi svi trebali znati o pružanju prve pomoći

Zaštititi sebe i druge: prije nego pristupite unesrećenom, provjerite je li okolina sigurna. Nemojte se izlagati opasnosti, jer bi to moglo dovesti do dodatnih povreda.

Procijeniti stanje unesrećenog: provjerite svijest osobe, disanje i puls. Ako osoba ne reagira i ne diše, odmah započnite oživljavanje (CPR).

Pozvati pomoć: przo pozovite hitnu službu. Pružanje prve pomoći ne zamjenjuje stručnu medicinsku pomoć, ali može stabilizirati stanje dok stručnjaci ne stignu.

Osnovne vještine prve pomoći

CPR (Kardiopulmonalna reanimacija): ova tehnika spašava život kod osobe koja je prestala disati ili joj je srce prestalo kucati. Sastoji se od naizmjeničnog pritiskanja prsnog koša (30 kompresija) i umjetnog disanja (2 udaha), ako ste obučeni.

Zaustavljanje krvarenja: ako osoba obilno krvari, prvo je potrebno pritisnuti ranu sterilnim zavojem ili čistim komadom tkanine kako bi se zaustavilo krvarenje. Povišavanje zahvaćenog područja može pomoći u smanjenju protoka krvi.

Gušenje: ako osoba ne može disati zbog začepljenja dišnog puta, tehnika Heimlichovog zahvata (pritisak na gornji dio abdomena) može pomoći uklanjanju prepreke.

Opekotine: opečeni dio tijela treba hladiti hladnom tekućom vodom najmanje 10 minuta. Nikada nemojte nanositi led, masnoće ili druge supstance na opekotinu.

Povrede: imobilizirajte povrijeđeni dio tijela ako sumnjate na prijelom i izbjegavajte pomicanje unesrećenog dok ne dođe stručna pomoć.

Prepoznavanje hitnih stanja

Infarkt: osoba može osjećati jak pritisak ili bol u grudima, kratkoću daha, znojenje, bol u rukama, vratu ili leđima. Brza reakcija i pozivanje hitne pomoći su ključni.

Moždani udar: ako osoba ima iznenadne poteškoće s govorom, paralizu jedne strane lica ili tijela, vrtoglavicu ili jaku glavobolju, brzo reagirajte i pozovite pomoć.

Šok: znakovi uključuju blijedu kožu, hladan znoj, slab puls i ubrzano disanje. Osobu treba položiti na leđa, podići noge i održavati je toplom dok pomoć ne stigne.

Prva pomoć kod djece

Djeca često trebaju prilagođene tehnike prve pomoći zbog svoje veličine i različitih uzroka hitnih stanja, kao što su gušenje, utapanje ili povrede glave. Važno je biti svjestan specifičnih tehnika za pružanje prve pomoći kod djece, poput blažih kompresija kod CPR-a.

Osnovni pribor za prvu pomoć je sterilni zavoji i flasteri, škare, pinceta, dezinfekcijska sredstva (alkohol, antiseptik), elastični zavoji za imobilizaciju, toplomjer, mast za opekotine, sredstvo protiv uboda insekata

Ovaj dan naglašava da svaka osoba može postati ‘prvi odgovor’ u hitnim situacijama ako posjeduje osnovno znanje o prvoj pomoći, čime može spasiti život prijatelju, članu obitelji, kolegi ili prolazniku.

Cilj je Europskog dana oralnog zdravlja naglasiti potrebu za redovitim dentalnim pregledima, pravilnom četkanju zubi i održavanju zdravlja usne šupljine kroz odgovarajuću prehranu i smanjenje pušenja

Europski dan oralnog zdravlja obilježava se 12. rujna svake godine s ciljem podizanja svijesti o važnosti oralne higijene i zdravlja usne šupljine. Ovaj dan služi za promicanje preventivnih mjera, educiranje javnosti o važnosti redovite brige za zube i desni te smanjenje učestalosti oralnih bolesti.

Loša oralna higijena može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, poput karijesa, bolesti desni, pa čak i sistemskih bolesti poput dijabetesa ili srčanih problema. Stoga je cilj Europskog dana oralnog zdravlja naglasiti potrebu za redovitim dentalnim pregledima, pravilnom četkanju zubi i održavanju zdravlja usne šupljine kroz odgovarajuću prehranu i smanjenje pušenja.

Obilježavanje ovog dana uključuje aktivnosti kao što su besplatni pregledi, edukativne radionice, distribucija promotivnih materijala te medijske kampanje usmjerene na poticanje ljudi na bolju brigu o oralnom zdravlju.

Evo nekoliko osnovnih savjeta za pravilnu njegu usne šupljine.

Četkajte zube najmanje dva puta dnevno (ujutro i prije spavanja) mekom četkicom.

Koristite zubnu pastu s fluoridom, koja pomaže u jačanju cakline i sprečavanju karijesa.

Ne zaboravite očistiti jezik, jer se na njemu nakupljaju bakterije koje mogu izazvati neugodan zadah.

Koristite zubni konac svakodnevno kako biste uklonili ostatke hrane i plak između zuba, gdje četkica ne može doseći. Konac pomaže u sprečavanju karijesa i bolesti desni.

Koristite antiseptičku tekućinu za ispiranje usta kako biste smanjili količinu bakterija i osvježili dah.

Izbjegavajte ispiranje usta vodom neposredno nakon pranja zubi, jer to može isprati fluoridnu zaštitu.

Posjećujte stomatologa barem dva puta godišnje radi redovitih pregleda i čišćenja zubi.

Rani pregledi pomažu u otkrivanju i liječenju problema poput karijesa ili bolesti desni prije nego postanu ozbiljni.

Pripazite i na prehranu. Ograničite unos šećera jer šećer doprinosi stvaranju karijesa. Slatkiše konzumirajte u kontroliranim količinama i odmah nakon toga operite zube.

Povećajte unos voća i povrća, posebno onih bogatih vlaknima, jer potiču proizvodnju sline koja prirodno čisti usta.

Pijte dovoljno vode, posebno nakon jela, jer pomaže isprati ostatke hrane i neutralizirati kiseline.

Prestanite pušiti. Pušenje značajno povećava rizik od bolesti desni, raka usne šupljine i drugih oralnih bolesti. Prestankom pušenja poboljšavate zdravlje desni, smanjujete nakupljanje plaka i osvježavate dah.

Ako se bavite sportovima koji nose rizik ozljeda, koristite štitnik za zube kako biste spriječili oštećenja.

Nemojte koristiti zube za otvaranje boca ili drugih predmeta, jer to može uzrokovati pucanje ili oštećenje zubi.

Redovita briga o zubima i desni doprinosi ne samo zdravlju usne šupljine nego i općem zdravlju, stoga je važno usvojiti ove navike što ranije.