Poveži se s nama

Civilno društvo

Krenula kampanja podizanja svijesti o online nasilju prema ženama

Objavljeno

/

Na fotografiji je panel diskusija s pet osoba koje sjede za stolom. Pozadina prikazuje plavi banner s logotipom i tekstom “HUP Hrvatska udruga poslodavaca”. Na ekranu iza sudionika prikazana je prezentacija koja promovira aplikaciju za prijavu online nasilja.
Foto: Udruga B.a.B.e.

Kampanja se provodi u okviru projekta SURF AND SOUND 2.0, a njen središnji dio čine billboard plakati postavljeni u 15 gradova diljem Hrvatske te dva animirana video spota na temu online uhođenja i online uznemiravanja

Udruga B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije pokrenuli su nacionalnu kampanju podizanja svijesti o online nasilju prema ženama s ciljem promjene stavova i ponašanja među općom populacijom – pritom ciljajući i na počinitelje i žrtve rodno utemeljenog online nasilja. Online nasilje prema ženama globalni je fenomen koji se očituje u brojnim specifičnim oblicima zlostavljanja putem interneta i informacijsko-komunikacijskih tehnologija koji disproporcionalno pogađaju žene i imaju ozbiljne posljedice po žrtve.

Kampanja se provodi u okviru projekta SURF AND SOUND 2.0, a njen središnji dio čine billboard plakati postavljeni u 15 gradova diljem Hrvatske te dva animirana video spota na temu online uhođenja i online uznemiravanja.

– Projekt SURF AND SOUND 2.0 nastavak je projekta pokrenutog 2021. s ciljem podizanja svijesti o raširenosti online nasilja nad ženama. Tom cilju će upravo pridonijeti i ova nacionalna kampanja. Projekt je fokusiran na poboljšanje formiranih mehanizama prevencije i suzbijanja online nasilja kroz rad platforme NEON – Ne! Online nasilju. Na platformi nudimo uslugu besplatne psihološke i pravne pomoći uz suradnju sa stručnjakom za telekomunikacije, kao i uslugu podrške u svojstvu osobe od povjerenja – rekla je koordinatorica projekta SURF AND SOUND 2.0 Leonarda Novoselić iz udruge B.a.B.e.

Povodom pokretanja nacionalne kampanje, 6. ožujka 2024. u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca održan je skup na kojem su premijerno predstavljeni video spotovi. Njih će javnost u nadolazećem periodu imati priliku vidjeti na svim lokalnim i nacionalnim televizijama.

Online uhođenje može se opisati kao opetovano upuštanje u prijeteće ili zastrašujuće ponašanje usmjereno prema drugoj osobi, putem ICT tehnologija, što uzrokuje da se osoba boji za vlastitu sigurnost ili da se osoba boji za sigurnost osoba iz bliskog okruženja. Online uhođenje također može podrazumijevati stavljanje druge osobe pod kontinuirani nadzor, bez pristanka te osobe ili zakonskog ovlaštenja da to učini, korištenjem ICT tehnologija, radi praćenja kretanja i aktivnosti te osobe. Počinitelji su najčešće bivši partneri koji žele prisilno kontrolirati žrtvu. Online uhođenje često uključuje i takozvani ‘doxing’, odnosno objavljivanje materijala koji sadrži osobne podatke druge osobe, bez pristanka te osobe čime se stvara dostupnim većem broju krajnjih korisnika, putem ICT tehnologija, u svrhu poticanja tih krajnjih korisnika na nanošenje fizičke ili značajne psihološke štete osobi. Počinitelji su najčešće osobe iz bliskog okruženja, poznanici ili bivši partneri, no mogu biti i žrtvi potpuno nepoznate osobe.

– Kada smo krenuli u suradnju s udrugom B.a.B.e. na projektu SURF AND SOUND, glavna namjera Vijeća i Agencije za elektroničke medije bila je naglasiti pozitivnu ulogu medija u suzbijanju online nasilja nad ženama. Video spotovima želimo ukazati na sveprisutnost različitih oblika online nasilja i potaknuti na proaktivan stav u borbi s ovim društvenim problemom. Sve ovo ne bi bilo moguće bez snažne podrške medija koji su u cilju javnog interesa odlučili spotove emitirati bez naknade, ali i svih drugih medijskih i društvenih dionika koji su svojim odazivom pokazali veliki interes za ovu temu – kazala je članica Vijeća za elektroničke medije Anita Malenica.

Online uznemiravanje podrazumijeva pokretanje i/ili sudjelovanje u napadu s trećim osobama na žrtvu, objavljivanjem prijetećeg ili uvredljivog materijala većem broju krajnjih korisnika, putem ICT tehnologija, s učinkom nanošenja značajne štete napadnutoj osobi. Žrtve su često žene na istaknutim javnim funkcijama ili ulogama, poput političarki, novinarki ili aktivistica, a suočavaju se sa seksističkim uvredama i specifičnim prijetnjama temeljenim na spolu, poput prijetnji silovanjem ili femicidom, koje uzrokuju uznemirenost, strah i zabrinutost za vlastitu sigurnost.

Povodom pokretanja nacionalne kampanje održana je i multisektorska rasprava na temu online nasilja prema ženama u kojoj su sudjelovale: Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova; Anita Prusina, stručna suradnica u Službi za propise kaznenog materijalnog prava u Ministarstvu pravosuđa i uprave; Nikolina Grubišić Požar, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji, PU Zagrebačka; odvjetnica Ines Bojić, vanjska suradnica udruge B.a.B.e. te Tanja Zaninović, viša stručnjakinja za pravne poslove u Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti.

Projekt SURF AND SOUND 2.0 financiran je sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije.

Video spot na temu online uhođenja pogledajte ovdje, a video spot na temu online uznemiravanja možete pogledati ovdje.

Izvor: B.a.B.e.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Civilno društvo

Društvo prevoditelja znakovnog jezika kod predsjednika Milanovića

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan sastanak u uredu. Sedam osoba sjedi oko velikog drvenog stola s prozirnom staklenom površinom. Na stolu se nalazi cvjetni aranžman u sredini, a ispred svake osobe su papiri i olovke. U pozadini se vide veliki prozori kroz koje se pruža pogled na vanjski prostor s drvećem i stazama. Sastanak se odvija u formalnom okruženju, a sudionici su odjeveni u poslovnu odjeću. Na stolu su također postavljene pločice s imenima sudionika.
Foto: Ured predsjednika

Predstavnice društva uručile su predsjedniku Priznanje za doprinos vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku

Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je 20. studenog 2024. godine s predstavnicama Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika, predsjednicom Društva Nives Gotovac i članicama Upravnog odbora Dorijanom Kavčić i Marijom Šoić.

Na sastanku su predstavnice Hrvatskog društvo prevoditelja znakovnog jezika upoznale predsjednika Milanovića s radom i aktivnostima Društva, osnovanog 2016. godine, koje je usmjereno na kontinuiranu brigu o prevoditeljima, njihovom razvoju i usavršavanju organiziranjem brojnih edukativnih događanja kako bi se uz visoko kvalitetne prijevode doprinijelo promidžbi i priznanju ne samo struke prevoditelja znakovnog jezika nego i afirmaciji hrvatskog znakovnog jezika.

Prema Registu osoba s invaliditetom, u Hrvatskoj ima oko 19 tisuća gluhih osoba, ali većina njih ne ostvaruje pravo na pristup informacijama na hrvatskom znakovnom jeziku iako im je to pravo zajamčeno zakonom. Predstavnice Društva istaknule su kao najveći problem činjenicu što hrvatski znakovni jezik još nije percipiran kao punopravni jezik. U tom kontekstu, jako pozitivnim smatraju što predsjednik Milanović neka od svojih obraćanja javnosti objavljuje i na hrvatskom znakovnom jeziku. Zbog toga su mu u ime Društva uručile i Priznanje na doprinosu vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku.

Znakovni jezici koriste pokrete ruku i mimiku za prenošenje značenja, za razliku od govornih jezika koji rabe govor. Punopravni su ostalim, govorenim, prirodnim jezicima s vlastitom gramatikom i leksikom.

Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.

Izvor: Ured predsjednika

Nastavi čitati

Civilno društvo

Otvorene su prijave za nagradu SozialMarie 2025.

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje natpis "Prijavite projekt!" na žuto-ljubičastoj pozadini. Na slici se također nalazi web adresa www.sozialmarie.org.U donjem desnom kutu piše: "Prijave su otvorene do 14.01.2025. godine u 23:55 sati."
Foto: SozialMarie

Cilj nagrade SozialMarie, prve europske nagrade za društvene inovacije, jest da otkrije društvene inovacije širem Srednje Europe i učini ih vidljivijima. Nagrađuju uspješno provedene, inovativne projekte koji se hvataju u koštac s izazovima ovog vremena

Nagrada SozialMarie jedna je od najstarijih i najprestižnijih europskih nagrada za socijalne inovacije. Dodjeljuje se od 2005. godine s ciljem prepoznavanja i poticanja inovativnih projekata koji se bave aktualnim društvenim izazovima.

Svake godine nagrada privlači projekte iz srednje i istočne Europe, a SozialMarie 2025. bit će prilika za još snažnije isticanje značajnih inicijativa koje doprinose inkluziji, solidarnosti i održivom društvenom razvoju.

Portal za prijavu na natječaj SozialMarie ponovno je otvoren i to 21. put.

Cilj nagrade SozialMarie, prve europske nagrade za društvene inovacije, jest da otkrije društvene inovacije širem Srednje Europe i učini ih vidljivijima. Nagrađuju uspješno provedene, inovativne projekte koji se hvataju u koštac s izazovima ovog vremena. 

Svojom prijavom stječete priliku da dobijete jednu od 15 nagrada koje dodjeljuje stručni žiri: prvonagrađeni dobivaju 15.000, drugonagrađeni 10.000, a trećenagrađeni 5000 eura. Daljnjih 12 dobitnika nagrađuje se sa po 2000 eura.

U slučaju nominacije vaš će projekt sudjelovati u glasanju publike. Projekt s najviše osvojenih glasova dobit će 1000 eura namijenjenih u edukacijske svrhe. Svi nominirani projekti bit će pozvani na dodjelu nagrada u Beču prvog svibnja. Tamo ćete saznati da li ste dobili nagradu i da li vas je jedan od  mentora odabrao za jednogodišnje mentorstvo.

Nagrađuju projekte koji se provode Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj ili Sloveniji.

SozialMarie je nagrada za projekte u provedbi: znači, riječ je o projektima koji su prevladali fazu začetne ideje i mogu dokazati trajan uspjeh svojih aktivnosti.

SozialMarie je uvjerenja da društvena inovacija nastaje u svim dijelovima društva. Zato prihvaćaju prijave iz civilnog društva, javne uprave i privatnog sektora. 

Što se tiče postupka prijave, ispunite prijavnicu na službenoj stranici do 14. siječnja 2025. u 23:55 sati, zatim će dvoje neovisnih lokalnih evaluatora pročitati i ocijeniti vašu prijavnicu vodeći se pritom svim kriterijima za društvene inovacije. Ako vas odaberu u uži krug, o prijavi će raspravljati međunarodni žiri, a u veljači ćete saznati da li ste nominirani za nagradu.

Koordinatorica za Hrvatsku je Ivana Borovnjak, a više o svemu doznajte ovdje.

Nastavi čitati

Civilno društvo

Održana humanitarno-modna revija pod nazivom ‘Žena ženi nije vuk’

Objavljeno

/

Grupa žena sjedi za svečano postavljenim stolom u luksuznom restoranu s nazivom "Barbieri's" u pozadini. Stol je postavljen s bijelim ubrusima, čašama i elegantnim posuđem. U pozadini se vidi DJ pult s osobom iza njega, te dekoracija u zlatno-plavim tonovima koja dodaje svečanu atmosferu. Žene su odjevene u večernju odjeću, osmjehuju se i poziraju za fotografiju.
Foto: Klaudija Klanjčić

Pod moderatorskom palicom Maje Maris Ivačko, osim glamura i dobre zabave za sve prisutne, modna revija odaslala je preko uspješnih žena te poznatih mladih modela Royal Modelsa snažnu poruku ‘Žena za ženu – protiv nasilja nad ljepšim spolom’

U organizaciji Fashion Dive te suorganizatora i medijskog pokrovitelja Nacionalnog medija Direkt, u ekskluzivnom zagrebačkom Restoranu Barbieri’s prošlog je tjedna održana humanitarno-modna revija pod nazivom ‘Žena ženi nije vuk’, s porukom ‘Stop nasilju nad ženama’

Organizatorica Matea Jakopina iz Fashion Dive inače svake godine organizira ovaj hvalevrijedan događaj s humanitarnim ciljem direktne pomoći potrebitima i u povodu druženja poslovnih žena. Tako se i ove godine prikupljala donacija za Udrugu ‘Krila anđela’ iz u Zagreba, koja broji 50-ak članova i pomaže osobama s intelektualnim teškoćama te surađuje s roditeljima osoba s tjelesnim i mentalnim teškoćama. Predsjednica je Anđelina Rizman, a Udruga je osnovana 2013. godine.

– Osim toga ovaj event smo htjele iskoristiti i kao podršku ženama koje su na bilo koji način bile zlostavljane, da ukažemo da nažalost i dan danas postoji problem nasilja nad ženama, da postoje žene kojima je potrebna konkretna pomoć i podrška i željeli bismo iskoristiti mogućnost da javnost osvjestimo kako svi zajedno možemo pomoći – poručile su organizatorice, Matea Jakopina i Mirela Buzov iz Nacionalnog medija Direkt.

Među prisutnima bile su i žene koje su na svojim leđima ponijele dugogodišnji teret nasilja, a večer posvećena njima pružila im je podršku i empatiju od svih koji su dali svoj nesebični obol svojim dolaskom.

– Nažalost, nemamo nikakvu financijsku pomoć od državnih institucija kao i većina udruga te se isključivo financiramo od članarine naših članova roditelja i skrbnika. U ime Udruge Krila anđela, moje i naše djece te njihovih roditelja i skrbnika, želimo se od srca zahvaliti organizatorima ovog humanitarnog događanja koje nas podržava svaki put te svima

vama prisutnima. Hvala vam puno na donaciji. Pa i samo jedan euro nama znači puno – rekla je Rizman.

Organizatorice su se na kraju svima zahvalile za dolazak, istaknuvši da je zaista divno što u svom životu imaju takve žene oko sebe, žene koje te podržavaju, svoje prijateljice.

– Upravo je bogatstvo danas imati prijateljice. Zato se zahvaljujemo svim prijateljicama koje su došle na Event što u gledalištu, što na modnoj pisti. Zahvaljujemo se Vama predivnoj publici što ste se došli veseliti životu s nama i pomoći Udruzi Krila anđela. Zahvaljujemo se našim sponzorima i posebno restoranu Barbieri’s, koji nas je ugostio.

Nastavi čitati

U trendu