Connect with us

Vremeplov

Akcijski plan za skrb osoba s demencijom usmjeren je na potrebe oboljelih

Objavljeno

/

Na slici je stručni skup povodom Mjeseca svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti, održan 22. rujna 2025. godine. Ispred projekcijskog platna na kojem je prikazan ljubičasti logo u obliku vrpce i profila ljudske glave sjedi šestero sudionika, tri žene s lijeve strane, dvije žene i jedan muškarac s desne strane. Na stolu ispred njih nalaze se boce vode, papiri i prijenosno računalo.
Foto: Ivana Vranješ

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo 50 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a do 2050. broj oboljelih mogao bi biti veći od 130 milijuna. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, odnosno predstavlja od 60 do 80 posto svih slučajeva demencije

Povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti Služba za mentalno zdravlje HZJZ-a 22. rujna organizirala je stručni skup s relevantnim stručnjacima. Na skupu su predstavljeni aktualni podaci i aktivnosti u sklopu EU projekta Jade Health.

Ovogodišnjom temom Mjeseca svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti – ‘Pitajte o demenciji, pitajte o Alzheimerovoj bolesti’ – želi se naglasiti potreba za boljim razumijevanjem demencije i razbijanjem stigme.

Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak istaknuo je da degenerativne bolesti, pa tako i razni oblici demencija, postaju sve značajniji javnozdravstveni izazov na globalnoj razini.

– Svjetska zdravstvena organizacija je Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije istaknula kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta. Promjene se postižu djelovanjem, između ostalog, kroz akcijske planove i projekte, pa tako i kroz Akcijski plan skrbi o osobama s demencijom, čiju je izradu započela radna skupina Ministarstva zdravstva 2023. godine – pojasnio je Benjak.

U izradi Akcijskog plana sudjelovali su vodeći stručnjaci iz područja medicine, javnog zdravstva, psihijatrije i socijalne politike.

Benjak je rekao da je HZJZ dio EU projekta JADE Health koji je posvećen svim oblicima demencije i ostalim neurološkim poremećajima. Kroz implementaciju znanstveno utemeljenih najboljih praksi, projekt stavlja naglasak na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i kvalitetne skrbi za oboljele.

– Zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti podizanju svijesti o demenciji, ali i unaprijediti kvalitetu zdravstvene i socijalne skrbi te pružiti adekvatnu podršku oboljelima i njihovim obiteljima – poručio je Benjak.

Voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac Grbić rekla je da prevalencija demencije u Hrvatskoj u ukupnoj populaciji iznosi 1,3 posto, a za osobe starije od 60 godina 4,1 posto. Prevalencija raste s dobi te nakon 70. godine prelazi 10 posto, dok kod osoba od 85 i više godina prelazi 30 posto. Gotovo 50 tisuća osoba u Hrvatskoj živi s demencijom, a obolijeva dvostruko više žena nego muškaraca.

Štimac Grbić se osvrnula i na EU projekt Jade Health u kojem sudjeluje Hrvatska.

– Projekt promiče skrb usmjerenu na osobu, integrirane i održive modele skrbi te potiče međunarodnu suradnju, promiče održive pristupe i omogućava široku primjenu naučenih lekcija kroz jasnu strategiju i angažman dionika. HZJZ vodi evaluacijski radni paket u sklopu ovog projekta. Definirali smo glavne indikatore, izradili evaluacijski plan i internu anketu – pojasnila je Štimac Grbić.

Psihijatar Natko Gereš istaknuo je da su prvi simptomi demencije često nespecifični te se smatraju normalnima u procesu starenja. Kod raznih oblika demencije javljaju se slični simptomi. Gereš je rekao da antidementivi ne liječe demenciju, ali mogu usporiti napredak bolesti te se upotrebljavaju kod raznih vrsta demencije.

– Antidementivi su na dopunskoj listi lijekova što predstavlja određeno opterećenje za osobe s demencijom i njihove obitelji, jer zahtijevaju određeni financijski izdatak. Ovi lijekovi su u razvoju i u EU je već odobren prvi lijek koji djeluje na sam uzrok demencije – pojasnio je Gereš.

Naglasio je kako je osobama s demencijom u uznapredovalim fazama bolesti važno osigurati brigu o njihovom tjelesnom i psihičkom zdravlju.

Voditeljica Savjetovališta za demenciju Doma zdravlja – Istok, Sanja Klajić-Grotić, predstavila je udrugu za Alzheimerovu bolest i druge demencije ‘Nezaboravak’ koja je registrirana 23. srpnja, a svečano otvorena 21. rujna. Cilj je senzibilizirati javnost o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama kao javnozdravstvenom prioritetu, uz promicanje preventivnih mjera, savjetodavne potpore oboljelim osobama i njihovim obiteljima te stvaranja uvjeta za što kvalitetniji život osoba s demencijom. Udruga se nalazi na adresi Heinzlova 15.

U prostorima udruge organizirat će se tribine te edukativne i kreativne radionice. Klajić-Grotić istaknula je važnost nefarmakoloških metoda liječenja demencije kao što su orijentacija stvarnosti, socijalni kontakti, fizička aktivnost, muzikoterapija i art terapija.

– Osobito postaje značajna art terapija u Europi, a mora doći na velika vrata i u Hrvatsku. Art terapija poboljšava kogniciju, usmjerena je na kognitivnu stimulaciju te poboljšava kvalitetu života oboljele osobe – pojasnila je Klajić-Grotić.

Naglasila je da je pravodobno prepoznavanje ranih simptoma najvažnije u borbi protiv demencije.

Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da su u Zagrebu, zbog raznih programa, pacijenti s demencijom u povoljnijem položaju nego u drugim hrvatskim gradovima. Pohvalila je donošenje Akcijskog plana za skrb osoba s demencijom koji proizlazi iz Strateškog okvira za mentalno zdravlje i međunarodnih dokumenata te će potaknuti stvaranje multidisciplinarnih timova. U tim timovima radit će liječnici obiteljske medicine, neurolozi, psihijatri, patronažne sestre te drugi djelatnici.

– Stvaranje ovih timova omogućit će ranu dijagnostiku i bolju postdijagnostičku skrb. Što se tiče smještaja oboljelih osoba, Akcijski plan predviđa stvaranje više dnevnih boravaka u bolnicama, savjetovališta, ali i plan dugotrajne skrbi, a to je Operativni plan koji se počinje primjenjivati sljedeće godine – pojasnila je Portolan Pajić.

S obzirom na to da postoje stigme prema osobama s demencijom, treba raditi na podizanju svijesti i razvoju empatije – kako prema oboljelima tako i prema članovima njihovih obitelji.

– Treba više edukacije, ne samo zdravstvenih djelatnika i neformalnih njegovatelja, nego svih onih koji mogu doći u kontakt s osobom s demencijom. Svi smo u riziku i moramo biti svjesni da se ova bolest može dogoditi svakome od nas ili nekome od naših bližnjih – poručila je Portolan Pajić.

Predsjednica Povjerenstva za izradu Akcijskog plana za skrb osoba s demencijom Marija Kušan-Jukić istaknula je da Akcijski plan objedinjuje niz inicijativa, stvara okvir i daje smjernice za daljnji rad.

– Akcijski plan će uskoro predstaviti Ministarstvo zdravstva. Ovaj Akcijski plan je rađen sa snažnim usmjerenjem na dugotrajnu postdijagnostičku skrb te potrebe osoba s demencijom i njihovih njegovatelja – objasnila je Kušan-Jukić.

Marija Penava Šimac iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike rekla je da sustav socijalne skrbi mjerama i aktivnostima želi skinuti stigmu prema osobama s demencijom te im omogućiti da što dulje samostalno funkcioniraju u svojim obiteljima. Trenutno je u sustavu socijalne skrbi kod pružatelja usluge smještaja osigurano 300 smještajnih kapaciteta za osobe oboljele od demencije.

– Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđena je mjera izgradnje i opremanja centara za starije osobe. Gradit će se 18 centara u svakoj županiji. Ovi centri će pružiti 1849 novih smještajnih kapaciteta, od toga 256 za osobe s demencijom, a u planu je osigurati izvaninstitucijske usluge za 4549 osoba s obzirom na to da nam je cilj omogućiti što dulji ostanak osoba u svom domu – pojasnila je Penava Šimac.

Sustav zdravstva i sustav socijalne skrbi izradili su također Operativni plan integrirane dugotrajne skrbi koji predviđa koordinatora za dugotrajnu skrb, programe za demenciju i zaštitu mentalnog zdravlja.

Vremeplov

Svaka osoba ima pravo na glas koji se čuje i poštuje

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je prikazana govorna terapija između logopedice i djevojčice. Logopedica, mlada žena s dugom tamnom kosom odjevena u svijetloplavu košulju, sjedi nasuprot djevojčici koja ima smeđu kosu spletenu u pletenicu i nosi ružičastu majicu. Obje su usredotočene na izgovor — djevojčica dodiruje bradu, dok logopedica pokazuje primjer pravilnog izgovora otvorenih usta i gestikulacijom ruku potiče dijete na ponavljanje. Prostorija je svijetla, uredna i topla, s neutralnim bojama i detaljima poput biljke i plišanog medvjedića u pozadini, što stvara ugodnu i poticajnu atmosferu za rad.
Foto: ChatGPT

Procjenjuje se da u svijetu oko 70 milijuna ljudi ima neki oblik mucanja, dok se u Hrvatskoj s ovim govornim poremećajem susreće oko jedan posto odraslih i četiri posto djece

Svake se godine 22. listopada obilježava Međunarodni dan svjesnosti o mucanju, s ciljem podizanja svijesti o izazovima s kojima se osobe koje mucaju svakodnevno susreću te poticanja razumijevanja, empatije i inkluzije u društvu.

Procjenjuje se da u svijetu oko 70 milijuna ljudi ima neki oblik mucanja, dok se u Hrvatskoj s ovim govornim poremećajem susreće oko jedan posto odraslih i četiri posto djece.

Mucanje se najčešće pojavljuje u ranom djetinjstvu, između druge i pete godine života, u razdoblju kada se govor intenzivno razvija. Iako uzroci još nisu u potpunosti poznati, stručnjaci ističu da se radi o složenom poremećaju koji nastaje kombinacijom genetskih, neuroloških i okolišnih čimbenika. Važno je naglasiti da mucanje nije znak manjka inteligencije, nesigurnosti ili emocionalne nestabilnosti, već poremećaj ritma i fluentnosti govora koji zahtijeva razumijevanje, strpljenje i stručnu podršku.

Osobe koje mucaju često se suočavaju s nerazumijevanjem okoline, sramežljivošću i tjeskobom pri govoru. Strah od reakcija drugih može dovesti do povlačenja iz socijalnih situacija, izbjegavanja javnog govora ili profesionalnih ograničenja.

Mnogi navode da su im reakcije okoline – poput prekidanja, ispravljanja ili oponašanja – veći izvor nelagode od samog mucanja. Upravo zato, važno je stvarati društvo koje sluša s poštovanjem i bez predrasuda.

U terapiji mucanja ključnu ulogu imaju logopedi koji, kroz individualni pristup, pomažu osobama da razviju kontrolu nad govorom, nauče pravilno disati i usklade ritam disanja i izgovora. U mnogim slučajevima koristi se i psihološka podrška, osobito kognitivno-bihevioralna terapija koja pomaže u smanjenju straha od govora i jačanju samopouzdanja.

Sve važniju ulogu imaju i moderni digitalni alati koji olakšavaju vježbanje govora, ali i povezivanje osoba koje dijele slična iskustva. Ključ uspjeha u terapiji leži u upornosti, podršci obitelji i okoline te prihvaćanju da se napredak gradi korak po korak.

Mnogi poznati pokazali su da mucanje ne mora biti prepreka uspjehu. Među njima su Joe Biden, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, koji otvoreno govori o svom putu prevladavanja mucanja, zatim glumci Bruce Willis, Emily Blunt i Samuel L. Jackson, glazbenik Ed Sheeran, glumica Nicole Kidman, legendarni Elvis Presley i sportaš Tiger Woods. Njihove priče pokazuju da snaga glasa ne proizlazi iz savršenog izgovora, već iz hrabrosti da se progovori unatoč teškoćama.

Međunarodni dan svjesnosti o mucanju podsjeća nas da svaka osoba ima pravo na glas koji se čuje i poštuje. Umjesto da se usredotočujemo na način na koji netko govori, trebamo slušati ono što ima za reći.

Nastavite čitati

Vremeplov

Čuvajte zdravlje svojih kostiju kao ulog u budućnost

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je prikazana osoba koja sjedi na krevetu ili klupi, s obje ruke drži koljeno. Područje koljena je naglašeno crvenom bojom, što vizualno označava bol, upalu ili ozljedu. Poza tijela i izražena boja sugeriraju nelagodu, moguću medicinsku tegobu poput artritisa, uganuća ili kronične boli u zglobovima. Pozadina je neutralna, čime se pažnja usmjerava isključivo na emociju i fizičko stanje prikazane osobe. Vizualni stil je jednostavan, ali snažan – koristi se kontrast boja kako bi se istaknula bolna točka.
Foto: Pixabay

Osteoporoza, često nazvana i ‘tiha epidemija’, smanjuje gustoću i kvalitetu kostiju, čineći ih lomljivima i sklonima prijelomima čak i pri najmanjim udarcima ili padovima

Svjetski dan osteoporoze obilježava se svake godine 20. listopada s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravlja kostiju i prevencije ove tihe, ali vrlo ozbiljne bolesti.

Osteoporoza, često nazvana i ‘tiha epidemija’, smanjuje gustoću i kvalitetu kostiju, čineći ih lomljivima i sklonima prijelomima čak i pri najmanjim udarcima ili padovima.

Budući da se razvija postupno i bez vidljivih simptoma, mnogi ljudi ne znaju da je imaju sve dok ne dožive prijelom. Najčešće pogađa žene nakon menopauze, ali i muškarci te mlađe osobe mogu razviti osteoporozu ako zanemaruju zdrav način života, prehranu i kretanje.

Prevencija osteoporoze započinje već u djetinjstvu, kada se stvara najveća gustoća kostiju, i nastavlja kroz cijeli život. Ključnu ulogu ima uravnotežena prehrana bogata kalcijem, vitaminom D i proteinima. Mliječni proizvodi, riba, zeleno lisnato povrće, bademi i orašasti plodovi važni su izvori kalcija, dok sunčeva svjetlost omogućuje prirodnu sintezu vitamina D. Kratko svakodnevno izlaganje suncu, barem 15 minuta, pomaže tijelu u održavanju zdravih kostiju.

Uz prehranu, neizostavna je redovita tjelesna aktivnost – vježbe koje uključuju hodanje, lagano trčanje, ples, vježbe snage i istezanje potiču stvaranje koštane mase, jačaju mišiće i poboljšavaju ravnotežu.

Važno je izbjegavati pušenje i prekomjernu konzumaciju alkohola, jer obje navike smanjuju gustoću kostiju i ometaju apsorpciju kalcija. Također, potrebno je obratiti pažnju na dovoljan unos proteina i magnezija, koji su važni za strukturu i funkciju kostiju.

Redovite liječničke kontrole i mjerenje gustoće kostiju (denzitometrija) pomažu u ranom otkrivanju osteoporoze i pravovremenom liječenju. Osobama u riziku – ženama nakon menopauze, starijima od 65 godina i onima s obiteljskom poviješću bolesti – preporučuje se kontrola svakih godinu do dvije.

Kod osoba kojima je dijagnosticirana osteoporoza, ključno je pridržavati se propisane terapije i savjeta stručnjaka, održavati aktivnost i brinuti o sigurnosti u domu kako bi se smanjio rizik od padova. Praktične mjere poput odgovarajuće obuće, uklanjanja klizavih tepiha i dobre rasvjete mogu značajno umanjiti mogućnost ozljeda. U nekim slučajevima liječnici preporučuju dodatke prehrani s kalcijem i vitaminom D, a važnu ulogu imaju i psihološka podrška te edukacija – jer svaka informirana odluka pridonosi boljoj kontroli bolesti i kvalitetnijem životu.

Zanimljivo je da kosti nisu statične, nego su živo tkivo koje se stalno obnavlja. Svaka se kost u našem tijelu u potpunosti zamijeni novim koštanim tkivom otprilike svakih 10 godina. No, s godinama proces obnove postaje sporiji od razgradnje, što dovodi do gubitka gustoće i čvrstoće kostiju – upravo tada počinje razvoj osteoporoze.

Svjetski dan osteoporoze prilika je da se podsjetimo koliko su kosti važan temelj našeg zdravlja i pokretljivosti. Briga o njima nije jednokratan čin, nego životna navika – ulaganje u budućnost u kojoj starimo snažno, sigurno i bez straha od lomova. Zdrave kosti znače slobodu kretanja, neovisnost i kvalitetu života.

Nastavite čitati

Vremeplov

Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost

Objavljeno

/

Napisao/la:

a bijeloj podlozi prikazana je šarena i raznolika kolekcija jela iz različitih svjetskih kuhinja. U središtu se nalazi pizza s feferonima, okružena raznim slanim i slatkim delicijama. Tu su tacosi punjeni mesom i povrćem, tjestenine s umacima od rajčice i vrhnja, rolice sushija, ražnjići s roštilja, te mesni i povrtni gulaš u crnoj zdjeli. Među desertima ističu se sladoledi s raznim preljevima, čokoladne kocke, muffini i šareni kolačići. Vidljive su i zdjelice s umacima i dipovima, kao i salata u obliku stošca. Cijela kompozicija odiše bogatstvom okusa, boja i kultura, stvarajući vizualno privlačan prizor koji slavi kulinarsku raznolikost i užitak u hrani.
Foto: Pixabay

Zanimljivo je da su stručnjaci izračunali kako bi se, spašavanjem samo četvrtine hrane koja se danas baca, moglo nahraniti više od 800 milijuna gladnih ljudi diljem svijeta

Svake godine 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane, dan koji nas podsjeća koliko je hrana važna za naš život, ali i koliko često njezinu vrijednost uzimamo zdravo za gotovo. Ovaj datum nije odabran slučajno – toga je dana 1945. godine osnovana Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), s ciljem da se borbom protiv gladi i promicanjem održive poljoprivrede omogući svima pristup sigurnoj, zdravoj i kvalitetnoj hrani.

Ovogodišnji slogan Svjetskog dana hrane – ‘Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost!’ – podsjeća nas da svojim svakodnevnim postupcima izravno oblikujemo svijet u kojem živimo. Naglašava važnost zajedništva i suradnje među državama, zajednicama i pojedincima u stvaranju pravednijeg, uključivijeg i održivijeg prehrambenog sustava koji će svima osigurati dovoljnu količinu nutritivno vrijedne hrane.

U isto vrijeme, svijet se suočava s velikim proturječjem: dok se u nekim dijelovima planeta ljudi bore s glađu, drugdje se baca ogromna količina hrane. Prema podacima FAO-a, više od 673 milijuna ljudi u svijetu svakodnevno gladuje, dok se istodobno trećina sve proizvedene hrane baca. Razlozi su različiti – od neodgovarajućeg skladištenja i prekomjerne kupnje do nepažnje i neodgovornog odnosa prema hrani. Takvo rasipanje nije samo moralni, nego i ekološki problem jer bacanjem hrane trošimo dragocjene resurse poput vode, energije i zemljišta potrebnih za njezinu proizvodnju.

Racionalnije korištenje hrane počinje od nas samih i od sitnih, ali važnih koraka u svakodnevnom životu. Kada planiramo obroke, kupujemo onoliko koliko nam doista treba i pravilno čuvamo namirnice, ne samo da smanjujemo otpad nego i štedimo novac. Ostatke hrane možemo pretvoriti u nova, maštovita jela, a biranjem sezonskih i lokalnih proizvoda podržavamo domaće proizvođače i smanjujemo štetan utjecaj na okoliš. Hrana nije samo gorivo za naše tijelo – ona je veza između ljudi, kultura i prirode.

Zanimljivo je da su stručnjaci izračunali kako bi se, spašavanjem samo četvrtine hrane koja se danas baca, moglo nahraniti više od 800 milijuna gladnih ljudi diljem svijeta. Ova činjenica jasno pokazuje koliko su naši svakodnevni izbori moćni i koliko bi mala promjena u ponašanju mogla značiti veliku promjenu u globalnim razmjerima.

Svjetski dan hrane poziva nas da promislimo o vlastitim navikama i da hranu počnemo gledati s više poštovanja. Svaki zalogaj ima svoju priču – o zemlji koja je dala plod, o vodi koja ju je napojila, o ljudima koji su uložili trud da bi stigla do našeg tanjura. Kad to osvijestimo, svaki obrok postaje prilika da živimo odgovornije, zahvalnije i uistinu – ruku pod ruku – za bolju hranu i bolju budućnost.

Nastavite čitati

U trendu