Tko još nije čuo za Macu Maradonu, genijalnu i talentiranu nogometašicu, pokretačicu ženskog nogometa u Hrvatskoj
Poslušaj članak
Svojim talentom, strašću i borbenim duhom postala je legenda domaćeg sporta te nadahnula generacije nogometašica. U vrijeme kada ženski nogomet nije imao priznanje ni podršku, Maca je hrabro rušila prepreke i promicala ljubav prema igri. Njezina karizma, duhovitost i energija zauvijek su obilježile povijest hrvatskog nogometa.
Marija Matuzić, svima poznata kao Maca Maradona, od najranijeg djetinjstva pokazivala je neizmjernu ljubav prema lopti, već s tri godine odlazila je na stadion u Dugoj Resi. Iako je prvo trenirala rukomet, prije svakog treninga uzela bi loptu i počela driblati. Bilo je jasno da će nogomet postati njezin život.
S dvanaest godina seli u Zagreb, gdje se posvećuje nogometu i započinje svoju sportsku karijeru u ŽNK Loto Zagreb, a kasnije u ŽNK Dinamo Maksimir, gdje je provela najveći dio svoje karijere od 1978. do 2010. godine. Za hrvatsku reprezentaciju odigrala je dvadeset utakmica i ostavila neizbrisiv trag u povijesti ženskog nogometa. Uz igračku karijeru završila je i trenersku školu te jedno vrijeme vodila svoj matični klub.
Godine 2009. nagrađena je trofejem Zagrebačkog športskog saveza za životno djelo, no mnoge su joj nagrade i priznanja promaknule zbog njezine skromnosti i nenametljivosti. Iako je imala ponude iz inozemstva, odlučila je ostati u Hrvatskoj zbog obitelji i majke.
Danas, u 65. godini živi jednostavno i aktivno. Marija radi u URIHO-u, u Ivančici, najstarijoj zaštitnoj radionici u Hrvatskoj. URIHO je ustanova koja se bavi osposobljavanjem i zapošljavanjem osoba s invaliditetom i drugih teže zapošljivih skupina, stvarajući pritom poticajno radno okruženje gdje i Marija daje svoj doprinos, pomaže u stvaranju mjesta gdje se vrijednost svakog čovjeka mjeri srcem, a ne ograničenjem.
I dalje je povezana s nogometom, igra četiri puta tjedno, s veteranima na Velesajmu i Utrinama a mogu joj pozavidjeti puno mlađi nogometaši od nje.
Najvažnije joj je zdravlje i poštovanje ljudi koje svakodnevno osjeća kada joj netko s osmijehom kaže: ‘Legendo, gdje si?’ Ponosno nosi svoj nadimak Maca Maradona, jer joj je Diego Armando Maradona bio nogometni uzor, a ona je u Hrvatskoj postala simbol ženskog nogometa, predanosti i ustrajnosti.
Danas se bori da ostvari sportsku mirovinu, jer je svoj život posvetila nogometu, ne tražeći nikada slavu ni priznanja.
Njezina priča dokazuje da prava veličina ne dolazi iz trofeja, nego iz srca, rada i ljubavi prema onome što radimo. Maca Maradona ostaje živa legenda hrvatskog sporta, skromna i uvijek vjerna nogometu.
Tekst nastao u okviru radionica medijske pismenosti za osobe s invaliditetom.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine
Poslušaj članak
Tisuće ljudi i ove su godine u Zadru postale dio najveće humanitarne utrke na svijetu – Wings for Life World Run. Svi su trčali za isti cilj: pomoći istraživanju ozljeda leđne moždine i pružiti podršku onima zbog kojih se utrka i održava.
Posebnu snagu događaju održanom 10. svibnja 2026. godine dali su sudionici koji se s posljedicama takvih ozljeda svakodnevno suočavaju, ali i brojni rekreativci, sportaši i humanitarci koji su još jednom pokazali zajedništvo i solidarnost.
Zadar je tako ponovno bio dio globalne humanitarne priče koja istovremeno okuplja milijune ljudi diljem svijeta. Među brojnim sudionicima bili su i članovi sportskih klubova koji godinama podržavaju ovu inicijativu.
Posebno emotivno bilo je sudjelovanje osoba koje ne mogu samostalno hodati, a upravo njima ova utrka daje dodatnu važnost i motivaciju.
-Ovo nam je već sedma ili osma godina da sudjelujemo -poručili su članovi jednog od zadarskih klubova, koji je ove godine okupio čak 107 trkača. Mnogi su istaknuli kako rezultat nije bio u prvom planu, nego zajedništvo i podrška humanitarnom cilju.
Na stazi su ipak padali i sportski rekordi. U muškoj konkurenciji slavio je natjecatelj iz Poljske kojeg je presretačko vozilo sustiglo na 55. kilometru. U ženskoj konkurenciji pobjedu su odnijele sestre Šustić koje su kroz cilj odlučile proći zajedno.
-Nema smisla da se razdvajamo na samom kraju. Ispunile smo želju i završile zajedno – poručile su nakon utrke.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine.
Čestitke pobjednicima, ali i svim sudionicima koji su još jednom pokazali kako sport može povezivati ljude i mijenjati živote nabolje.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve
Poslušaj članak
SOIH je zajedno s Accessible EU organizirao okrugli stol pod nazivom ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ‘26’, koji je održan u srijedu, 29. travnja 2026. godine u hotelu Diplomat. Ovaj cjelodnevni događaj bio je dostupan i online.
U okviru projekta Pristupačna Hrvatska i inicijative Accessible Europe vide se velike razlike među državama Europske unije kada je riječ o pristupačnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom. Hrvatska se pritom ističe jer već više od 30 godina kontinuirano organizira stručne skupove i sustavno radi na ovoj temi.
Mobilnost osoba s invaliditetom jako je važna za svakodnevni život jer omogućuje obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iako se vidi napredak, i dalje je potrebno više uključivati same korisnike u rane faze planiranja kako bi rješenja bila kvalitetnija, učinkovitija i dugoročno održiva.
Cilj ovog skupa bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju i razviti konkretna rješenja kako bi pristupačnost postala pravilo, a ne iznimka.
Program HEKUP-a započeo je pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedila tema stupova neovisnog življenja o kojoj je govorila Sanja Rimac iz SOIH-a.
Nakon toga govorilo se o izazovima mobilnosti u društvu u kontekstu klimatskih promjena, što je predstavila Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distofičara Hrvatske. Zatim je predstavljena tema prijevoza u projektu Pristupačna Europa (AccessibleEU), uključujući pristup projektu i online obuku, o čemu je govorio Ljubomir Miščević.
U nastavku je Denis Marijon iz Saveza SUMSI govorio o univerzalnom dizajnu i javnom prijevozu uz poruku ‘Manje prilagodbi, više pristupačnosti’.
U drugom dijelu programa predstavljene su aktivnosti AccessibleEU u 2025. godini, ponovno kroz izlaganje Ljubomira Miščevića. Nakon toga je Marko Periša govorio o asistivnoj tehnologiji i pristupačnosti digitalnih usluga u prometu.
Program je nastavljen studijom (ne)uspjeha na primjeru Zagreb Glavnog kolodvora, koju su predstavili Zvonimir Zelenika i Siniša Kekić.
Na kraju je obrađena primjena PRM TSI regulative i vodič za prikupljanje podataka o pristupačnosti željezničke infrastrukture, o čemu je govorio Zvonimir Zelenika.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve.
Također je naglašeno da je važno da sustav bude održiv, što znači da svi njegovi dijelovi moraju dobro funkcionirati. Ako jedan dio ne funkcionira, to stvara širi problem u društvu.
Istaknuta je potreba za boljom organizacijom, pravovremenim djelovanjem i učinkovitijom provedbom prava, uz stalnu suradnju i razmjenu znanja među stručnjacima i institucijama.
Vi ste najbolji pokazatelj da nema tih prepreka koje će vas zaustaviti da ostvarite svoje potencijale. Uzor ste ne samo svim osobama s invaliditetom, nego svima nama u gradu Zagrebu, rekao je gradonačelnik Tomašević
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević jučer je u auli Gradske uprave bio sjajno raspoložen na dodjeli stipendija učenicima i studentima s invaliditetom, i to s razlogom. Ove je godine, naime, uručen rekordan broj stipendija za ovu skupinu učenika i studenata – ukupno 171 stipendija – a usto su povećane za 25 posto u odnosu na prošlu godinu.
Gradonačelnik Tomešević, kako je sam rekao, posebno je ponosan i na činjenicu da su stipendije Grada Zagreba najveće među svim gradovima u Hrvatskoj. Za učenike s invaliditetom mjesečni iznos stipendije iznosi 380 eura, a za studente 520 eura.
– Svatko od vas tko danas prima ovu stipendiju u potpunosti ju je zaslužio svojim predanim radom i trudom. Vi ste najbolji pokazatelj da nema tih prepreka koje će vas zaustaviti da ostvarite svoje potencijale. Uzor ste ne samo svim osobama s invaliditetom, nego svima nama u gradu Zagrebu – rekao je gradonačelnik Tomašević u pozdravnom govoru.
– Grad Zagreb je u ovoj godini za sve programe stipendiranja osigurao ukupno 6,5 milijuna eura, a stipendije se dodjeljuju u pet kategorija: za izvrsnost, prema socioekonomskom statusu, za pripadnike romske nacionalne manjine, za učenike i studente s invaliditetom te za deficitarna zanimanja – naglasio je gradonačelnik.
Grad Zagreb, navode iz Gradske uprave, sustavno unapređuje kvalitetu života osoba s invaliditetom kroz razvoj socijalnih usluga, unapređenje mobilnosti i pristupačnosti javnog prostora, povećanje financijske podrške, poticanje zapošljavanja, širenje prava na prijevoz i dostupnost informacija te kontinuirano planiranje inkluzivnih politika, s ciljem stvaranja pristupačnog i ravnopravnog okruženja za sve građane.
Civilno društvoPrije 6 dana
VijestiPrije 6 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
EU kutakPrije 3 dana
in MREŽAPrije 3 dana
VremeplovPrije 6 dana
SportPrije 7 dana
in MREŽAPrije 6 dana