Poveži se s nama

Medicina

Hugo, robotski asistent za operacije, stigao u KBC Split

Objavljeno

/

Slika prikazuje crtanog robota koji je namijenjen medicinskim svrhama. Robot ima okruglo tijelo i glavu, s velikim, izražajnim očima koje svijetle plavo. Drži ploču u jednoj ruci koja ima neki tekst i okvire za označavanje. U drugoj ruci drži alat povezan sa zelenom kutijom. Robot ima plavi križ na prsima.

Početkom tjedna u Kliniku za kirurgiju KBC-a Split stigao je robot Hugo RAS, prvi takve vrste u Hrvatskoj, koji će uskoro asistirati liječnicima pri operaciji, a vrijedan je 5,6 milijuna eura

Sustav za robotsku kirurgiju je instaliran, kalabriran i testiran, a obavljen je i simulacijski trening za dio osoblja. Trenutno traje osposobljavanje medicinskog osoblja za rad na Hugu, a prve se operacije očekuju u ožujku sljedeće godine.

Pročelnik Klinike za kirurgiju KBC-a Split Zdravko Perko rekao je Hini da se radi o uređaju koji omogućuje izvođenje minimalno invazivnih operacija. Riječ je o naprednoj tehnologiji zbog čega u bolnici očekuju bolje ishode liječenja bolesnika, osobito onih najtežih.

– Operirat ćemo u području abdominalne, torakalne, urološke i ginekološke kirurgije. Robot puno znači ne samo našoj klinici već cijeloj bolnici u kojoj će se unaprijediti operacijski zahvati. I dalje će operirati kirurg, no uz pomoć Huga, odnosno robotski asistirane kirurgije, operacije će biti preciznije i moći će se izvoditi i kompliciraniji zahvati – objasnio je Perko.

Ovisno o kompliciranosti operacije, u početku će Hugo liječnicima asistirati u dvije operacije dnevno, a s vremenom će se vidjeti kako će se u KBC-u organizirati za buduće zahvate.

To je prvi robot asistent u hrvatskim bolnicama na kojem će obuku kroz par mjeseci proći dvanaest članova medicinskog osoblja. Smješten je u operacijskoj dvorani, a konzola za vježbanje je na odjelu, gdje su liječnici u četvrtak počeli s vježbama.

Perko kaže da konzola prikazuje određene situacije na kojima oni virtualno vježbaju pokrete. Nakon toga ih očekuju operacije na modelima i s liječnicima koji će im pomagati pri operacijama dok se sami ne osposobe. Za potpunu samostalnost pri operacijama sigurno će im trebati šest mjeseci.

Izvor: Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Medicina

Život, prehrana i prilagodba nakon uklanjanja želuca

Objavljeno

/

Na fotografiji se vidi osoba koja drži ruke na trbuhu, što može sugerirati bol u trbuhu ili nelagodu. Osoba nosi sivu pletenu majicu i traperice. Na desnoj strani slike nalazi se hrpa palačinki prelivenih crvenim voćem i sirupom. Na stolu se također nalaze borovnice i zdjelica s crvenim sirupom. Fotografija može biti zanimljiva ili relevantna jer prikazuje moguću povezanost između konzumacije hrane i probavnih problema
Foto: Pixabay

Osobe kojima je potpuno odstranjen želudac (totalna gastrektomija) mogu nastaviti normalno funkcionirati. Ova operacija obično se izvodi zbog karcinoma želuca, rijetkih genetskih poremećaja ili drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja

Želudac ima ključnu ulogu u probavi hrane, ali zahvaljujući modernoj medicini i prilagođenom načinu života, osobe kojima je potpuno odstranjen želudac (totalna gastrektomija) mogu nastaviti normalno funkcionirati. Ova operacija obično se izvodi zbog karcinoma želuca, rijetkih genetskih poremećaja ili drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja.

Nakon uklanjanja želuca, jednjak se izravno spaja na tanko crijevo. To znači da hrana više ne prolazi kroz proces razgradnje u želucu, već odlazi izravno u crijeva. Budući da nema privremenog skladištenja hrane niti lučenja želučane kiseline i enzima, probava postaje brža, a tijelo mora pronaći alternativne načine apsorpcije hranjivih tvari.

Prehrana nakon totalne gastrektomije

Osobe bez želuca moraju značajno prilagoditi prehrambene navike kako bi osigurale dovoljno energije i hranjivih tvari. Evo glavnih smjernica.

Budući da nema želuca koji bi hranu skladištio, potrebno je jesti 5-8 malih obroka dnevno kako bi tijelo postupno apsorbiralo nutrijente.

Hrana mora biti što bolje sažvakana prije nego što dođe u tanko crijevo, jer nema želuca koji bi pomogao u njezinoj razgradnji.

Izbjegavanje jednostavnih šećera. Brza apsorpcija šećera može uzrokovati tzv. dumping sindrom, što dovodi do vrtoglavice, slabosti, proljeva i naglih promjena šećera u krvi.

Povećan unos proteina i zdravih masti. Proteini su ključni za obnovu tkiva i energiju, dok zdrave masti pomažu u održavanju kalorijskog unosa.

Preporučuje se piti tekućinu između obroka, a ne uz hranu, kako bi se spriječila prebrza probava i problemi s apsorpcijom hranjivih tvari.

Bez želuca, apsorpcija određenih vitamina i minerala (poput vitamina B12, željeza i kalcija) postaje otežana, pa je potrebno uzimati suplemente.

Osobe bez želuca često se suočavaju s promjenama u tjelesnoj težini, smanjenom razinom energije i potrebom za stalnim praćenjem prehrane. Međutim, uz pravilnu prilagodbu, moguće je voditi kvalitetan život. Ključno je imati dobru podršku nutricionista i liječnika koji će pratiti prehranu i zdravlje pacijenta.

Nastavi čitati

Medicina

Rana i integrativna rehabilitacija za pacijentice s rakom dojke

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje grupu ljudi, tj. tim ENEA programa.
Foto: KBC Rijeka

Program je prvi takve vrste u Hrvatskoj i temelji se na smjernicama europskih i američkih onkoloških centara. U sklopu njega, Klinika za tumore prilagođava se potrebama radno aktivnih pacijentica, omogućujući liječenje u popodnevnim i večernjim satima

Klinika za tumore KBC-a Rijeka i njezini partneri predstavili su program rane i integrativne rehabilitacije za pacijentice s rakom dojke. Program je otvoren za sve pacijentice koje započinju bilo koji oblik liječenja u okviru Klinike za tumore KBC-a Rijeka.

O programu su izvijestili ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić, predstojnica Klinike za tumore Ivana Mikolašević, voditeljica programa Iva Skočilić te dvoje članova multidisciplinarnog tima, Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić i Ivica Vrdoljak.

Nositelj programa je Klinika za tumore KBC-a Rijeka, a u njegovu provedbu uključeno je više od 30 djelatnika KBC-a Rijeka. Partner programa je Udruga ‘Srce za nju’ s predsjednicom Katarinom Kukolj te suradnici udruge Mario Mlinarić, kineziolog, i kuharica Ana Ugarković.

– Uvodimo program po uzoru na svjetske klinike, posvećen rehabilitaciji onkoloških bolesnica. Ova rehabilitacija nije samo fizički oporavak, već integrativni i individualizirani program koji pacijenticama pruža podršku u cilju kvalitetnijeg i ispunjenijeg života. U ime Uprave bolnice zahvaljujem timu Klinike na trudu i čestitam na uspješno osmišljenom program – rekao je ravnatelj Alen Ružić.

Program rane i integrativne rehabilitacije namijenjen je pacijenticama s ranim rakom dojke, uključujući ih od prvog pregleda u onkološkoj ambulanti i prateći ih kroz cijeli proces liječenja sve do ponovne integracije u svakodnevni život. Program obuhvaća fizičnu, psihološku i socijalnu podršku.

Rehabilitacija započinje što ranije u procesu liječenja i usmjerena je na poboljšanje tjelesne snage i kondicije, usvajanje zdravih prehrambenih navika, upravljanje stresom i poboljšanje psihološke ravnoteže, pravovremeno prepoznavanje i liječenje nuspojava onkološkog liječenja, savjetovanje o očuvanju plodnosti za mlađe pacijentice.

Nakon prvog pregleda onkologa, pacijentice će biti upućene u novo onkološko savjetovalište za rak dojke, gdje će dobiti sve relevantne informacije i preporuke. Na temelju preporuka onkologa i procjene putem standardiziranih upitnika, pacijentice će biti upućene na dodatne specijalističke preglede. Koordinatori programa pratit će njihov napredak svaka tri mjeseca ili češće prema potrebi. Svaka pacijentica dobit će i priručnik s praktičnim savjetima.

Edukativne radionice o prehrani vodit će klinički nutricionisti KBC-a Rijeka u suradnji s Anom Ugarković. Teme će uključivati osnovne prehrambene preporuke tijekom liječenja, mikronutrijente i dodatke prehrani.

Tjelesna aktivnost ključni je segment programa, a fizijatar će odrediti prikladnu razinu aktivnosti za svaku pacijenticu. Program vježbanja vodit će Mario Mlinarić, naglašavajući sigurnost i dobrobiti tjelesne aktivnosti tijekom i nakon liječenja.

U tijeku je izrada mobilne aplikacije koja će pacijenticama olakšati praćenje programa i pružati dodatnu podršku kroz cijeli proces rehabilitacije.

Program je prvi takve vrste u Hrvatskoj i temelji se na smjernicama europskih i američkih onkoloških centara. U sklopu njega, Klinika za tumore prilagođava se potrebama radno aktivnih pacijentica, omogućujući liječenje u popodnevnim i večernjim satima.

Kao dodatnu podršku, brojne lokalne frizerske i kozmetičke usluge omogućit će pacijenticama poboljšanje kvalitete života. Udruga ‘Srce za nju’ poziva i druge poslovne subjekte na uključivanje.

Program rane i integrativne rehabilitacije nazvan je ENEA, prema starom nazivu rijeke Rječine (OENEUS), simbolizirajući otpornost i borbu, slično kao mitološki junak Eneja koji je nakon pada Troje započeo novo poglavlje života.

Sve informacije o programu dostupne su na Klinici za tumore KBC-a Rijeka te putem Udruge ‘Srce za nju’, svakim radnim danom od 18 do 20 sati na broj 095/391-2242.

Nastavi čitati

Medicina

Rezultati prvog nacionalnog istraživanja o boli

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja sjedi na stolici ispred radnog stola s računalom. Osoba drži ruke na donjem dijelu leđa, što sugerira da osjeća bol ili nelagodu u tom području. Na stolu se nalaze naočale, tipkovnica i šalica. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje problem s kojim se mnogi ljudi suočavaju tijekom rada u sjedećem položaju, a to je bol u leđima uzrokovana dugotrajnim sjedenjem.
Foto: Pixabay

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život

Poslušaj članak

Više od polovice građana Hrvatske (51 posto) osjeća bol na tjednoj razini, dok se 18 posto suočava s njom svakodnevno. Bol ometa njihove svakodnevne aktivnosti, od brige o obitelji do profesionalnih obveza i važnih životnih događaja. Najpogođenija skupina su osobe u dobi od 51 do 60 godina.

Ovi podaci dolaze iz istraživanja Indeks boli u Hrvatskoj, koje je u listopadu 2024. provela agencija Ipsos za farmaceutsku kompaniju Krka-Farma, u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život.

Bol u leđima najćešća, a glavobolja pogađa šest od deset ispitanika.

U proteklih godinu dana bol u leđima iskusilo je 74 posto ispitanika, dok je 60 posto patilo od glavobolje, a 40 posto od mišićne boli. Bol u zglobovima i grlobolja su manje prisutne, dok više od četvrtine žena prijavljuje bol vezanu uz menstruaciju. Kao najćešće vrste boli, ispitanici ističu bol u leđima (40 posto), glavobolju (22 posto) i bol u zglobovima (8 posto).

U većini slučajeva bol traje nekoliko sati, no kod kroničnih bolova (duljih od tri mjeseca) najčėšće su pogođeni zglobovi i ekstremiteti.

Istraživanje je pokazalo da bol ima snažan utjecaj na kvalitetu života. 92 posto ispitanika tvrdi da ih bol ometa u svakodnevnim aktivnostima. 43 posto osjeća umjeren utjecaj boli, dok je za gotovo petinu on izrazito snažan. 92 posto smatra da bol negativno utječe na raspoloženje i društvene aktivnosti. 88 posto kaže da bol smanjuje sreću i uživanje u životu, a četvrtina ispitanika osjeća taj negativan utjecaj na tjednoj razini.

72 posto navodi da bol pogoršava mentalno zdravlje, povećava razdražljivost (47 posto) i uzrokuje stres (31 posto). Kod 15 posto ispitanika bol dovodi do anksioznosti, a kod 10 posto do depresije.

64 posto ispitanika propustilo je važne životne događaje zbog boli. 41posto nije moglo brinuti o obitelji. Više od petine ispitanika tjedno nije u mogućnosti raditi zbog boli. Samo 18 posto tvrdi da bol nikada ne ometa njihove profesionalne obveze.

Također, 85 posto ispitanika osjeća bol povezanu s korištenjem tehnologije, pri čemu trećina tu bol osjeća na tjednoj razini.

Istraživanje je komentirao Ivan Radoš, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli.

– Kronična bol nije samo fizički problem, već i značajan teret za mentalno zdravlje, radnu produktivnost i obiteljski život. Zabrinjavajuće je da samo mali broj pacijenata traži stručnu pomoć. Nepotrebno trpe bol, a neodgovarajuće liječenje može dovesti do neuropatske boli, koju je puno teže tretirati. Ključno je podići svijest o važnosti liječenja boli kako bi se ljudi prestali miriti s patnjom – kazao je Radoš.

Projekt Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo istraživanje, ima za cilj podizanje svijesti o boli i pružanje podrške oboljelima.

– Indeks boli u Hrvatskoj pokazuje da bol značajno narušava kvalitetu života. Kroz projekt Bez pauze želimo potaknuti ljude da ne dopuštaju boli da im diktira tempo života. Naša inicijativa na Facebooku i Instagramu pruža stručne savjete, inspirativne priče i podršku osobama koje se suočavaju s boli – rekla je Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.

Više informacija o istraživanju, analize i savjete o nošenju s boli doznajte  ovdje.

Nastavi čitati

U trendu