Poveži se s nama

In Metropola

DOKUKINO KIC Masterclass ‘najzaposlenije’ montažerke regije

Objavljeno

/

Foto: Dokukino KIC

Uz raznorodnu estetiku kao zajedničku nit koja povezuje njezin dosadašnji filmski opus i rad na filmu, Maksimović ističe slobodu ‘koja nam je svima neophodna, a imamo je sve manje’

Dokukinu KIC u utorak, 19. prosinca u 18 sati održat će se masterclass višestruko nagrađivane montažerke Jelene Maksimović pod naslovom Montaža u postjugoslavenskom kontekstu.

Maksimović je u proteklih desetak godina montirala više od 60 igranih i dokumentarnih filmova te je definitivno ‘najzaposlenija’ montažerka mlađe generacije u regiji.

Uz raznorodnu estetiku kao zajedničku nit koja povezuje njezin dosadašnji filmski opus i rad na filmu, Maksimović ističe slobodu ‘koja nam je svima neophodna, a imamo je sve manje’. Filmove na kojima je radila karakterizira iznimna tematska i žanrovska raznolikost, a u masterclassu će govoriti o izazovima koje nosi posao montažerke i opetovanim suradnjama s istaknutim regionalnim redateljima i redateljicama kao što su Ognjen Glavonić, Mladen Kovačević, Ivan Salatić, Marta Popivoda, Kumjana Novakova, Ivan Ramljak, Vladimir Perišić, Milica Tomović i drugi.

Jelena Maksimović je diplomirala FTV montažu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gdje je stekla i zvanje Master dramski i audio-vizuelni umjetnik – filmski i televizijski montažer. Od 2015. predaje kao docentica na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu. Kao montažerka radila je na brojnim nagrađivanim regionalnim ostvarenjima, između ostalog na filmovima Teret (2018.), Ti imaš noć (2018.), Kelti (2021.), Pejzaži otpora (2021.), Snajka: Dnevnik očekivanja (2023.), El Shatt – nacrt za utopiju (2023.),  Izgubljena zemlja (2023.), Tišina razuma (2023.) koji su prikazivani na internacionalnim filmskim festivalima u Cannesu, Veneciji, Berlinu, Locarnu, Torontu, Roterdamu…

Pored filma, ostvarila je brojne suradnje na polju videoradova, prostornih instalacija i kazališnih predstava. S Dušanom Grubinom korežirala je 2018. dokumentarac Taurunum Boy, a 2020. režirala je svoj dugometražni prvijenac Domovine koji je imao svjetsku premijeru na prestižnom FID Marseilleu.

Ulaz na masterclass je besplatan.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

In Metropola

ZAGREB Zamjenik Korlaet na obilježavanju Dana romskog jezika

Objavljeno

/

Muškarac i žena stoje zajedno ispred nekoliko zastava i promotivnih plakata. Muškarac nosi tamno odijelo s bijelom košuljom i tamnom kravatom, a žena je u crnom elegantnom kompletu s čipkastim rukavima. Lijevo se nalazi bijeli plakat s natpisom "Savez Roma u Republici Hrvatskoj 'Kali Sara'" i logotipom organizacije, dok je desno crveni plakat s natpisom "Svjetski dan romskog jezika" i datumom "5. 11. 2024."
Foto: Grad Zagreb

Jubilarni, 15. po redu Dan romskog jezika, obilježen je svečanošću koja se održala u zagrebačkome Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb, a čestitke je uputio i zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet

– Jezik je snažna identitetska odrednica. Pogotovo je značajan Romima koji su najveća etnička manjina bez države, a koji stoljećima obogaćuju područje Europe, Hrvatske i Zagreba – istaknuo je Korlaet te dodao kako ova gradska uprava čini sve da Rome integrira u život grada kroz konkretne aktivnosti ako što su Akcijski plan koji je pred donošenjem, zatim učeničkim i studentskim stipendijama, ali i aktivnim bavljenjem problemom stanovanja.

Svečanost je održana u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj ‘Kali Sara’. Hrvatski sabor priznao je 5. studenoga kao Svjetski dan romskog jezika 2012., a 2015. UNESCO ga je proglasio nematerijalnom svjetskom baštinom. Tako je inicijativa za obilježavanje jednog svjetskog dana, koji se danas obilježava u više od 20 zemalja, krenula upravo iz Hrvatske.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavi čitati

In Metropola

Grad Zagreb obilježio listopad kao mjesec aktivnog i zdravog starenja

Objavljeno

/

Grupa od deset osoba stoji u dvorani ispred projekcijskog platna na kojem piše "Gerontološki centri Grada Zagreba" i "Program podrške u lokalnoj zajednici." Većina osoba drži zahvalnice s natpisom "20 godina," što označava dvadesetogodišnjicu programa. Svi su nasmijani i okrenuti prema kameri. Na slici su prisutne žene u elegantnim odjevnim kombinacijama i jedan muškarac u pozadini.
Foto: Grad Zagreb

Grad Zagreb obilježio je listopad kao mjesec aktivnog i zdravog starenja nizom događanja, od Gerontološkog tuluma 1. listopada, na Međunarodni dan starijih osoba, preko Dana otvorenih vrata gerontoloških centara, do završne svečanosti povodom 20. obljetnice njihovog rada

„Današnje obilježavanje okrugle obljetnice rada naših gerontoloških centara prigoda je da se osvrnemo na sve što je bilo dobro, ali i da utvrdimo izazove za daljnji razvoj usluga koje pružaju“, rekla je izaslanica gradonačelnika, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, dr. sc. Lora Vidović. Istaknula je važnost gerontoloških centara u poboljšanju kvalitete života starijih osoba u Zagrebu. „Oni nisu samo centri za pružanje usluga, već su središte socijalne interakcije, mjesto na kojem stariji građani mogu pronaći prijatelje, sudjelovati u različitim aktivnostima i osjetiti pripadnost.“ Vidović je naglasila važnost nastavka rada na jačanju socijalnih mreža i osiguravanju pristupa potrebnim uslugama za sve starije građane. Također je najavila daljnje širenje izvaninstitucijskih usluga kroz uspostavu centra za pružanje usluga u zajednici za starije osobe, prvog takvog u Zagrebu.

U sklopu događanja promovirani su i publikacija te film o 20 godina projekta Gerontološki centri Grada Zagreba, koji su prikazali raznolikost i brojnost usluga i aktivnosti te važnost njihovog daljnjeg razvoja i unapređenja.

Rezultate istraživanja zadovoljstva korisnika predstavila je zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, dr. sc. Romana Galić. „Istraživanje je provedeno od rujna do listopada ove godine, a prikupljeno je 456 upitnika samoprocjene korisnika devet domova za starije osobe. Prosječni korisnik usluge je žena, između 71 i 75 godina, sa završenom srednjom školom, koja živi u samačkom kućanstvu“, kazala je Galić. Većina korisnika sudjeluje u sportsko-rekreativnim aktivnostima, posebice u medicinskoj gimnastici, a prosječnom ocjenom 4,8 izrazili su zadovoljstvo radom gerontoloških centara. Kao najveće motive za uključivanje u aktivnosti centara istaknuli su druženje, dok su među prijedlozima naveli veću prisutnost u medijima, povećanje broja domova za starije te angažman volontera za podršku u korištenju digitalnih uređaja.

U drugom dijelu programa održana je stručna panel diskusija na temu „Razvoj usluga u zajednici za bolji život u starosti“. Cilj je bio prikazati i definirati ključne aspekte razvoja usluga u zajednici kao osnovnog preduvjeta za kvalitetniji život starijih osoba. Diskusiju je moderirala Jelena Pajić Ćulibrk, a sudjelovali su stručnjaci poput dr. sc. Lore Vidović, ravnateljica Doma za starije osobe Sveti Josip Zagreb Ljiljana Vrbić, dr. Branko Kolarić, te predstavnici udruge Krugovi, Portala Mirovina.hr i korisnica Gerontološkog centra Doma za starije osobe Dubrava, Marija Barun.

Nastavi čitati

In Metropola

UDRUGA ZA SINDROM DOWN Zahvalnica Gradu Zagrebu na dugogodišnjoj suradnji

Objavljeno

/

Na slici su tri osobe koje stoje jedna uz drugu i smiješe se. S lijeva na desno: mladić s naočalama i u tamnoplavom odijelu, žena s plavom kosom u crvenom sakou koja drži zahvalnicu s likom suncokreta, i žena s dugom plavom kosom u crnoj majici s vidljivom žutom vrpcom oko vrata. U pozadini se vidi bijela ploča i šareni baloni.
Foto: Grad Zagreb

Stručnom konferencijom ‘Zdravlje osoba sa sindromom Down’, koja je jučer održana u Zagrebačkom inovacijskom centru – ZICER, obilježava se 25 godina Udruge za sindrom Down – Zagreb

Sudionike konferencije, ali i predstavnike brojnih sponzora, udruga koje skrbe o djeci s teškoćama u razvoju, ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom i pravobraniteljice za djecu, sportskih klubova s kojima udruga surađuje, volontera, roditelja djece s Down sindromom, pozdravila je predsjednica Udruge Natalija Belošević te uručila prigodne zahvalnice.

Među pokroviteljima, uz Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Ministarstva zdravstva, zahvalnica je dodijeljena Gradu Zagrebu za suradnju i podršku kroz rad dvaju ureda: za obrazovanje, sport i mlade te za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Zahvalnicu je, kao izaslanica gradonačelnika, preuzela pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Lora Vidović.
 
Pozdravljajući članove i suradnike udruge, kao i brojne domaće i inozemne stručnjake, pročelnica je čestitala udruzi na 25 godina aktivnog rada.

– Osim čestitke na velikih 25 godina, upućujem vam i zahvalu na sustavnom radu u senzibilizaciji zajednice prema osobama sa sindromom Down kao i na pružanju sveobuhvatne podrške njima, ali i njihovim obiteljima – kazala je  napominjući pritom kako je tema današnjeg skupa, uz stanovanje, u fokusu Grada Zagreba kada su u pitanju osobe s invaliditetom.

– Stručnom i financijskom potporom gradskim ustanovama, ali i udrugama osoba s invaliditetom, pružamo i pružat ćemo podršku onima koji zbog niza zdravstvenih i razvojnih teškoća trebaju snažniju pomoć društva i okoline u kojoj žive i djeluju – naglasila je, ističući kako Grad Zagreb ima, i kontinuirano razvija, učenički i studijski stipendijski program namijenjen osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju. Pored toga, u zagrebačkim školama, kroz podršku inkluzivnom obrazovanju, ove godine 1300 djece s teškoćama u razvoju ima svog pomoćnika u nastavi. Zaposleno je i 400, tzv. trećih odgajatelja u vrtićkim skupinama, kao i 150 njegovatelja.

– Kako bismo nastavili graditi pozitivno okruženje u kojem će se prepoznavati i prihvaćati vrijednosti i doprinosi naših sugrađana sa sindromom Down, koji nam uvijek iznova pokazuju da svojim trudom i zalaganjem mogu postići sve ono što mogu i osobe bez invaliditeta, potrebno je osvještavati naše sugrađane, poticati razumijevanje i prihvaćanje okoline, prenositi poruku o njihovim potrebama i mogućnostima, iznositi njihove priče kroz pozitivne primjere integracije – zaključila je.
 
Prigodnim riječima obratili su se i Dinka Vuković, predsjednica hrvatske i europske zajednice za Down sindrom, Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unapređenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Sanja Žderić Polutnik, voditeljica Službe za unaprjeđenje kvalitete stručnog rada u Ministarstvu  rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
 
Udruga je osnovana 1999. u cilju senzibilizacije društvene zajednice prema osobama sa sindromom Down, unapređivanja zdravstvene i psihosocijalne skrbi, obrazovanja, zapošljavanja i uključivanja osoba sa sindromom Down u društvenu zajednicu te poticanja znanstvenih i drugih istraživanja vezanih uz sindrom Down.

Grad Zagreb je udruzi dodijelio na korištenje prostor na Jarunu od 220 kvadrata, a u 2024. je sufinancirao projekt ‘Izazovi inkluzija djece sa sindromom Down 2024.’, u iznosu od 8.100,00 €. Navedeni projekt podržava aktivno uključivanje djece, mladih i odraslih sa sindromom Down u društvenu zajednicu kroz uključivanje u redovne vrtiće, osnovne i srednje škole te na otvoreno tržište rada.
 
Na konferenciji je bilo riječi o biomedicinskim saznanjima, kliničkoj osobitosti zdravstvene skrbi, suplementima i lijekovima kod Down sindroma.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavi čitati

U trendu