Udruga Sjena je mišljenja da ovakav pravilnik ne doprinosi pravnoj sigurnosti, već će dio osoba s invaliditetom i njihovih obitelji ponovno prisiliti da svoja prava ostvaruju sudskim putem, što nije u interesu ni korisnika ni države
Poslušaj članak
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je u javno savjetovanje nacrt Pravilnika o komisiji za procjenu potrebe korisnika za uslugom osobne asistencije, obliku i sadržaju liste procjene potreba korisnika te mjerilima i broju sati usluge osobne asistencije.
Ovaj pravilnik trebao je biti donesen u roku od 60 dana nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o osobnoj asistenciji krajem prošle godine, a sada je napokon objavljen prijedlog teksta. Pravilnik je trenutno u procesu javnog savjetovanja.
Pravilnikom se proširuje krug korisnika usluge osobne asistencije uključivanjem djece mlađe od 18 godina uz kombiniranje korištenja usluge osobnog asistenta i drugih oblika podrške, uključujući uslugu pomoći u kući, pomoćnika u nastavi te status roditelja njegovatelja, njegovatelja ili njegovatelja prema drugim propisima. Povećava se i broj mogućih sati usluge, do 24 sata dnevno svaki dan, ovisno o individualno utvrđenim potrebama korisnika.
Jedna od ključnih novosti, a temeljem upute Ustavnog suda, odnosi se na nova mjerila za procjenu potrebe za uslugom osobne asistencije. Procjena više neće ovisiti samo o vrsti i stupnju oštećenja te učestalosti potrebe, nego i o materijalnim i socijalnim okolnostima u kojima korisnik živi te njegovim individualnim potrebama.
Uvode se tri temeljna mjerila: stupanj težine invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti, materijalne i socijalne okolnosti te specifične individualne potrebe korisnika. Ta mjerila valoriziraju se kroz razrađeni bodovni sustav do 1000 bodova, pri čemu se stupanj i vrsta funkcionalnog oštećenja vrednuju do 480 bodova, materijalne i socijalne okolnosti do 400 bodova, a individualne potrebe korisnika do 120 bodova.
– Nikad sustav socijalne skrbi nije imao veća sredstva, veći broj korisnika i veći broj usluga nego posljednjih deset godina za vrijeme ove Vlade. Svjesni smo izazova s kojima se svakodnevno susrećemo, no želim još jednom naglasiti da su prava osoba s invaliditetom naš prioritet. Zakonom o osobnoj asistenciji ta usluga je po prvi put postala zakonski zagarantirano pravo koje se financira iz proračuna Republike Hrvatske, a pravilnik koji donosimo u skladu s Odlukom Ustavnog suda dodatno individualizira uslugu i dodatno je proširuje – istaknuo je ministar Ružić.
Navedena mjerila, koja razmatraju materijalne, socijalne i specifične okolnosti, razrađena su kroz liste procjene potreba i tablicu orijentacijske satnice, koje osiguravaju transparentniju i ujednačeniju procjenu te predstavljaju temelj za određivanje broja sati usluge u svakom pojedinačnom slučaju. Tablica orijentacijske satnice pokazuje uobičajeni raspon mjesečnog broja sati usluge, ovisno o broju bodova koje korisnik ostvari prema pojedinim mjerilima.
Stručna tijela mogu, temeljem procjene, odrediti i veći broj sati od onoga predviđenog u tablici, a konačnu odluku o broju sati donose u svakom pojedinačnom slučaju. Ovisno o korištenju drugih usluga koje se financiraju javnim sredstvima, broj sati usluge osobne asistencije razmjerno se smanjuje za vrijeme u kojem korisnik koristi takve oblike podrške.
Svoj osvrt na prijedlog pravilnika dala je i Udruga Sjena.
– Prijedlog pravilnika o osobnoj asistenciji ponovno otvara pitanje koje bi u uređenom sustavu trebalo biti već odavno riješeno – pišu li se zakoni za ljude ili protiv ljudi. Zakoni i podzakonski akti moraju biti napisani tako da ih građani razumiju. Osoba koja pročita pravilnik mora iz njega moći jasno iščitati koja su njezina prava, kako ih ostvaruje i što može očekivati od sustava. U ovom slučaju to nije tako – ističu iz udruge.
Umjesto jasnog i razumljivog sustava, ‘pred nama je složen model bodovanja, lista i orijentacijskih satnica iz kojih prosječan građanin ne može razumjeti na što ima pravo’, kažu Sjene i upozoravaju da ‘posebno zabrinjava činjenica da pravilnik, iako formalno uvodi individualnu procjenu, u praksi ponovno otvara prostor za ograničavanje prava kroz različite odbitke’, čime se stvara dojam da pravo postoji, ali njegova stvarna dostupnost ostaje upitna.
Dodatni problem je, napominju, što se pravo pokušava svesti na matematičku formulu. Potreba osobe računa se kroz bodove, a zatim se ti bodovi pretvaraju u sate kroz unaprijed određene omjere.
– Ako se već pravo svodi na matematiku, onda bi barem rezultat morao biti jasan i predvidiv. Osoba bi trebala unaprijed znati hoće li ostvariti stvarnu podršku. U ovom slučaju ni to nije moguće, jer se kroz dodatna umanjenja i procjene konačni broj sati ponovno dovodi u pitanje – vele iz udruge.
Ističu da sustav osobne asistencije mora biti postavljen tako da omogućava stvarno, a ne formalno pravo. Mora biti razumljiv, predvidiv i provediv. Sve manje od toga znači da teret i dalje ostaje na obiteljima, a ne na državi koja je to pravo dužna osigurati.
– Zato smo mišljenja da ovakav pravilnik ne doprinosi pravnoj sigurnosti, već će dio osoba s invaliditetom i njihovih obitelji ponovno prisiliti da svoja prava ostvaruju sudskim putem, što nije u interesu ni korisnika ni države. Dostojanstven život ne smije biti rezultat borbe sa sustavom, nego njegova temeljna obveza – poručili su iz Udruge Sjena.
Savjetovanje o pravilniku nalazi se ovdje i biti će otvoreno 30 dana.
Digitalna korisnička kartica će se nakon financijsko-informatičke tehnološke pripreme, a prije same implementacije pilot-faze, predstaviti ključnim dionicima i javnosti, svi konstruktivni komentari i prijedlozi bit će uzeti u obzir, poručili su iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Poslušaj članak
Poslali smo upit u Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kako bi nam razriješili sve nedoumice oko uvođenja digitalne financijske kartice, no nisu odgovorili na sva pitanja koja smo postavili.
Između ostalog, pitali smo hoće li kartice dobiti samo skrbnici punoljetnih osoba s invaliditetom ili s vremenom i cijela populacija, kako će se vršiti kontrola trošenja novca, što će se dogoditi ako korisnici neko vrijeme žele štedjeti novac kako bi kupili, primjerice, pomagalo koje premašuje iznos od 720 eura, pitali smo ih i o ograničenju na određene proizvode ili usluge te još neke tehničke detalje.
– Projekt digitalne financijske kartice razvija se kako bi se na najvišoj razini funkcionalnosti postigla maksimalna dostupnost roba i usluga, omogućila najšira prihvaćenost platnog sredstva, a sve to bez potencijalnog osjećaja stigmatizacije korisnika te u skladu s njihovim potrebama i navikama, u svrhu ispunjenja cilja dobivene naknade. Dodijeljena financijska sredstva bila bi raspoloživa korisnicima u digitalnom obliku zbog široke dostupnosti i izbjegavanja vezanosti za isplatna mjesta, na što je do sada bilo pritužbi. Također, dio bi svakako bio dostupan u obliku gotovine zbog, primjerice, odlaska na tržnicu ili plaćanja ugostiteljskih usluga – kazali su i dodali da bi, kao i kod usluge osobne asistencije, poticali individualizaciju prava i komunikaciju s korisnicima te na zahtjev omogućavali, u posebnim slučajevima, i cjelovite gotovinske isplate.
Način knjiženja prihoda, kažu, ne bi se mijenjao, što, kako vjeruju, nekim korisnicima također može biti važno zbog prava koja se ostvaruju temeljem prihoda.
– Upravo na gore navedenim principima razmatra se pilot-projekt uvođenja modela elektroničkih kartica isključivo kao iskorak u funkcionalnosti i fleksibilnosti korištenja prava. Iako je projekt u razvoju i još nije javno predstavljen, neke već upućene javne kritike moramo ocijeniti potpuno neutemeljenima i dijametralno suprotnima temeljnim postavkama i ciljevima projekta. Digitalna korisnička kartica će se, nakon financijsko-informatičke tehnološke pripreme, a prije same implementacije pilot-faze, predstaviti ključnim dionicima i javnosti. Svi konstruktivni komentari i prijedlozi bit će uzeti u obzir – poručili su iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Tko još nije čuo za Macu Maradonu, genijalnu i talentiranu nogometašicu, pokretačicu ženskog nogometa u Hrvatskoj
Poslušaj članak
Svojim talentom, strašću i borbenim duhom postala je legenda domaćeg sporta te nadahnula generacije nogometašica. U vrijeme kada ženski nogomet nije imao priznanje ni podršku, Maca je hrabro rušila prepreke i promicala ljubav prema igri. Njezina karizma, duhovitost i energija zauvijek su obilježile povijest hrvatskog nogometa.
Marija Matuzić, svima poznata kao Maca Maradona, od najranijeg djetinjstva pokazivala je neizmjernu ljubav prema lopti, već s tri godine odlazila je na stadion u Dugoj Resi. Iako je prvo trenirala rukomet, prije svakog treninga uzela bi loptu i počela driblati. Bilo je jasno da će nogomet postati njezin život.
S dvanaest godina seli u Zagreb, gdje se posvećuje nogometu i započinje svoju sportsku karijeru u ŽNK Loto Zagreb, a kasnije u ŽNK Dinamo Maksimir, gdje je provela najveći dio svoje karijere od 1978. do 2010. godine. Za hrvatsku reprezentaciju odigrala je dvadeset utakmica i ostavila neizbrisiv trag u povijesti ženskog nogometa. Uz igračku karijeru završila je i trenersku školu te jedno vrijeme vodila svoj matični klub.
Godine 2009. nagrađena je trofejem Zagrebačkog športskog saveza za životno djelo, no mnoge su joj nagrade i priznanja promaknule zbog njezine skromnosti i nenametljivosti. Iako je imala ponude iz inozemstva, odlučila je ostati u Hrvatskoj zbog obitelji i majke.
Danas, u 65. godini živi jednostavno i aktivno. Marija radi u URIHO-u, u Ivančici, najstarijoj zaštitnoj radionici u Hrvatskoj. URIHO je ustanova koja se bavi osposobljavanjem i zapošljavanjem osoba s invaliditetom i drugih teže zapošljivih skupina, stvarajući pritom poticajno radno okruženje gdje i Marija daje svoj doprinos, pomaže u stvaranju mjesta gdje se vrijednost svakog čovjeka mjeri srcem, a ne ograničenjem.
I dalje je povezana s nogometom, igra četiri puta tjedno, s veteranima na Velesajmu i Utrinama a mogu joj pozavidjeti puno mlađi nogometaši od nje.
Najvažnije joj je zdravlje i poštovanje ljudi koje svakodnevno osjeća kada joj netko s osmijehom kaže: ‘Legendo, gdje si?’ Ponosno nosi svoj nadimak Maca Maradona, jer joj je Diego Armando Maradona bio nogometni uzor, a ona je u Hrvatskoj postala simbol ženskog nogometa, predanosti i ustrajnosti.
Danas se bori da ostvari sportsku mirovinu, jer je svoj život posvetila nogometu, ne tražeći nikada slavu ni priznanja.
Njezina priča dokazuje da prava veličina ne dolazi iz trofeja, nego iz srca, rada i ljubavi prema onome što radimo. Maca Maradona ostaje živa legenda hrvatskog sporta, skromna i uvijek vjerna nogometu.
Tekst nastao u okviru radionica medijske pismenosti za osobe s invaliditetom.
U dvominutnom skeču nastupaju Dora Brnić, Dorian Matić i Tea Superina, koji kroz humoristične dijaloge i karikirane situacije prikazuju kako bi proces donošenja odluka mogao izgledati kada bi se maknula službena fasada
Poslušaj članak
Nakon nedavnog nastupa u Astronomskom centru Rijeka, riječki kreativci okupljeni u projektu Tajni Agent 010 ponovno su privukli pažnju publike – ovoga puta viralnim skečom koji se ubrzano širi internetom.
Riječ je o kratkom, ali upečatljivom video uratku koji na duhovit i ironičan način progovara o radu raznih vijeća i komisija koje odlučuju o sudbini projekata. Što se zapravo događa ‘iza zatvorenih vrata’ takvih sastanaka? Upravo to pokušavaju dočarati agenti, ali na svoj prepoznatljiv – satiričan i pomalo apsurdan – način.
U dvominutnom skeču nastupaju Dora Brnić, Dorian Matić i Tea Superina, koji kroz humoristične dijaloge i karikirane situacije prikazuju kako bi proces donošenja odluka mogao izgledati kada bi se maknula službena fasada. Rezultat je dinamičan i zabavan komentar na birokraciju, ali i širi društveni kontekst u kojem takvi procesi često djeluju nejasno ili nelogično.
No iza humora stoji i ozbiljna priča. Projekt Tajni Agent 010 dugogodišnja je inicijativa Udruge Spirit koja okuplja mlade osobe s poteškoćama te im kroz kreativne radionice omogućuje razvoj umjetničkih i komunikacijskih vještina. Sudionici kroz rad na skečevima, kratkim filmovima i drugim formatima stječu iskustvo u glumi, snimanju, montaži i timskom radu – ali i samopouzdanje koje nadilazi umjetnički kontekst.
Posebnost projekta leži u njegovom inkluzivnom pristupu. Umjesto da mladi s poteškoćama ostanu po strani, ovdje aktivno sudjeluju u stvaranju sadržaja koji ne samo da zabavlja, nego i potiče na razmišljanje. Njihovi radovi često dotiču teme iz svakodnevnog života – od politike i sporta do društvenih apsurda – uvijek kroz prizmu humora i originalnosti.
Dok paralelno rade na novim filmskim projektima, Agenti redovito objavljuju i kraće skečeve. Kako sami ističu, to je način da ‘kreativni motor ostane u pogonu’, ali i da ostanu u stalnom kontaktu s publikom. Upravo takav kontinuitet omogućio im je da izgrade prepoznatljiv stil i vjernu publiku.
Na njihovim kanalima već se može pronaći niz zanimljivih sadržaja – od filmskih inserata do satiričnih osvrta na aktualne teme. Novi skeč o projektnim vijećima samo je još jedan dokaz njihove sposobnosti da ozbiljne teme pretvore u pristupačan i zabavan format.
Projekt Tajni Agent 010 još jednom potvrđuje da kreativnost ne poznaje granice. Osim što pomiče percepciju o mogućnostima mladih s poteškoćama, on otvara prostor za njihovu aktivnu ulogu u kulturnom i društvenom životu.
Za sve zainteresirane, projekt nudi i mogućnost uključivanja – bilo kroz sudjelovanje u radionicama, podršku ili suradnju. Više informacija o radu i aktivnostima dostupno je na službenim stranicama udruge.
Jer, kako Tajni Agenti pokazuju – svatko može biti dio priče koja mijenja perspektivu, uz dozu humora i puno kreativne energije.
Novi video odobravanju ili neodobravanju projekata dostupan je ovdje.
TurizamPrije 2 dana
VijestiPrije 3 dana
VijestiPrije 4 dana
in MREŽAPrije 2 dana
GOST AUTOR
Civilno društvoPrije 1 dan
in MREŽAPrije 5 dana