Udruga za Alzheimerovu bolest i druge demencije Nezaboravak osnovana je s ciljem pružanja podrške oboljelima i njihovim obiteljima te širenja svijesti o demenciji kao važnom javnozdravstvenom izazovu. O radu udruge, novootvorenom Centru Nezaboravak i važnosti edukacije razgovarali smo sa Sanjom Klajić Grotić, predsjednicom Udruge Nezaboravak

Poslušaj članak

Od kada postoji Udruga Nezaboravak, s kojim ciljem je nastala i koliko članova imate?

– Osnivačka skupština Udruge za Alzheimerovu bolest i druge demencije Nezaboravak održana je 1. srpnja 2025. Na skupštini se okupilo osam osnivača, od kojih se svatko na svoj način – kroz obitelj ili bliske osobe – susreo s izazovima demencije. Posebno ističemo da je više od polovice prisutnih bilo mladih ljudi, spremnih svojim znanjem i energijom obogatiti zajednički rad.

Udruga je osnovana s ciljem senzibiliziranja javnosti o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama kao javnozdravstvenom prioritetu, promicanja preventivnih mjera te pružanja savjetodavne potpore oboljelima i članovima njihovih obitelji. Želimo stvoriti uvjete za što kvalitetniji život osoba s demencijom, uz poseban naglasak na edukaciju – kako šire javnosti, tako i obitelji i njegovatelja.

Edukacijom želimo potaknuti prepoznavanje ranih simptoma bolesti, razumijevanje njezinih faza i potrebu za ranim uključivanjem u terapiju, kao i informiranje o pravima oboljelih u zdravstvenom i socijalnom sustavu. Posebno važna tema naših aktivnosti jest prevencija sindroma izgaranja kod obiteljskih skrbnika, jer je skrb o oboljelima često fizički i psihički vrlo zahtjevna.

Udruga organizira tribine u različitim dijelovima Zagreba, jer su oboljeli od demencije najčešće starije dobi i teško pokretni, pa je važno doći do njih. Na tribinama naglašavamo da znanje ruši predrasude te potičemo ljude da bez straha i srama potraže liječničku pomoć ako primijete znakove kognitivnih poteškoća.

Naši su susreti obogaćeni i umjetničkim dodirom – glumica interpretira ulomke iz romana Elizabeth je nestala, kroz lik žene oboljele od Alzheimerove bolesti. Ti su nam susreti donijeli dragocjena iskustva i priče koje su oblikovale našu misiju i ciljeve. Tribine planiramo proširiti i na druge dijelove Hrvatske; prva takva održat će se 23. listopada 2025. u Slavonskom Brodu.

Trenutno brojimo 88 članova, a broj svakodnevno raste, što nas posebno veseli – osobito zato što nam se pridružuje sve više mladih.

Nedavno je otvoren i Centar Nezaboravak. Kako se on nadovezuje na rad udruge i koje benefite korisnici mogu očekivati?

– Centar Nezaboravak otvoren je 21. rujna 2025., na Svjetski dan borbe protiv Alzheimerove bolesti. Riječ je o mjestu podrške i razumijevanja namijenjenom osobama oboljelima od demencije, njihovim obiteljima i široj zajednici.

Centar je nastao slijedeći ciljeve udruge – zajedničkim djelovanjem osvijestiti važnost razumijevanja života s demencijom te izgraditi okruženje u kojem svatko može pronaći podršku, znanje i toplinu ljudskog dodira. Aktivnosti obuhvaćaju art i edukativne radionice pod vodstvom stručnjaka različitih profila te program pripreme za poludnevni boravak osoba s demencijom.

Edukativne radionice i art terapija nisu lijek za demenciju, ali stvaraju temelje za bolji svakodnevni život. Kroz znanje, kreativnost i zajedništvo, poboljšava se kvaliteta života oboljelih i njihovih obitelji. Naša je vizija organizacija poludnevnog boravka – sigurnog, stručno vođenog mjesta gdje bi oboljeli mogli provoditi dio dana, uz podršku educiranih profesionalaca. Takav boravak predstavlja dragocjen predah za obitelji i skrbnike, koji za to vrijeme mogu odmoriti ili obaviti svakodnevne obveze.

Recite nam više o aktivnostima koje Centar nudi osobama s demencijom i njihovim obiteljima.

– U Centru se kontinuirano održavaju edukativne i art radionice, a svake nedjelje organizira se druženje pod nazivom Nedjelja popodne i obitelj.

Edukativne radionice namijenjene su manjim grupama kako bi sudionici aktivno sudjelovali i razmjenjivali iskustva. One pružaju praktične informacije i emocionalnu podršku, a fokus je na edukaciji o prepoznavanju simptoma bolesti, komunikaciji s oboljelima te očuvanju vlastitog zdravlja skrbnika.

Art terapija omogućuje osobama s demencijom da kroz boje, oblike i kreativni izraz izraze emocije, sjećanja i doživljaje, čime se doprinosi očuvanju osobnog identiteta i osjećaja smirenosti. Sudjelovanje u radionicama potiče povezanost, smanjuje osjećaj usamljenosti te pozitivno djeluje na pažnju, koncentraciju i motoriku.

Nedjelja popodne i obitelj zamišljena je kao opušteno druženje uz sok i voće, tijekom kojeg oboljeli i njihovi bližnji provode vrijeme u ugodnom razgovoru, dijeljenju iskustava i međusobnoj podršci. Takva okupljanja smanjuju stigmu povezanu s demencijom i jačaju osjećaj zajedništva.

Kako će Centar biti financiran?

– Prostor, uređenje i trenutni rad Centra omogućeni su donacijama naših prijatelja, poznanika i podržavatelja. Budući da je udruga tek nedavno osnovana, još nemamo formalne uvjete za prijavu na projekte koje financiraju Grad Zagreb ili državne institucije.

No, naša ideja i misija nisu mogle čekati. Hrvatska je među najstarijim populacijama u Europi, a demencija najčešće pogađa naše bake, djedove, roditelje i druge članove obitelji. Kako se broj starijih građana u Zagrebu stalno povećava, smatrali smo nužnim odmah djelovati i ponuditi podršku, edukaciju i terapijske aktivnosti.

Iako još ne ispunjavamo sve administrativne uvjete za prijavu na javne natječaje, nastavljamo s radom zahvaljujući donacijama i podršci zajednice. Naš je cilj u skoroj budućnosti zaposliti stručnu osobu u stalni radni odnos, čime ćemo ostvariti uvjete za pristup natječajima i postati održiva, respektabilna organizacija u području skrbi o osobama s demencijom.

Kako će Centar surađivati s lokalnom zajednicom, zdravstvenim ustanovama i institucijama?

– Na razini lokalne zajednice upravo smo dogovorili sudjelovanje u obilježavanju Dana Stare Pešće. Na našem informativnom štandu posjetitelji će moći dobiti korisne informacije o preventivnim mjerama za očuvanje kognitivnog zdravlja te se upoznati s osnovnim testovima poput Mini-Cog testa i Mini Mental testa (MMSE).

Sudjelovanjem u ovakvim događanjima želimo senzibilizirati javnost o važnosti ranog prepoznavanja simptoma demencije, potaknuti razumijevanje i prihvaćanje oboljelih te ih usmjeriti na aktivnosti i podršku u našem Centru. Planiramo slične aktivnosti provoditi i u drugim dijelovima Zagreba.

S ravnateljem Doma zdravlja Zagreb – Istok ostvarili smo uspješnu suradnju kroz njihovo Savjetovalište za demencije. Na edukativnom predavanju o sindromu izgaranja sudjelovale su i koordinatorice palijativnih timova istog doma zdravlja. U suradnji s ravnateljem, glavnom sestrom i članovima tih timova pripremamo daljnje zajedničke projekte koji uključuju povezivanje s palijativnim i patronažnim službama, radi unaprjeđenja skrbi i rane intervencije kod osoba s demencijom. Cilj nam je ovu uspješnu suradnju proširiti i na druga dva zagrebačka doma zdravlja, kako bismo stvorili mrežu podrške koja povezuje zdravstvene i socijalne usluge na području cijelog grada.

Kako će biti osiguran stručni kadar i kontinuirana edukacija djelatnika i volontera?

– Stručni kadar osigurat će se kroz suradnju s educiranim stručnjacima iz područja zdravstvene i socijalne skrbi. Kontinuirana edukacija djelatnika i volontera provodit će se putem stručnih radionica i usavršavanja, u skladu s najnovijim spoznajama i standardima skrbi za osobe s demencijom.

Vaša poruka oboljelima i njihovim obiteljima?

– Važno je da svi zajedno – kao pojedinci, stručnjaci i zajednica – ulažemo napore kako bismo osobama oboljelima od demencije omogućili da što dulje zadrže svoja sjećanja, osjećaj identiteta i životnog kontinuiteta. Naša je zajednička odgovornost pružiti im pravovremeno i kvalitetno liječenje, odgovarajuću skrb i podršku u svakodnevnom životu, uz očuvanje njihova dostojanstva, poštovanja i osjećaja pripadnosti. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti društvo koje razumije, prihvaća i s empatijom brine o osobama s demencijom.

Što je inkluzivni dizajn? Inkluzivni dizajn znači stvaranje s ljudima, ne samo za njih, kaže Irena Rački, glavna URIHO-va dizajnerica

Poslušaj članak

Upravo je taj pristup bio u središtu INDU projekta, unutar kojeg su zaposlenici s invaliditetom aktivno sudjelovali u razvoju proizvoda inkluzivnog dizajna. Kroz suradnju s dizajnerima i stručnim radnicima, od ideje do gotovog proizvoda, postali su ravnopravni sudionici kreativnog procesa.

Na taj je način URIHO dodatno osnažio svoje radnike i pokazao kako pristup temeljen na uključivanju i suradnji može stvoriti konkretne, funkcionalne i estetski vrijedne rezultate.

Značaj ovog poslovnog pothvata, predstavljenog na jučerašnjoj prezentaciji InDU projekta, prepoznali su profesori Katarina Hakala i i Kamil Wojcik sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Tampereu u Finskoj, te Martina Glodar i Ivana Čorak sa zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta.

– Što je inkluzivni dizajn? Inkluzivni dizajn znači stvaranje s ljudima, ne samo za njih – kaže Irena Rački, glavna Urihova dizajnerica i jedna od autorica InDU projekta. 

– Važno mi je da projekt upozna šira društvena zajednica i relevantne institucije, dakle da prepoznaju poantu inkluzivnog dizajna i počnu ga aktivno primjenjivati u vlastitom radu. Želja mi je nastaviti razvijati inkluzivni dizajn i slične projekte koji povezuju kreativnost, funkcionalnost i društvenu odgovornost. Posebno mi je važno uključivanje osoba s invaliditetom u sve faze realizacije ideja – od koncepta do konačnog proizvoda – jer upravo to čini proces autentično inkluzivnim.

– Vjerujem da naši proizvodi imaju potencijal i da ih možemo dalje razvijati u novim bojama, oblicima i materijalima te u potpunosti komercijalizirati. Time bismo osigurali održivost projekta i istovremeno širili svijest o vrijednosti inkluzivnog pristupa dizajnu.

– Jednako važan aspekt je međunarodna suradnja, razmjena iskustava, prikupljanje novih znanja i inspiracija iz različitih konteksta. Suradnja s akademskom zajednicom dodatno doprinosi inovacijama i kvaliteti, jer spaja teoriju i praksu, dizajn i društvenu odgovornost. Upravo u tom spoju vidim budućnost inkluzivnog dizajna – zaključuje Rački.

Partner na projektu je Studij dizajna zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, na kojemu predaje koautorica projekta Sanja Bencetić. Ova suradnja spojila je kreativnost i znanje s proizvodnom stručnošću, što je rezultiralo rješenjima koja su i inovativna i izvediva.

Moderatorica na jučerašnjoj prezentaciji InDU projekta bila je Iva Šušak, edukacijsko-rehabilitacijska stručnjakinja zaposlena u Urihu.

– Što se tiče samog InDU projekta on je i inovativan i originalan, a rezultat su funkcionalni i estetski upčetaljivi proizvodi inkluzivnog dizajna. URIHO kao zaštitna radionica za osobe s invaliditetom svakodnevno izbacuje visoko kvalitetne tekstilne proizvode. Mi, dakle, zaista jesmo izvor ekspertize kako u tekstilnoj industriji implementirati inkluzivni pristup – pohvalila se Šušak.

Kroz inovativne programe, društveno poduzetništvo i posvećenost ljudima, DIP postaje simbol solidarnosti, znanja i zajedništva koji mijenja živote

Poslušaj članak

Društvo za istraživanje i potporu (DIP) iz Rijeke već godinama djeluje kao primjer uspješne i održive organizacije civilnog društva koja povezuje stručnjake, volontere i korisnike u stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva.

DIP ne pruža samo socijalne usluge, nego razvija inovativne modele podrške, provodi istraživanja, sudjeluje u kreiranju javnih politika i promiče kulturno stvaralaštvo osoba s invaliditetom te drugih skupina u riziku od socijalne isključenosti.

Predsjednica DIP-a Marta Berčić ističe kako je ‘snaga organizacije upravo u ljudima koji vjeruju da promjene počinju onog trenutka kada se netko usudi pružiti ruku drugome – s razumijevanjem, poštovanjem i iskrenom željom da pomogne’.

U središtu djelovanja nalazi se Opći odjel, koji upravlja planiranjem, administracijom, financijama, evaluacijom i promidžbom svih aktivnosti. Ovaj odjel povezuje sve segmente rada i brine o kvaliteti, održivosti i transparentnosti projekata.

U njemu djeluju voditeljica Marta Berčić i asistent Ivan, uz potporu stručnog tima i volontera. DIP je jedna od rijetkih udruga koja u svom radu sustavno primjenjuje profesionalne standarde upravljanja i praćenja kvalitete, što mu je donijelo ugled ozbiljnog i odgovornog partnera javnom sektoru.

Posebno je značajan Odjel za pružanje socijalnih usluga i zagovaranje prava skupina u riziku, u sklopu kojega djeluje Dnevni centar Prijatelji. Ondje se osobama s invaliditetom pružaju licencirane socijalne usluge – poludnevni boravak, psihosocijalna podrška, savjetovanje, procjena potreba i planiranje individualne podrške. Kroz radionice samozastupanja, kreativne i radno-okupacijske aktivnosti, sport, fotografiju i glazbu, korisnici razvijaju svoje sposobnosti i stječu osjećaj samostalnosti i vrijednosti.

– U Dnevnom centru Prijatelji ne mjerimo uspjeh brojkama nego osmijesima. Kada osoba koja je dugo bila u sjeni ponovno osjeti da je vrijedna i prihvaćena, tada znamo da radimo pravu stvar – kaže Berčić.

DIP provodi i brojne programe za djecu i mlade, osobito one s teškoćama u razvoju i ponašanju. Programi poput Laboratorija životnih vještina, psihodramskih radionica, radionica plivanja i projekata stripa i fotografije pomažu mladima u razvoju samopouzdanja, emocionalne stabilnosti i kreativnog izražavanja. Organizacija redovito surađuje sa školama i vrtićima, provodi edukacije za učitelje i stručne suradnike te sudjeluje u međunarodnim Erasmus+ projektima koji promiču inkluzivno obrazovanje i razmjenu dobrih praksi.

Značajan doprinos DIP daje i na području istraživanja i strateškog razvoja. Njegov Odjel za istraživanja, evaluacije, strategije i analitike sudjeluje u izradi socijalnih planova, programa za mlade i lokalnih razvojnih strategija. DIP tako spaja znanstveni pristup s društvenim angažmanom, doprinoseći stvaranju politika temeljenih na dokazima.

Važan segment djelovanja čini i cjeloživotno učenje. Kroz različite edukativne programe DIP osnažuje osobe s invaliditetom i mlade za tržište rada, osobito u sektorima turizma i usluga. Projekti poput Good Job! i EDUKOSI.TURIZAM pokazali su koliko je važno povezati obrazovanje, praksu i osobni razvoj kako bi se svaka osoba mogla osjećati kompetentno i spremno za rad.

Kultura i tehnička kultura imaju posebno mjesto u DIP-u. Kroz Kvarnersku koloniju autorskog stripa i ilustracije, školu fotografije, radionice digitalne pismenosti i DIP-ovu manufakturu, organizacija potiče kreativnost, inkluzivnu umjetnost i tehničke vještine osoba s invaliditetom. Ove aktivnosti ne samo da osnažuju, već potiču međusobno razumijevanje i zajedništvo među sudionicima.

Inovativni iskorak DIP je napravio i u području društvenog poduzetništva. Osnivanjem tvrtke DIP lab d.o.o., koja zapošljava osobe s invaliditetom i nudi usluge čišćenja, pakiranja i administrativnih poslova, DIP je pokazao da socijalna odgovornost i poslovna učinkovitost mogu ići ruku pod ruku. Time je stvoren održiv model zapošljavanja koji pruža stvarne prilike za profesionalni i osobni razvoj.

Jedan od najuspješnijih projekata DIP-a svakako je ‘Turizam za mene’, posvećen razvoju pristupačnog turizma za osobe s invaliditetom. Projekt uključuje edukacije turističkih djelatnika, označavanje pristupačnih objekata i izradu digitalne platforme s popisom provjereno prilagođenih destinacija. U suradnji s turističkim zajednicama, hotelima i udrugama vodiča, DIP širi svijest o važnosti inkluzije u turizmu, promičući vrijednosti pristupačnosti i jednakih mogućnosti.

No, ono što DIP doista čini posebnim jest duh zajedništva koji se osjeća u svakom segmentu njihova rada. Organizacija okuplja desetke volontera, suradnika, stručnjaka i građana koji vjeruju u moć solidarnosti.

– DIP nije samo institucija, to je zajednica ljudi koji vjeruju da društvo bez prepreka nije utopija, već cilj kojem svakodnevno idemo, korak po korak, zajedno – zaključuje predsjednica Marta Berčić.

Društvo za istraživanje i potporu time potvrđuje da civilno društvo može biti stvarni pokretač promjena – da humanost, znanje i suradnja mogu zajedno graditi društvo u kojem svatko ima svoje mjesto, dostojanstvo i priliku. DIP je, kako kažu njegovi članovi, ‘više od udruge – on je dokaz da inkluzija nije riječ nego način života’.

Više o DIP-u doznajte ovdje.