Udruga Sjena je mišljenja da ovakav pravilnik ne doprinosi pravnoj sigurnosti, već će dio osoba s invaliditetom i njihovih obitelji ponovno prisiliti da svoja prava ostvaruju sudskim putem, što nije u interesu ni korisnika ni države
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je u javno savjetovanje nacrt Pravilnika o komisiji za procjenu potrebe korisnika za uslugom osobne asistencije, obliku i sadržaju liste procjene potreba korisnika te mjerilima i broju sati usluge osobne asistencije.
Ovaj pravilnik trebao je biti donesen u roku od 60 dana nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o osobnoj asistenciji krajem prošle godine, a sada je napokon objavljen prijedlog teksta. Pravilnik je trenutno u procesu javnog savjetovanja.
Pravilnikom se proširuje krug korisnika usluge osobne asistencije uključivanjem djece mlađe od 18 godina uz kombiniranje korištenja usluge osobnog asistenta i drugih oblika podrške, uključujući uslugu pomoći u kući, pomoćnika u nastavi te status roditelja njegovatelja, njegovatelja ili njegovatelja prema drugim propisima. Povećava se i broj mogućih sati usluge, do 24 sata dnevno svaki dan, ovisno o individualno utvrđenim potrebama korisnika.
Jedna od ključnih novosti, a temeljem upute Ustavnog suda, odnosi se na nova mjerila za procjenu potrebe za uslugom osobne asistencije. Procjena više neće ovisiti samo o vrsti i stupnju oštećenja te učestalosti potrebe, nego i o materijalnim i socijalnim okolnostima u kojima korisnik živi te njegovim individualnim potrebama.
Uvode se tri temeljna mjerila: stupanj težine invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti, materijalne i socijalne okolnosti te specifične individualne potrebe korisnika. Ta mjerila valoriziraju se kroz razrađeni bodovni sustav do 1000 bodova, pri čemu se stupanj i vrsta funkcionalnog oštećenja vrednuju do 480 bodova, materijalne i socijalne okolnosti do 400 bodova, a individualne potrebe korisnika do 120 bodova.
– Nikad sustav socijalne skrbi nije imao veća sredstva, veći broj korisnika i veći broj usluga nego posljednjih deset godina za vrijeme ove Vlade. Svjesni smo izazova s kojima se svakodnevno susrećemo, no želim još jednom naglasiti da su prava osoba s invaliditetom naš prioritet. Zakonom o osobnoj asistenciji ta usluga je po prvi put postala zakonski zagarantirano pravo koje se financira iz proračuna Republike Hrvatske, a pravilnik koji donosimo u skladu s Odlukom Ustavnog suda dodatno individualizira uslugu i dodatno je proširuje – istaknuo je ministar Ružić.
Navedena mjerila, koja razmatraju materijalne, socijalne i specifične okolnosti, razrađena su kroz liste procjene potreba i tablicu orijentacijske satnice, koje osiguravaju transparentniju i ujednačeniju procjenu te predstavljaju temelj za određivanje broja sati usluge u svakom pojedinačnom slučaju. Tablica orijentacijske satnice pokazuje uobičajeni raspon mjesečnog broja sati usluge, ovisno o broju bodova koje korisnik ostvari prema pojedinim mjerilima.
Stručna tijela mogu, temeljem procjene, odrediti i veći broj sati od onoga predviđenog u tablici, a konačnu odluku o broju sati donose u svakom pojedinačnom slučaju. Ovisno o korištenju drugih usluga koje se financiraju javnim sredstvima, broj sati usluge osobne asistencije razmjerno se smanjuje za vrijeme u kojem korisnik koristi takve oblike podrške.
Svoj osvrt na prijedlog pravilnika dala je i Udruga Sjena.
– Prijedlog pravilnika o osobnoj asistenciji ponovno otvara pitanje koje bi u uređenom sustavu trebalo biti već odavno riješeno – pišu li se zakoni za ljude ili protiv ljudi. Zakoni i podzakonski akti moraju biti napisani tako da ih građani razumiju. Osoba koja pročita pravilnik mora iz njega moći jasno iščitati koja su njezina prava, kako ih ostvaruje i što može očekivati od sustava. U ovom slučaju to nije tako – ističu iz udruge.
Umjesto jasnog i razumljivog sustava, ‘pred nama je složen model bodovanja, lista i orijentacijskih satnica iz kojih prosječan građanin ne može razumjeti na što ima pravo’, kažu Sjene i upozoravaju da ‘posebno zabrinjava činjenica da pravilnik, iako formalno uvodi individualnu procjenu, u praksi ponovno otvara prostor za ograničavanje prava kroz različite odbitke’, čime se stvara dojam da pravo postoji, ali njegova stvarna dostupnost ostaje upitna.
Dodatni problem je, napominju, što se pravo pokušava svesti na matematičku formulu. Potreba osobe računa se kroz bodove, a zatim se ti bodovi pretvaraju u sate kroz unaprijed određene omjere.
– Ako se već pravo svodi na matematiku, onda bi barem rezultat morao biti jasan i predvidiv. Osoba bi trebala unaprijed znati hoće li ostvariti stvarnu podršku. U ovom slučaju ni to nije moguće, jer se kroz dodatna umanjenja i procjene konačni broj sati ponovno dovodi u pitanje – vele iz udruge.
Ističu da sustav osobne asistencije mora biti postavljen tako da omogućava stvarno, a ne formalno pravo. Mora biti razumljiv, predvidiv i provediv. Sve manje od toga znači da teret i dalje ostaje na obiteljima, a ne na državi koja je to pravo dužna osigurati.
– Zato smo mišljenja da ovakav pravilnik ne doprinosi pravnoj sigurnosti, već će dio osoba s invaliditetom i njihovih obitelji ponovno prisiliti da svoja prava ostvaruju sudskim putem, što nije u interesu ni korisnika ni države. Dostojanstven život ne smije biti rezultat borbe sa sustavom, nego njegova temeljna obveza – poručili su iz Udruge Sjena.
Savjetovanje o pravilniku nalazi se ovdje i biti će otvoreno 30 dana.
