Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo 50 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a do 2050. broj oboljelih mogao bi biti veći od 130 milijuna. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, odnosno predstavlja od 60 do 80 posto svih slučajeva demencije
Povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti Služba za mentalno zdravlje HZJZ-a 22. rujna organizirala je stručni skup s relevantnim stručnjacima. Na skupu su predstavljeni aktualni podaci i aktivnosti u sklopu EU projekta Jade Health.
Ovogodišnjom temom Mjeseca svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti – ‘Pitajte o demenciji, pitajte o Alzheimerovoj bolesti’ – želi se naglasiti potreba za boljim razumijevanjem demencije i razbijanjem stigme.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak istaknuo je da degenerativne bolesti, pa tako i razni oblici demencija, postaju sve značajniji javnozdravstveni izazov na globalnoj razini.
– Svjetska zdravstvena organizacija je Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije istaknula kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta. Promjene se postižu djelovanjem, između ostalog, kroz akcijske planove i projekte, pa tako i kroz Akcijski plan skrbi o osobama s demencijom, čiju je izradu započela radna skupina Ministarstva zdravstva 2023. godine – pojasnio je Benjak.
U izradi Akcijskog plana sudjelovali su vodeći stručnjaci iz područja medicine, javnog zdravstva, psihijatrije i socijalne politike.
Benjak je rekao da je HZJZ dio EU projekta JADE Health koji je posvećen svim oblicima demencije i ostalim neurološkim poremećajima. Kroz implementaciju znanstveno utemeljenih najboljih praksi, projekt stavlja naglasak na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i kvalitetne skrbi za oboljele.
– Zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti podizanju svijesti o demenciji, ali i unaprijediti kvalitetu zdravstvene i socijalne skrbi te pružiti adekvatnu podršku oboljelima i njihovim obiteljima – poručio je Benjak.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac Grbić rekla je da prevalencija demencije u Hrvatskoj u ukupnoj populaciji iznosi 1,3 posto, a za osobe starije od 60 godina 4,1 posto. Prevalencija raste s dobi te nakon 70. godine prelazi 10 posto, dok kod osoba od 85 i više godina prelazi 30 posto. Gotovo 50 tisuća osoba u Hrvatskoj živi s demencijom, a obolijeva dvostruko više žena nego muškaraca.
Štimac Grbić se osvrnula i na EU projekt Jade Health u kojem sudjeluje Hrvatska.
– Projekt promiče skrb usmjerenu na osobu, integrirane i održive modele skrbi te potiče međunarodnu suradnju, promiče održive pristupe i omogućava široku primjenu naučenih lekcija kroz jasnu strategiju i angažman dionika. HZJZ vodi evaluacijski radni paket u sklopu ovog projekta. Definirali smo glavne indikatore, izradili evaluacijski plan i internu anketu – pojasnila je Štimac Grbić.
Psihijatar Natko Gereš istaknuo je da su prvi simptomi demencije često nespecifični te se smatraju normalnima u procesu starenja. Kod raznih oblika demencije javljaju se slični simptomi. Gereš je rekao da antidementivi ne liječe demenciju, ali mogu usporiti napredak bolesti te se upotrebljavaju kod raznih vrsta demencije.
– Antidementivi su na dopunskoj listi lijekova što predstavlja određeno opterećenje za osobe s demencijom i njihove obitelji, jer zahtijevaju određeni financijski izdatak. Ovi lijekovi su u razvoju i u EU je već odobren prvi lijek koji djeluje na sam uzrok demencije – pojasnio je Gereš.
Naglasio je kako je osobama s demencijom u uznapredovalim fazama bolesti važno osigurati brigu o njihovom tjelesnom i psihičkom zdravlju.
Voditeljica Savjetovališta za demenciju Doma zdravlja – Istok, Sanja Klajić-Grotić, predstavila je udrugu za Alzheimerovu bolest i druge demencije ‘Nezaboravak’ koja je registrirana 23. srpnja, a svečano otvorena 21. rujna. Cilj je senzibilizirati javnost o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama kao javnozdravstvenom prioritetu, uz promicanje preventivnih mjera, savjetodavne potpore oboljelim osobama i njihovim obiteljima te stvaranja uvjeta za što kvalitetniji život osoba s demencijom. Udruga se nalazi na adresi Heinzlova 15.
U prostorima udruge organizirat će se tribine te edukativne i kreativne radionice. Klajić-Grotić istaknula je važnost nefarmakoloških metoda liječenja demencije kao što su orijentacija stvarnosti, socijalni kontakti, fizička aktivnost, muzikoterapija i art terapija.
– Osobito postaje značajna art terapija u Europi, a mora doći na velika vrata i u Hrvatsku. Art terapija poboljšava kogniciju, usmjerena je na kognitivnu stimulaciju te poboljšava kvalitetu života oboljele osobe – pojasnila je Klajić-Grotić.
Naglasila je da je pravodobno prepoznavanje ranih simptoma najvažnije u borbi protiv demencije.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da su u Zagrebu, zbog raznih programa, pacijenti s demencijom u povoljnijem položaju nego u drugim hrvatskim gradovima. Pohvalila je donošenje Akcijskog plana za skrb osoba s demencijom koji proizlazi iz Strateškog okvira za mentalno zdravlje i međunarodnih dokumenata te će potaknuti stvaranje multidisciplinarnih timova. U tim timovima radit će liječnici obiteljske medicine, neurolozi, psihijatri, patronažne sestre te drugi djelatnici.
– Stvaranje ovih timova omogućit će ranu dijagnostiku i bolju postdijagnostičku skrb. Što se tiče smještaja oboljelih osoba, Akcijski plan predviđa stvaranje više dnevnih boravaka u bolnicama, savjetovališta, ali i plan dugotrajne skrbi, a to je Operativni plan koji se počinje primjenjivati sljedeće godine – pojasnila je Portolan Pajić.
S obzirom na to da postoje stigme prema osobama s demencijom, treba raditi na podizanju svijesti i razvoju empatije – kako prema oboljelima tako i prema članovima njihovih obitelji.
– Treba više edukacije, ne samo zdravstvenih djelatnika i neformalnih njegovatelja, nego svih onih koji mogu doći u kontakt s osobom s demencijom. Svi smo u riziku i moramo biti svjesni da se ova bolest može dogoditi svakome od nas ili nekome od naših bližnjih – poručila je Portolan Pajić.
Predsjednica Povjerenstva za izradu Akcijskog plana za skrb osoba s demencijom Marija Kušan-Jukić istaknula je da Akcijski plan objedinjuje niz inicijativa, stvara okvir i daje smjernice za daljnji rad.
– Akcijski plan će uskoro predstaviti Ministarstvo zdravstva. Ovaj Akcijski plan je rađen sa snažnim usmjerenjem na dugotrajnu postdijagnostičku skrb te potrebe osoba s demencijom i njihovih njegovatelja – objasnila je Kušan-Jukić.
Marija Penava Šimac iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike rekla je da sustav socijalne skrbi mjerama i aktivnostima želi skinuti stigmu prema osobama s demencijom te im omogućiti da što dulje samostalno funkcioniraju u svojim obiteljima. Trenutno je u sustavu socijalne skrbi kod pružatelja usluge smještaja osigurano 300 smještajnih kapaciteta za osobe oboljele od demencije.
– Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđena je mjera izgradnje i opremanja centara za starije osobe. Gradit će se 18 centara u svakoj županiji. Ovi centri će pružiti 1849 novih smještajnih kapaciteta, od toga 256 za osobe s demencijom, a u planu je osigurati izvaninstitucijske usluge za 4549 osoba s obzirom na to da nam je cilj omogućiti što dulji ostanak osoba u svom domu – pojasnila je Penava Šimac.
Sustav zdravstva i sustav socijalne skrbi izradili su također Operativni plan integrirane dugotrajne skrbi koji predviđa koordinatora za dugotrajnu skrb, programe za demenciju i zaštitu mentalnog zdravlja.