Tražimo da se zaštiti svako dijete i svaka osoba s invaliditetom, jer oni sami to ne mogu, poručuju iz Udruge Sjena
Poslušaj članak
Udruga Sjena uputila je apel Ujedinjenim narodima i Europskoj komisiji zbog, kako navode, brojnih i ponavljanih kršenja temeljnih ljudskih prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.
U obraćanju ističu da, iako je Hrvatska potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Konvencije o pravima djeteta, praksa pokazuje kako se ta prava sustavno zanemaruju, a životi najranjivijih ugroženi su unutar sustava koji bi ih trebao štititi.
Povod obraćanju međunarodnim institucijama bila je nedavna smrt 14-godišnjeg dječaka u Centru za rehabilitaciju u Rijeci, o kojoj su 6. listopada 2025. izvijestili hrvatski mediji. Prema dostupnim informacijama, dječak je bio često zaključavan u sobu bez nadzora, a okolnosti njegove smrti upućuju na teško zanemarivanje i propuste u skrbi. Roditelji i svjedoci tvrde da se nakon tragedije pokušalo umanjiti razmjere odgovornosti i izbjeći nezavisna istraga.
U Udruzi Sjena smatraju da ovaj tragičan događaj nije izoliran incident, nego odraz sustavnog urušavanja institucionalne skrbi u kojoj djeca i odrasle osobe s invaliditetom ostaju bez osnovne zaštite, dostojanstva i nadzora.
U priopćenju se ističe kako su brojne ustanove u Hrvatskoj u izrazito lošem stanju – dotrajale, arhitektonski nepristupačne i bez adekvatnih sanitarnih i sigurnosnih uvjeta. Mnogima nedostaje stručno i educirano osoblje, što dovodi do zanemarivanja i neprimjerenih postupaka. Iako je deinstitucionalizacija službeno dio državnih strategija, u praksi se ona gotovo i ne provodi. Korisnici se i dalje smještaju u velike, zatvorene sustave, bez stvarne podrške u zajednici.
Posebno zabrinjava, upozoravaju iz udruge, što u Hrvatskoj ne postoje krizni centri za slučajeve kada roditelj, skrbnik ili član obitelji djeteta s teškoćama iznenada oboli, bude hospitaliziran ili preminu. U takvim situacijama obitelji se, kako tvrde, nemaju kome obratiti jer ne postoji sustav privremene skrbi ni organizirana psihološka i medicinska podrška. Roditelji žive u stalnom strahu od pitanja što će biti s njihovom djecom ako im se nešto dogodi, dok država, navodi udruga, ne nudi nikakav plan kontinuiteta skrbi. U drugim europskim zemljama ovakvi krizni centri predstavljaju temelj sustava zaštite, no u Hrvatskoj takvi oblici pomoći još nisu ni u fazi planiranja.
Kao primjer neuspješnih reformi, udruga navodi projekt ‘Odmor od skrbi’, koji se financira europskim sredstvima i koji je zamišljen kao podrška roditeljima djece s teškoćama i osoba s invaliditetom. Iako je cilj projekta trebao biti rasterećenje obitelji, u praksi je, kako navode, postao samo administrativni mehanizam koji troši europska sredstva bez stvarne koristi za krajnje korisnike.
Usluga je, tvrde roditelji, nedostupna kada je najpotrebnija, kapaciteti su minimalni, a kriteriji nejasni i netransparentni. Takav pristup ne samo da ne pomaže obiteljima, već, prema riječima udruge, diskreditira europske projekte i stvara dojam da se fondovi koriste bez nadzora i svrhe.
Zbog svega navedenog, Udruga Sjena zatražila je od Ujedinjenih naroda i Europske unije hitnu reakciju i međunarodni nadzor nad institucijama u Hrvatskoj u kojima su smještena djeca i odrasle osobe s invaliditetom.
Traže nezavisno utvrđivanje odgovornosti za smrt dječaka u Rijeci i druge slične slučajeve, kao i reviziju načina trošenja sredstava iz europskih fondova. Posebno naglašavaju potrebu uspostave kriznih centara i razvoj mreže manjih, stručnih centara podrške u zajednici koji bi omogućili stvarnu deinstitucionalizaciju i život dostojan svakog čovjeka.
U svom apelu traže i veću javnu transparentnost te zaštitu zviždača, roditelja i zaposlenika koji prijavljuju propuste, zanemarivanja ili zloupotrebe. U trenutku kada se u institucijama događaju smrti djece, a roditelji nemaju kome ostaviti svoje dijete ni na jedan dan, udruga upozorava da država gubi temeljnu svrhu svog postojanja – štititi najslabije.
– Tražimo pravdu, nadzor i stvarnu promjenu. Tražimo da se prestane šutjeti o tragedijama koje se događaju iza zatvorenih vrata institucija i da se prekine praksa administrativnog prikrivanja odgovornosti. Tražimo da se zaštiti svako dijete i svaka osoba s invaliditetom, jer oni sami to ne mogu – poručuju iz Udruge Sjena.
Sudionici su zaključili kako još uvijek postoje brojni izazovi, ali i jasna volja za promjenama. Zajednički dijalog, suradnja i kontinuirano podizanje svijesti prepoznati su kao prvi i najvažniji koraci prema društvu jednakih mogućnosti za sve
Poslušaj članak
Povodom obilježavanja prvog Nacionalnog dana osoba s tjelesnim invaliditetom u požeškom Coworking centru Panora održan je panel ‘Pristupačnost u praksi – izazovi i rješenja’.
Okupljeni predstavnici institucija, lokalne samouprave i udruga razgovarali su o problemima s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću, ali i o mogućim rješenjima za stvaranje pristupačnijeg i uključivijeg društva.
Tijekom rasprave istaknuto je kako pristupačnost nije privilegija, nego osnovno pravo svakog čovjeka. Sudionici su naglasili važnost uklanjanja prepreka koje otežavaju kretanje i sudjelovanje u društvu, poput neprilagođenih prijelaza, nedostatka sanitarnih čvorova i neodgovarajuće signalizacije.
Poseban naglasak stavljen je i na važnost pravilne komunikacije te korištenja izraza ‘osobe s invaliditetom’, čime se u prvi plan stavlja osoba, a ne njezino ograničenje.
Predsjednica udruge organizatora Jelosavka Jakovljević poručila je kako je promjena društvene svijesti ključ stvaranja jednakih mogućnosti. Naglasila je da promjene ne dolaze preko noći, ali da zajednički rad institucija, udruga i građana može postupno dovesti do pozitivnih pomaka.
Na panelu su predstavljeni i primjeri dobre prakse. Kao uspješni primjeri pristupačnosti istaknuti su požeška knjižnica, Glazbena škola Požega te hotel Zlatni Lug, koji su prilagodili svoje prostore osobama s invaliditetom.
Spomenut je i Susret hrvatske katoličke mladeži u Požegi kao primjer organizacije velikog događaja s naglaskom na uključivost.
Sudionici su zaključili kako još uvijek postoje brojni izazovi, ali i jasna volja za promjenama. Zajednički dijalog, suradnja i kontinuirano podizanje svijesti prepoznati su kao prvi i najvažniji koraci prema društvu jednakih mogućnosti za sve.
Susret je okupio brojne članove i korisnike srodnih udruga s ciljem druženja, razmjene iskustava i jačanja međusobne suradnje
Poslušaj članak
U Centru Mariapoli u Križevcima ovog je utorka održan susret udruga osoba s invaliditetom i njihovih korisnika, a domaćin događanja bila je križevačka Udruga Maslačak.
Susret je okupio brojne članove i korisnike srodnih udruga s ciljem druženja, razmjene iskustava i jačanja međusobne suradnje.
Na početku programa organizatori su zahvalili Gradu Križevcima i gradonačelniku Tomislavu Katanoviću na pokroviteljstvu susreta, kao i pročelniku Sandru Novoselu na kontinuiranoj podršci radu udruge. Zahvala je upućena i svim suradnicima, zaposlenicima i članovima koji su sudjelovali u organizaciji događaja, kao i glazbenim gostima koji godinama svojim nastupima uljepšavaju ovakva druženja. Posebno su zahvalili svim udrugama koje su se odazvale pozivu i svojim dolaskom pridonijele stvaranju zajedništva i pozitivne atmosfere.
Na susretu su sudjelovale udruge ‘Latice’ iz Koprivnice, ‘Mali princ’ iz Đurđevca, ‘Korak dalje’ iz Daruvara, ‘Srce’ iz Svetog Ivana Zeline, ‘Ludbreško sunce’ iz Ludbrega, ‘Naši anđeli’ iz Čazme te OSIT Bjelovar.
Okupljenima se obratio pročelnik Sandro Novosel koji je izrazio zadovoljstvo velikim odazivom udruga i naglasio važnost ovakvih susreta kao prilike za predstavljanje godišnjih aktivnosti i razmjenu iskustava. Posebno je istaknuo kako su upravo druženje, povezivanje i međusobna podrška najvrjedniji dio ovakvih okupljanja.
Govoreći o radu Udruge Maslačak, Novosel je pohvalio njihovu predanost, uspješnu provedbu brojnih projekata i kontinuirane aktivnosti kojima podižu kvalitetu života svojih korisnika, istaknuvši kako svojim djelovanjem mogu biti primjer mnogim drugim organizacijama. Slične poruke objavljene su i u izvještajima lokalnih medija te na službenim stranicama Grada Križevaca.
Nakon službenog dijela programa uslijedio je zabavni dio susreta. Korisnici su izveli predstavu ‘Sidonija voli pjevati’, nakon čega je izvedena i zajednička pjesma.
Druženje je nastavljeno uz ples i glazbeni nastup gosta Josipa, a cijeli susret završio je u veselom i prijateljskom ozračju.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju
Poslušaj članak
U Društvenom centru Ribola u Kaštel Gomilici predstavljen je u ponedjeljak projekt ‘Socijalne usluge u zajednici Grada Kaštela’, ukupne vrijednosti 298.530,37 eura, koji se provodi uz potporu Europskog socijalnog fonda plus. Projekt zajednički provode Grad Kaštela i Udruga sv. Jeronim, s ciljem pružanja veće podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom kroz različite oblike pomoći u svakodnevnom životu.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju. Projekt uključuje psihosocijalnu podršku, pomoć u svakodnevnim aktivnostima, organizirani prijevoz liječniku i institucijama te kućne posjete fizioterapeuta.
Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović istaknuo je kako Grad i Udruga sv. Jeronim već godinama surađuju na programima pomoći starijim osobama, podsjetivši da su prvi projekti pokrenuti još 2010. godine. Naglasio je kako je cilj ovakvih programa omogućiti korisnicima da što dulje ostanu u svojim domovima, uz potrebnu pomoć i podršku zajednice.
Predsjednica Udruge sv. Jeronim Bernarda Janković pojasnila je kako će projekt obuhvatiti između 65 i 70 novih korisnika koji dosad nisu bili uključeni u slične programe. Pravo na sudjelovanje imaju osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, uz odgovarajuću dokumentaciju. Poseban naglasak stavljen je na organizirani prijevoz i fizioterapijske usluge, koje će se pružati prema potrebama korisnika i preporukama liječnika.
Socijalna mentorica Carmen-Lee Miletić upozorila je na problem usamljenosti i izoliranosti starijih osoba, istaknuvši kako mnogima najviše znači upravo razgovor i osjećaj da nisu zaboravljeni. Dodala je kako će projekt pomoći korisnicima da ostanu aktivnije uključeni u zajednicu i lakše se nose sa svakodnevnim izazovima.
Video / podcastPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana