Kroz inovativne programe, društveno poduzetništvo i posvećenost ljudima, DIP postaje simbol solidarnosti, znanja i zajedništva koji mijenja živote

Poslušaj članak

Društvo za istraživanje i potporu (DIP) iz Rijeke već godinama djeluje kao primjer uspješne i održive organizacije civilnog društva koja povezuje stručnjake, volontere i korisnike u stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva.

DIP ne pruža samo socijalne usluge, nego razvija inovativne modele podrške, provodi istraživanja, sudjeluje u kreiranju javnih politika i promiče kulturno stvaralaštvo osoba s invaliditetom te drugih skupina u riziku od socijalne isključenosti.

Predsjednica DIP-a Marta Berčić ističe kako je ‘snaga organizacije upravo u ljudima koji vjeruju da promjene počinju onog trenutka kada se netko usudi pružiti ruku drugome – s razumijevanjem, poštovanjem i iskrenom željom da pomogne’.

U središtu djelovanja nalazi se Opći odjel, koji upravlja planiranjem, administracijom, financijama, evaluacijom i promidžbom svih aktivnosti. Ovaj odjel povezuje sve segmente rada i brine o kvaliteti, održivosti i transparentnosti projekata.

U njemu djeluju voditeljica Marta Berčić i asistent Ivan, uz potporu stručnog tima i volontera. DIP je jedna od rijetkih udruga koja u svom radu sustavno primjenjuje profesionalne standarde upravljanja i praćenja kvalitete, što mu je donijelo ugled ozbiljnog i odgovornog partnera javnom sektoru.

Posebno je značajan Odjel za pružanje socijalnih usluga i zagovaranje prava skupina u riziku, u sklopu kojega djeluje Dnevni centar Prijatelji. Ondje se osobama s invaliditetom pružaju licencirane socijalne usluge – poludnevni boravak, psihosocijalna podrška, savjetovanje, procjena potreba i planiranje individualne podrške. Kroz radionice samozastupanja, kreativne i radno-okupacijske aktivnosti, sport, fotografiju i glazbu, korisnici razvijaju svoje sposobnosti i stječu osjećaj samostalnosti i vrijednosti.

– U Dnevnom centru Prijatelji ne mjerimo uspjeh brojkama nego osmijesima. Kada osoba koja je dugo bila u sjeni ponovno osjeti da je vrijedna i prihvaćena, tada znamo da radimo pravu stvar – kaže Berčić.

DIP provodi i brojne programe za djecu i mlade, osobito one s teškoćama u razvoju i ponašanju. Programi poput Laboratorija životnih vještina, psihodramskih radionica, radionica plivanja i projekata stripa i fotografije pomažu mladima u razvoju samopouzdanja, emocionalne stabilnosti i kreativnog izražavanja. Organizacija redovito surađuje sa školama i vrtićima, provodi edukacije za učitelje i stručne suradnike te sudjeluje u međunarodnim Erasmus+ projektima koji promiču inkluzivno obrazovanje i razmjenu dobrih praksi.

Značajan doprinos DIP daje i na području istraživanja i strateškog razvoja. Njegov Odjel za istraživanja, evaluacije, strategije i analitike sudjeluje u izradi socijalnih planova, programa za mlade i lokalnih razvojnih strategija. DIP tako spaja znanstveni pristup s društvenim angažmanom, doprinoseći stvaranju politika temeljenih na dokazima.

Važan segment djelovanja čini i cjeloživotno učenje. Kroz različite edukativne programe DIP osnažuje osobe s invaliditetom i mlade za tržište rada, osobito u sektorima turizma i usluga. Projekti poput Good Job! i EDUKOSI.TURIZAM pokazali su koliko je važno povezati obrazovanje, praksu i osobni razvoj kako bi se svaka osoba mogla osjećati kompetentno i spremno za rad.

Kultura i tehnička kultura imaju posebno mjesto u DIP-u. Kroz Kvarnersku koloniju autorskog stripa i ilustracije, školu fotografije, radionice digitalne pismenosti i DIP-ovu manufakturu, organizacija potiče kreativnost, inkluzivnu umjetnost i tehničke vještine osoba s invaliditetom. Ove aktivnosti ne samo da osnažuju, već potiču međusobno razumijevanje i zajedništvo među sudionicima.

Inovativni iskorak DIP je napravio i u području društvenog poduzetništva. Osnivanjem tvrtke DIP lab d.o.o., koja zapošljava osobe s invaliditetom i nudi usluge čišćenja, pakiranja i administrativnih poslova, DIP je pokazao da socijalna odgovornost i poslovna učinkovitost mogu ići ruku pod ruku. Time je stvoren održiv model zapošljavanja koji pruža stvarne prilike za profesionalni i osobni razvoj.

Jedan od najuspješnijih projekata DIP-a svakako je ‘Turizam za mene’, posvećen razvoju pristupačnog turizma za osobe s invaliditetom. Projekt uključuje edukacije turističkih djelatnika, označavanje pristupačnih objekata i izradu digitalne platforme s popisom provjereno prilagođenih destinacija. U suradnji s turističkim zajednicama, hotelima i udrugama vodiča, DIP širi svijest o važnosti inkluzije u turizmu, promičući vrijednosti pristupačnosti i jednakih mogućnosti.

No, ono što DIP doista čini posebnim jest duh zajedništva koji se osjeća u svakom segmentu njihova rada. Organizacija okuplja desetke volontera, suradnika, stručnjaka i građana koji vjeruju u moć solidarnosti.

– DIP nije samo institucija, to je zajednica ljudi koji vjeruju da društvo bez prepreka nije utopija, već cilj kojem svakodnevno idemo, korak po korak, zajedno – zaključuje predsjednica Marta Berčić.

Društvo za istraživanje i potporu time potvrđuje da civilno društvo može biti stvarni pokretač promjena – da humanost, znanje i suradnja mogu zajedno graditi društvo u kojem svatko ima svoje mjesto, dostojanstvo i priliku. DIP je, kako kažu njegovi članovi, ‘više od udruge – on je dokaz da inkluzija nije riječ nego način života’.

Više o DIP-u doznajte ovdje.

Cilj večere je promocija djelovanja Društva osoba s invaliditetom Varaždin te okupljanje prijatelja, donatora, predstavnika lokalne zajednice, institucija i svih građana koji žele podržati rad udruge

Poslušaj članak

Ova večer bit će prilika za druženje, nova poznanstva i zajedničke inicijative u stvaranju inkluzivnijeg i ravnopravnijeg društva.

– Okupljanjem u duhu zajedništva želimo potaknuti solidarnost i razumijevanje prema osobama s invaliditetom. Vaša prisutnost i podrška pomažu nam da nastavimo raditi na stvaranju društva jednakih mogućnosti za sve – poručuju iz Društva osoba s invaliditetom Varaždin.

Ulaznica za večeru iznosi 50 eura, a svi prikupljeni prihodi namijenjeni su podršci projektima i aktivnostima Društva kojima se unapređuje kvaliteta života osoba s invaliditetom.

Društvo osoba s invaliditetom Varaždin danas zapošljava 55 radnika i okuplja više od 600 članova s područja Varaždinske županije, uz podršku 257 podupirućih članova. Provodi niz programa koji olakšavaju i unapređuju život osoba s invaliditetom – od usluge osobne asistencije, projekta ‘Zaželi’, programa ‘Odmor od skrbi’ za roditelje njegovatelje i podrške neformalnim njegovateljima, do osiguravanja pomoćnika u nastavi, organiziranog prijevoza, radionica i izleta te aktivnosti kojima se podiže svijest javnosti o važnosti inkluzije i pristupačnosti.

Mjesto na večeri moguće je osigurati do 1. studenog 2025. godine uplatom donacije na račun Društva: HR2423600001101744174 ili skeniranjem ovog koda.

Uz večeru u tri slijeda, goste očekuje večer ispunjena smijehom i dobrom energijom uz nastup stand-up komičara.

Tražimo da se zaštiti svako dijete i svaka osoba s invaliditetom, jer oni sami to ne mogu, poručuju iz Udruge Sjena

Poslušaj članak

Udruga Sjena uputila je apel Ujedinjenim narodima i Europskoj komisiji zbog, kako navode, brojnih i ponavljanih kršenja temeljnih ljudskih prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

U obraćanju ističu da, iako je Hrvatska potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Konvencije o pravima djeteta, praksa pokazuje kako se ta prava sustavno zanemaruju, a životi najranjivijih ugroženi su unutar sustava koji bi ih trebao štititi.

Povod obraćanju međunarodnim institucijama bila je nedavna smrt 14-godišnjeg dječaka u Centru za rehabilitaciju u Rijeci, o kojoj su 6. listopada 2025. izvijestili hrvatski mediji. Prema dostupnim informacijama, dječak je bio često zaključavan u sobu bez nadzora, a okolnosti njegove smrti upućuju na teško zanemarivanje i propuste u skrbi. Roditelji i svjedoci tvrde da se nakon tragedije pokušalo umanjiti razmjere odgovornosti i izbjeći nezavisna istraga.

U Udruzi Sjena smatraju da ovaj tragičan događaj nije izoliran incident, nego odraz sustavnog urušavanja institucionalne skrbi u kojoj djeca i odrasle osobe s invaliditetom ostaju bez osnovne zaštite, dostojanstva i nadzora.

U priopćenju se ističe kako su brojne ustanove u Hrvatskoj u izrazito lošem stanju – dotrajale, arhitektonski nepristupačne i bez adekvatnih sanitarnih i sigurnosnih uvjeta. Mnogima nedostaje stručno i educirano osoblje, što dovodi do zanemarivanja i neprimjerenih postupaka. Iako je deinstitucionalizacija službeno dio državnih strategija, u praksi se ona gotovo i ne provodi. Korisnici se i dalje smještaju u velike, zatvorene sustave, bez stvarne podrške u zajednici.

Posebno zabrinjava, upozoravaju iz udruge, što u Hrvatskoj ne postoje krizni centri za slučajeve kada roditelj, skrbnik ili član obitelji djeteta s teškoćama iznenada oboli, bude hospitaliziran ili preminu. U takvim situacijama obitelji se, kako tvrde, nemaju kome obratiti jer ne postoji sustav privremene skrbi ni organizirana psihološka i medicinska podrška. Roditelji žive u stalnom strahu od pitanja što će biti s njihovom djecom ako im se nešto dogodi, dok država, navodi udruga, ne nudi nikakav plan kontinuiteta skrbi. U drugim europskim zemljama ovakvi krizni centri predstavljaju temelj sustava zaštite, no u Hrvatskoj takvi oblici pomoći još nisu ni u fazi planiranja.

Kao primjer neuspješnih reformi, udruga navodi projekt ‘Odmor od skrbi’, koji se financira europskim sredstvima i koji je zamišljen kao podrška roditeljima djece s teškoćama i osoba s invaliditetom. Iako je cilj projekta trebao biti rasterećenje obitelji, u praksi je, kako navode, postao samo administrativni mehanizam koji troši europska sredstva bez stvarne koristi za krajnje korisnike.

Usluga je, tvrde roditelji, nedostupna kada je najpotrebnija, kapaciteti su minimalni, a kriteriji nejasni i netransparentni. Takav pristup ne samo da ne pomaže obiteljima, već, prema riječima udruge, diskreditira europske projekte i stvara dojam da se fondovi koriste bez nadzora i svrhe.

Zbog svega navedenog, Udruga Sjena zatražila je od Ujedinjenih naroda i Europske unije hitnu reakciju i međunarodni nadzor nad institucijama u Hrvatskoj u kojima su smještena djeca i odrasle osobe s invaliditetom.

Traže nezavisno utvrđivanje odgovornosti za smrt dječaka u Rijeci i druge slične slučajeve, kao i reviziju načina trošenja sredstava iz europskih fondova. Posebno naglašavaju potrebu uspostave kriznih centara i razvoj mreže manjih, stručnih centara podrške u zajednici koji bi omogućili stvarnu deinstitucionalizaciju i život dostojan svakog čovjeka.

U svom apelu traže i veću javnu transparentnost te zaštitu zviždača, roditelja i zaposlenika koji prijavljuju propuste, zanemarivanja ili zloupotrebe. U trenutku kada se u institucijama događaju smrti djece, a roditelji nemaju kome ostaviti svoje dijete ni na jedan dan, udruga upozorava da država gubi temeljnu svrhu svog postojanja – štititi najslabije.

– Tražimo pravdu, nadzor i stvarnu promjenu. Tražimo da se prestane šutjeti o tragedijama koje se događaju iza zatvorenih vrata institucija i da se prekine praksa administrativnog prikrivanja odgovornosti. Tražimo da se zaštiti svako dijete i svaka osoba s invaliditetom, jer oni sami to ne mogu – poručuju iz Udruge Sjena.