Connect with us

in MREŽA

SAVEZ DODIR Kakve komunikacijske posrednike (ne) trebamo?

Objavljeno

/

Foto: In Portal

Misija Dodira od samog osnutka, a postoji već tri desetljeća, bila je promicanje hrvatskog znakovnog jezika

Poslušaj članak

Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir ponovno je organizirao ZnakoFest, tradicionalno događanje koje se bavi temom hrvatskog znakovnog jezika, ovaj put pod egidom ‘Kakve komunikacijske posrednike trebamo’.

Ovaj ZnakoFest, 22. po redu, Dodir je upriličio povodom Međunarodnog dana znakovnih jezika, okupivši zanimljive paneliste koji su progovorili o brojnim izazovima s kojima se danas susreću gluhoslijepe osobe i komunikacijski posrednici.

Misija Dodira od samog osnutka, a postoji već tri desetljeća, bila je promicanje hrvatskog znakovnog jezika i ostalih sustava komunikacije gluhoslijepih osoba, ali, ne manje bitno, i borba za komunikacijske posrednike koji su njihovu članstvu ‘dodir s čujućim svijetom’.

U zaključcima donesenim nakon panel rasprava, u Dodiru su naglasili kako komunikacijski posrednik za gluhoslijepe osobe, za razliku od komunikacijskog posrednika za gluhe, uistinu ima više odgovornosti, nije u istoj poziciji i mora se prilagođavati svakom pojedinom korisniku.

– Također, gluhoslijepe osobe zbog svog dvostrukog senzoričkog oštećenja, posebice ukoliko spadaju u kategoriju praktične gluhosljepoće ili kombinaciju gluhoće i slabovidnosti, imaju jako malo ‘kontrole’ nad radom njihovog komunikacijskog posrednika – povjerenje je u tom odnosu ključno – navode iz Dodira.

A što o svemu kažu komunikacijski posrednici? Zbog dvostrukog senzornog oštećenja, prevoditelji znakovnog jezika korisnicima nisu tek podrška u komunikaciji, nego i u svakodnevnim aktivnostima. Zbog toga je to prilično zahtjevan posao, pa u Dodiru ne pronalaze baš pretjerano često ljude motivirane za rad s gluhoslijepim osobama.

– Činjenica je da gluhe i gluhoslijepe osobe previše ne procjenjuju komunikacijske posrednike, a razlog tome je što su često zadovoljni samim time da imaju ‘nekoga uz sebe’ i da mogu barem djelomično razumjeti o čemu se priča, sudjelovati u konverzaciji ili obaviti nešto – navode iz Dodira.

– Upravo zbog toga, vrlo često je najveća odgovornost upravo na nama, no željeli bismo postaviti otvoreno pitanje – zapitaju li se ponekad sami komunikacijski posrednici koliko znaju znakovni jezik, znaju li posredovati između dva jezika, jesu li uistinu dobri u onome što rade? Svakim danom ih ima sve više, ali procjenjuju li znanje jedni drugih, pomažu li jedni drugima i educiraju li se kako bi bili još bolji i uspješniji u svom radu, to je upitno – zaključuje se na kraju ovogodišnjeg ZnakoFesta.

Vaše priče

Zašto baš vi ne biste bili autor sljedeće teme?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Sora

Imate li prijedlog teme o kojoj biste voljeli čitati? Nešto vas muči ili zanima, a nigdje ne nalazite odgovore? Imate osobno iskustvo koje bi moglo pomoći drugima? Pišite nam na info@in-portal.hr – bez formalnosti, bez barijera

Poslušaj članak

Dragi čitatelji, pratitelji, prijatelji In Portala, od samih početaka našeg portala trudimo se donositi vijesti, teme i priče koje se drugdje rijetko ili nikako ne čuju. Pružiti prostor onima koji su često na društvenim marginama – to je naša misija.

Ali svjesni smo da najbolji sadržaj često dolazi upravo iz svakodnevnog života – iz vaših iskustava, pitanja i prijedloga.

Zato vam sada otvaramo još jedan kanal suradnje: odsad nas možete slobodno kontaktirati na info@in-portal.hr i podijeliti s nama što vam je na umu.

Imate li prijedlog teme o kojoj biste voljeli čitati? Nešto vas muči ili zanima, a nigdje ne nalazite odgovore? Imate osobno iskustvo koje bi moglo pomoći drugima?

Pišite nam – bez formalnosti, bez barijera.

Naš je cilj stvoriti otvoreni prostor u kojem se svatko može prepoznati. Ne morate biti novinari, aktivisti ili stručnjaci da biste bili važan glas u zajednici – dovoljno je da imate nešto za reći. Bilo da se radi o kritici, ideji, pohvali ili nekoj situaciji iz vaše svakodnevice, sve su to teme koje vrijedi čuti i zabilježiti.

Vaša poruka ne mora biti duga – može biti pitanje, komentar, kratki osvrt. Bitno je da dolazi iz stvarnog života. Mi ćemo je pročitati, razmotriti i, kad god je to moguće, pretvoriti u sadržaj koji će potaknuti raspravu, podići svijest ili barem nekoga ohrabriti.

Zajedno možemo napraviti puno više – zato, uključite se. Jer ovaj portal pripada vama.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

SAVEZ DODIR I anđeli imaju etički kodeks

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Bilo je poprilično izazovno na kazališne daske postaviti tekst koji glumci izvode na znakovnom jeziku

Poslušaj članak

Jučer je u zagrebačkoj Maloj sceni bila pomalo naelektrizirana atmosfera pred izvođenje kazališne predstave na znakovnom jeziku ‘I anđeli imaju etički kodeks’.

Ništa neobično, budući da cijeli glumački ansambl čine isključivo naturščici – gluhoslijepe osobe i njihovi komunikacijski posrednici. Uglavnom je riječ o članovima i suradnicima Saveza gluhoslijepih osoba Dodir. Pozitivna trema i uzbuđenje pred samu premijeru glumcima je očito pomogla, budući da je njihovu izvedbu publika honorirala glasnim pljeskom.

Scenarij potpisuje Elizabeta Tarczay, koja se u predstavi ponajprije bavi etičkim kodeksom koji vrijedi za komunikacijske posrednike, a uz ostalo tumači i zašto gluhoslijepe osobe te prevoditelje zovu ‘anđeli u crnom’.

Bilo je poprilično izazovno na kazališne daske postaviti tekst koji glumci izvode na znakovnom jeziku. No ne i za mladu kazališnu redateljicu Niku Bokić, koja je predstavu podijelila u nekoliko vinjeta iz života komunikacijskog posrednika za gluhoslijepe osobe. Predstava na šaljiv način ukazuje na greške koje ponekad čine komunikacijski posrednici, a u ponovljenin scenama pokazuje način na koji se pravilno komunicira s korisnikom.

Redateljicu Bokić pitamo gdje je našla inspiraciju za predstavu i na koji je način komunicirala s glumcima, budući da sama nije posve usvojila znakovni jezik.

– Znakovni jezik samo natucam. No iz čisto lingvističke perspektive bili su mi fascinantni znakovni jezici općenito, pa sam u Savezu Dodir upisala tečaj znakovnog jezika, koji sam ljetos i završila. Glumce u ovoj predstavi, dakle komunikacijske posrednike i korisnike njihovih usluga, upoznala sam ranije volontirajući u Dodiru. U ovoj predstavi glume tri čujuće i tri gluhe i nagluhe osobe, tako da teret rada s glumcima nije bio samo na meni, što je jako dobro funkcioniralo – kaže redateljica Bokić.

Na kazališnim se daskama po prvi puta okušala i Mateja Tutiš, koja je u stvarnom životu stručni komunikacijski posrednik jednoj gluhoj učenici.

– Naš cilj je kroz ovu predstavu pokazati koliko je posao komunikacijskog posrednika važan. Jer bez nas gluhoslijepe osobe teško bi se snalazile u svakodnevnom životu, u društvu općenito. No naš se posao nerijetko podcjenjuje i prolazi ispod radara javnosti. Osjećam veliku odgovornost dok radim u školi, jer trudim se da moja korisnica dobije isto znanje i informacije kao i njezini čujući razredni kolege, a to nije uvijek jednostavan zadatak – veli nam Mateja.

Nastavite čitati

in MREŽA

Edukacijom do bolje podrške djeci s rijetkim bolestima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici se nalazi promotivna grafika projekta usmjerenog na poboljšanje kvalitete života djece s rijetkim bolestima u Hrvatskoj. Dominantni elementi uključuju logotipe, tekstualne informacije i simboliku koja prenosi poruku podrške i zajedništva.
Foto: Hrvatski savez za rijetke bolesti

Kroz ovaj program Hrvatski savez za rijetke bolesti educirat će 24 stručna djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova kako bi njihove ustanove stekle kapacitete za prilagodbu odgojno-obrazovnog okruženja potrebama djece s rijetkim bolestima

Poslušaj članak

Hrvatski savez za rijetke bolesti poziva roditelje da se uključe u edukativni program koji se provodi u sklopu projekta ‘Resursni centar – unapređenje kvalitete života djece s rijetkim bolestima’.

Cilj projekta je educirati stručni tim vrtića i škola s područja grada Zagreba – učitelje, stručne suradnike i drugo osoblje – te ih upoznati s potrebama djece koja žive s rijetkim bolestima i njihovih obitelji.

Edukacija obuhvaća medicinski, sociološki i psihološki aspekt života s rijetkim bolestima, s naglaskom na razumijevanje, podršku i inkluziju djece u vrtićkom i školskom okruženju.

Roditelji su pozvani da prijave vrtić ili školu koju njihovo dijete pohađa kako bi se organizirala edukacija i pomoglo stručnom timu da bolje razumije i podrži njihovo dijete.

Istodobno, vrtići i škole mogu se prijaviti kako bi stekli znanja i alate koji će im pomoći u stvaranju sigurnog, podržavajućeg i inkluzivnog okruženja za svako dijete.

Djeca s rijetkim bolestima u obrazovnom sustavu često se suočavaju s preprekama koje se mogu izbjeći pravovremenim informiranjem i edukacijom. Cilj Saveza je osigurati da odgojno-obrazovni djelatnici imaju konkretna znanja i alate kako bi prepoznali specifične potrebe djece s rijetkim bolestima, učinkovito komunicirali s roditeljima te uspješno prilagodili pristup i okruženje. Na taj se način stvaraju uvjeti da svako dijete ima jednaku priliku za uključivanje, učenje i razvoj u vrtiću ili školi.

Predsjednica Saveza, Sara Bajlo, istaknula je kako ih veseli što interes za edukaciju postoji i izvan Zagreba, što pokazuje da je tema važna i na nacionalnoj razini te da će Savez nastaviti razvijati slične projekte i u budućnosti.

– Za ovaj projekt smo dobili skromna sredstva, no iskoristili smo ih tako da ostvarimo maksimalan učinak. Nadamo se da će u budućnosti biti osigurana i snažnija podrška kako bismo program mogli proširiti i uključiti još više ustanova, stručnjaka i djece – poručila je Bajlo.

Kroz ovaj program Hrvatski savez za rijetke bolesti educirat će 24 stručna djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova – članove stručnih timova, nastavnike i odgojitelje – kako bi njihove ustanove stekle kapacitete za prilagodbu odgojno-obrazovnog okruženja potrebama djece s rijetkim bolestima.

Svi zainteresirani mogu dobiti dodatne informacije i prijaviti se putem email adrese rijetke.bolesti@gmail.com, a rok za prijave je prosinac 2025. godine.

Nastavite čitati

U trendu