Civilno društvo
UDRUGA SJENA Smrt 14-godišnjaka u Rijeci nije izoliran slučaj
Tražimo da se zaštiti svako dijete i svaka osoba s invaliditetom, jer oni sami to ne mogu, poručuju iz Udruge Sjena
Poslušaj članak
Udruga Sjena uputila je apel Ujedinjenim narodima i Europskoj komisiji zbog, kako navode, brojnih i ponavljanih kršenja temeljnih ljudskih prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.
U obraćanju ističu da, iako je Hrvatska potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Konvencije o pravima djeteta, praksa pokazuje kako se ta prava sustavno zanemaruju, a životi najranjivijih ugroženi su unutar sustava koji bi ih trebao štititi.
Povod obraćanju međunarodnim institucijama bila je nedavna smrt 14-godišnjeg dječaka u Centru za rehabilitaciju u Rijeci, o kojoj su 6. listopada 2025. izvijestili hrvatski mediji. Prema dostupnim informacijama, dječak je bio često zaključavan u sobu bez nadzora, a okolnosti njegove smrti upućuju na teško zanemarivanje i propuste u skrbi. Roditelji i svjedoci tvrde da se nakon tragedije pokušalo umanjiti razmjere odgovornosti i izbjeći nezavisna istraga.
U Udruzi Sjena smatraju da ovaj tragičan događaj nije izoliran incident, nego odraz sustavnog urušavanja institucionalne skrbi u kojoj djeca i odrasle osobe s invaliditetom ostaju bez osnovne zaštite, dostojanstva i nadzora.
U priopćenju se ističe kako su brojne ustanove u Hrvatskoj u izrazito lošem stanju – dotrajale, arhitektonski nepristupačne i bez adekvatnih sanitarnih i sigurnosnih uvjeta. Mnogima nedostaje stručno i educirano osoblje, što dovodi do zanemarivanja i neprimjerenih postupaka. Iako je deinstitucionalizacija službeno dio državnih strategija, u praksi se ona gotovo i ne provodi. Korisnici se i dalje smještaju u velike, zatvorene sustave, bez stvarne podrške u zajednici.
Posebno zabrinjava, upozoravaju iz udruge, što u Hrvatskoj ne postoje krizni centri za slučajeve kada roditelj, skrbnik ili član obitelji djeteta s teškoćama iznenada oboli, bude hospitaliziran ili preminu. U takvim situacijama obitelji se, kako tvrde, nemaju kome obratiti jer ne postoji sustav privremene skrbi ni organizirana psihološka i medicinska podrška. Roditelji žive u stalnom strahu od pitanja što će biti s njihovom djecom ako im se nešto dogodi, dok država, navodi udruga, ne nudi nikakav plan kontinuiteta skrbi. U drugim europskim zemljama ovakvi krizni centri predstavljaju temelj sustava zaštite, no u Hrvatskoj takvi oblici pomoći još nisu ni u fazi planiranja.
Kao primjer neuspješnih reformi, udruga navodi projekt ‘Odmor od skrbi’, koji se financira europskim sredstvima i koji je zamišljen kao podrška roditeljima djece s teškoćama i osoba s invaliditetom. Iako je cilj projekta trebao biti rasterećenje obitelji, u praksi je, kako navode, postao samo administrativni mehanizam koji troši europska sredstva bez stvarne koristi za krajnje korisnike.
Usluga je, tvrde roditelji, nedostupna kada je najpotrebnija, kapaciteti su minimalni, a kriteriji nejasni i netransparentni. Takav pristup ne samo da ne pomaže obiteljima, već, prema riječima udruge, diskreditira europske projekte i stvara dojam da se fondovi koriste bez nadzora i svrhe.
Zbog svega navedenog, Udruga Sjena zatražila je od Ujedinjenih naroda i Europske unije hitnu reakciju i međunarodni nadzor nad institucijama u Hrvatskoj u kojima su smještena djeca i odrasle osobe s invaliditetom.
Traže nezavisno utvrđivanje odgovornosti za smrt dječaka u Rijeci i druge slične slučajeve, kao i reviziju načina trošenja sredstava iz europskih fondova. Posebno naglašavaju potrebu uspostave kriznih centara i razvoj mreže manjih, stručnih centara podrške u zajednici koji bi omogućili stvarnu deinstitucionalizaciju i život dostojan svakog čovjeka.
U svom apelu traže i veću javnu transparentnost te zaštitu zviždača, roditelja i zaposlenika koji prijavljuju propuste, zanemarivanja ili zloupotrebe. U trenutku kada se u institucijama događaju smrti djece, a roditelji nemaju kome ostaviti svoje dijete ni na jedan dan, udruga upozorava da država gubi temeljnu svrhu svog postojanja – štititi najslabije.
– Tražimo pravdu, nadzor i stvarnu promjenu. Tražimo da se prestane šutjeti o tragedijama koje se događaju iza zatvorenih vrata institucija i da se prekine praksa administrativnog prikrivanja odgovornosti. Tražimo da se zaštiti svako dijete i svaka osoba s invaliditetom, jer oni sami to ne mogu – poručuju iz Udruge Sjena.
Razvojem usluge „Mobilna zajednica” program će poticati aktivnije sudjelovanje odraslih osoba s invaliditetom i njihovu veću vidljivost u šest hrvatskih gradova
Poslušaj članak
Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH predstavila je 9. rujna 2026. trogodišnji program „Inkluzivni forum”. Na početnoj konferenciji putem Zooma okupilo se 59 sudionika, a program je predstavila voditeljica Magdalena Guzalić.
Partneri su Mreža mladih Hrvatske i Grad Zadar. Tijekom prve godine aktivnosti će se provoditi u Vukovaru, Puli, Zadru, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Varaždinu.
Naglasak je na razvoju izvaninstitucionalne podrške i povezivanju lokalnih vlasti, socijalnih ustanova, udruga i volontera. Suradnja će uključivati i područja obrazovanja, zdravstva te zapošljavanja, radi razvoja „Mobilne zajednice” kao inovativne socijalne usluge.
Aktivnosti su namijenjene osobama s invaliditetom, stručnjacima, roditeljima djece s teškoćama u razvoju i volonterima. Predviđene su rasprave o uključivanju u zajednicu i ulozi udruga u zagovaranju i pružanju usluga, edukacije za osnaživanje sudionika, radionice izrade individualnih planova za krizne situacije te učenje u prirodi.
Program obuhvaća i promicanje volontiranja te kampanje „Inkluzija nije iluzija” i „Kompetentni i uspješni”, posvećenu zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Financijsku podršku osigurava Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Za prvu godinu, od 1. lipnja 2026. do 31. svibnja 2027., odobreno je 43.150 eura.
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti u nedjelju je na Cvjetnom trgu održano središnje događanje koje je okupilo udruge osoba s invaliditetom i razne ustanove. Kroz različite sadržaje građani su mogli doživjeti pristupačnost i mobilnost iz perspektive osoba s invaliditetom i starijih osoba
Poslušaj članak
Program je započeo društveno-sportskom manifestacijom „Inkluzivna štafeta“ koju već tradicionalno organiziraju udruge osoba s invaliditetom pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Kretanjem u kolicima i s povezom na očima građani su mogli iskustiti s kojim se arhitektonskim preprekama svakodnevno u gradu susreću osobe s invaliditetom te su se mogli okušati u stolnom tenisu s proslavljenom paraolimpijkom Sandrom Paović i sudjelovati u međugeneracijskim aktivnostima.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavila se građanima trima aktivnostima: „Tiha tura kroz Zagreb – znakovi u pokretu“, „Grad svih građana“ i aktivnošću „Probaj drugačije“.
– Kroz aktivnost „Grad svih građana“ se radi inkluzivni kolaž, a ideja je da promičemo ljepotu različitosti, da pokažemo važnost svačijeg doprinosa. Građani će bojama i oblicima izraziti svoju viziju inkluzivnog grada. Njihove crteže ćemo ugraditi u kolaž. Druga aktivnost je „Probaj drugačije“, a građani mogu iskustiti kako se likovno izraziti s motoričkim teškoćama ili oštećenjem vida. Želimo osvijestiti ljude kako invaliditet ne znači da osobe ne mogu raditi bilo koju aktivnost. Mogu je raditi na drugačiji način koji ne predstavlja nešto loše – pojasnila je Iva Šušak, defektologinja u ustanovi URIHO.
Edukacijska rehabilitatorica Iva Baričević je istaknula kako se kroz aktivnost „Tiha tura kroz Zagreb – Znakovi u pokretu“ želi da građani iskuse promet i javni prostor iz pozicije gluhih i nagluhih osoba. Riječ je o interaktivnoj radionici hrvatskog znakovnog jezika u formi kratke šetnje kroz središte Zagreba.Tijekom kretanja sudionici različitih generacija uče osnovne znakove povezane s prostorom, prometom i svakodnevnom komunikacijom u javnom prostoru. Kroz zajedničko kretanje i učenje promovira se pješačenje kao dostupan oblik mobilnosti te hrvatski znakovni jezik kao alat za smanjenje komunikacijskih barijera i jačanje društvene uključenosti.
Udruga slijepih Zagreb prezentirala je građanima pomagala i audio deskripciju. Riječ je o verbalnom opisu vizualnih elemenata u audiovizualnim sadržajima koji omogućuje slijepim i slabovidnim osobama praćenje radnje. Direktorica udruge slijepih Zagreb Latica Mirjanić je istaknula da zahvaljujući audiodeskripciji osobe s oštećenjem vida mogu uživati u predstavi ili sportskim događajima kao i videće osobe, jer im se prenose sve informacije o onome što drugi vide.
– Nažalost, audiodeskripcija nije uvijek dostupna.Udruga ima dobru suradnju s NK Dinamo i Hrvatskim nogometnim savezom koji nam omogućuju audio deskripciju za nogometne utakmice. Imamo audio deskripciju za neke filmove, ali HRT nema audio deskripciju kao niti sva kazališta – pojasnila je Mirjanić.
Djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom te gluhim i nagluhim osobama trebale bi biti dostupnije stručne usluge, prijevoz i različiti oblici podrške u njihovoj lokalnoj zajednici
Poslušaj članak
Projekt ‘Socijalni plan Brodsko-posavske županije’ postavio je temelje za daljnji razvoj sustava socijalne skrbi i pokretanje usluga namijenjenih stanovnicima kojima je pomoć najpotrebnija. Među skupinama obuhvaćenima planom nalaze se djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom te gluhe i nagluhe osobe.
Projekt se provodio od rujna 2024. do rujna 2025. godine, a njegov nositelj bila je Brodsko-posavska županija. Ukupna vrijednost iznosila je 65.480,26 eura, od čega su 62.206,25 eura bila bespovratna sredstva, dok je Županija iz vlastitih izvora osigurala 3.274,01 euro.
Socijalni plan nije izrađen samo kako bi se ispunila zakonska obveza, nego kao podloga za buduće odluke o razvoju socijalnih usluga. U njegovoj su izradi sudjelovale jedinice lokalne samouprave, ustanove iz područja socijalne skrbi, zdravstva i obrazovanja, organizacije civilnog društva, pružatelji usluga te druge institucije upoznate s potrebama stanovništva na terenu.
Iz razvojnih prioriteta utvrđenih planom već su proizašli novi projekti i mjere. Jedan od njih je projekt ‘Rana razvojna podrška’, kojim se djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima nastoje približiti usluge rane razvojne i psihosocijalne podrške te boravka, kako bi ih mogli koristiti bliže mjestu stanovanja.
Razvija se i projekt ‘Inkluzivni razvoj kroz sport i učenje’, usmjeren na uključivanje djece s teškoćama u razvoju u obrazovne, razvojne i sportske aktivnosti te pružanje dodatne pomoći njihovim obiteljima.
Potreba za kvalitetnijom podrškom gluhim i nagluhim osobama dovela je do uvođenja nove mjere učenja hrvatskog znakovnog jezika. Istodobno se osobama smanjene pokretljivosti nastoji olakšati dolazak do zdravstvenih ustanova, socijalnih usluga, obrazovnih sadržaja i drugih mjesta važnih za svakodnevni život.
Utvrđeni prioriteti poslužili su i kao osnova za nabavu specijaliziranih vozila za dvije udruge, čime bi se njihovim korisnicima trebao omogućiti pristupačniji prijevoz i lakše korištenje potrebnih usluga.
Projekt je Centar za razvoj Brodsko-posavske županije prijavio u kategoriji ‘Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici’ u sklopu izbora za najbolji županijski EU projekt. Njegovi rezultati pokazuju važnost planiranja socijalnih usluga na temelju stvarnih potreba građana i suradnje različitih ustanova i organizacija u lokalnoj zajednici.
Izvor: Jutarnji list
Tko su Purger i Purgerica?
PRAVOBRANITELJICA Nasilje nad ženama nije privatna stvar
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
In MetropolaPrije 12 satiDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 7 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 5 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 6 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 1 danURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti