Connect with us

Vremeplov

Svaka osoba ima pravo na glas koji se čuje i poštuje

Objavljeno

/

Na slici je prikazana govorna terapija između logopedice i djevojčice. Logopedica, mlada žena s dugom tamnom kosom odjevena u svijetloplavu košulju, sjedi nasuprot djevojčici koja ima smeđu kosu spletenu u pletenicu i nosi ružičastu majicu. Obje su usredotočene na izgovor — djevojčica dodiruje bradu, dok logopedica pokazuje primjer pravilnog izgovora otvorenih usta i gestikulacijom ruku potiče dijete na ponavljanje. Prostorija je svijetla, uredna i topla, s neutralnim bojama i detaljima poput biljke i plišanog medvjedića u pozadini, što stvara ugodnu i poticajnu atmosferu za rad.
Foto: ChatGPT

Procjenjuje se da u svijetu oko 70 milijuna ljudi ima neki oblik mucanja, dok se u Hrvatskoj s ovim govornim poremećajem susreće oko jedan posto odraslih i četiri posto djece

Svake se godine 22. listopada obilježava Međunarodni dan svjesnosti o mucanju, s ciljem podizanja svijesti o izazovima s kojima se osobe koje mucaju svakodnevno susreću te poticanja razumijevanja, empatije i inkluzije u društvu.

Procjenjuje se da u svijetu oko 70 milijuna ljudi ima neki oblik mucanja, dok se u Hrvatskoj s ovim govornim poremećajem susreće oko jedan posto odraslih i četiri posto djece.

Mucanje se najčešće pojavljuje u ranom djetinjstvu, između druge i pete godine života, u razdoblju kada se govor intenzivno razvija. Iako uzroci još nisu u potpunosti poznati, stručnjaci ističu da se radi o složenom poremećaju koji nastaje kombinacijom genetskih, neuroloških i okolišnih čimbenika. Važno je naglasiti da mucanje nije znak manjka inteligencije, nesigurnosti ili emocionalne nestabilnosti, već poremećaj ritma i fluentnosti govora koji zahtijeva razumijevanje, strpljenje i stručnu podršku.

Osobe koje mucaju često se suočavaju s nerazumijevanjem okoline, sramežljivošću i tjeskobom pri govoru. Strah od reakcija drugih može dovesti do povlačenja iz socijalnih situacija, izbjegavanja javnog govora ili profesionalnih ograničenja.

Mnogi navode da su im reakcije okoline – poput prekidanja, ispravljanja ili oponašanja – veći izvor nelagode od samog mucanja. Upravo zato, važno je stvarati društvo koje sluša s poštovanjem i bez predrasuda.

U terapiji mucanja ključnu ulogu imaju logopedi koji, kroz individualni pristup, pomažu osobama da razviju kontrolu nad govorom, nauče pravilno disati i usklade ritam disanja i izgovora. U mnogim slučajevima koristi se i psihološka podrška, osobito kognitivno-bihevioralna terapija koja pomaže u smanjenju straha od govora i jačanju samopouzdanja.

Sve važniju ulogu imaju i moderni digitalni alati koji olakšavaju vježbanje govora, ali i povezivanje osoba koje dijele slična iskustva. Ključ uspjeha u terapiji leži u upornosti, podršci obitelji i okoline te prihvaćanju da se napredak gradi korak po korak.

Mnogi poznati pokazali su da mucanje ne mora biti prepreka uspjehu. Među njima su Joe Biden, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, koji otvoreno govori o svom putu prevladavanja mucanja, zatim glumci Bruce Willis, Emily Blunt i Samuel L. Jackson, glazbenik Ed Sheeran, glumica Nicole Kidman, legendarni Elvis Presley i sportaš Tiger Woods. Njihove priče pokazuju da snaga glasa ne proizlazi iz savršenog izgovora, već iz hrabrosti da se progovori unatoč teškoćama.

Međunarodni dan svjesnosti o mucanju podsjeća nas da svaka osoba ima pravo na glas koji se čuje i poštuje. Umjesto da se usredotočujemo na način na koji netko govori, trebamo slušati ono što ima za reći.

Vremeplov

Danas je dan za poljubac – mali trenutak u kojem su riječi suvišne

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan mlad par koji se nježno ljubi u zelenom vrtu ili parku, okruženom bujnim raslinjem i cvijećem. Muškarac, odjeven u bijelu košulju, nježno grli djevojku oko struka, dok ona, odjevena u tamnu odjeću, rukama obuhvaća njegova ramena. Oboje imaju zatvorene oči, što naglašava osjećaj bliskosti, ljubavi i međusobne povezanosti. U pozadini se vidi uređena vrtna staza, bijela klupa te mnoštvo zelenila koje stvara mirnu i romantičnu atmosferu. S desne strane fotografije ističu se crveni cvjetovi koji unose živost i dodatno naglašavaju romantičan ugođaj. Meko, prirodno svjetlo i blagi sunčevi odsjaji daju fotografiji toplinu i osjećaj ljetnog dana. Cijela scena odiše nježnošću, intimnošću i srećom te simbolizira ljubav, privrženost i važnost malih trenutaka koje dijelimo s voljenim osobama. Fotografija se izvrsno uklapa uz teme poput Međunarodnog dana poljupca, ljubavi, partnerskih odnosa i emocionalne povezanosti.
Foto: Pixabay

Znanstvena istraživanja pokazuju da poljubac nije važan samo za naše emocije, već može imati i brojne pozitivne učinke na zdravlje

Poslušaj članak

Postoje geste koje ne trebaju prijevod, a poljubac je jedna od njih. Bez obzira dolazi li od partnera, roditelja, djeteta ili drage osobe, njime možemo izraziti ljubav, nježnost, zahvalnost, podršku i osjećaj bliskosti. Upravo zato se 6. srpnja diljem svijeta obilježava Međunarodni dan poljupca, neslužbeni međunarodni dan koji nas podsjeća koliko jedan jednostavan čin može značiti u svakodnevnom životu.

Ovaj dan nastao je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a s vremenom se proširio u brojne zemlje kao prilika da se prisjetimo kako iskazivanje osjećaja ne mora biti komplicirano. Ponekad je dovoljan samo iskren poljubac.

Iako ga najčešće povezujemo s romantikom, poljubac ima mnogo šire značenje. On može biti znak dobrodošlice, utjehe, čestitke ili oproštaja. Prvi poljubac djeteta koje roditelju poželi laku noć, poljubac bake i djeda pun topline ili prijateljski poljubac pri susretu mogu ostaviti jednako snažan dojam kao i onaj između zaljubljenih. To je jedan od najstarijih i najprirodnijih načina na koji ljudi pokazuju privrženost i stvaraju osjećaj povezanosti.

Znanstvena istraživanja pokazuju da poljubac nije važan samo za naše emocije, već može imati i brojne pozitivne učinke na zdravlje. Tijekom ljubljenja u organizmu se oslobađaju hormoni poput oksitocina, dopamina i serotonina. Oksitocin se često naziva hormonom povezanosti jer doprinosi osjećaju povjerenja i sigurnosti, dok dopamin i serotonin poboljšavaju raspoloženje i stvaraju osjećaj zadovoljstva. Istodobno se smanjuje razina kortizola, hormona stresa, zbog čega se nakon poljupca često osjećamo opuštenije i mirnije.

Redovito iskazivanje nježnosti može pozitivno utjecati i na zdravlje srca. Kada smo manje pod stresom, organizam lakše održava normalan krvni tlak, a osjećaj smirenosti povoljno djeluje na cjelokupni kardiovaskularni sustav.

Poljubac također potiče lučenje sline, koja pomaže u ispiranju usne šupljine i neutralizaciji kiselina koje mogu oštetiti zubnu caklinu. Iako ne može zamijeniti pravilnu oralnu higijenu, ovaj prirodni proces doprinosi zdravlju usne šupljine.

Tijekom poljupca aktivira se velik broj mišića lica, što ih održava aktivnima i poboljšava cirkulaciju. No možda je još važnije ono što poljubac čini našem mentalnom zdravlju. Osjećaj da smo voljeni, prihvaćeni i povezani s drugima jedan je od temelja emocionalne dobrobiti.

U užurbanom svijetu, u kojem često nemamo dovoljno vremena jedni za druge, kratki trenutak nježnosti može imati iznenađujuće velik učinak. Može popraviti raspoloženje, smanjiti napetost nakon napornog dana i podsjetiti nas koliko su bliski odnosi važni.

Naravno, svaki poljubac ima vrijednost samo kada je iskren i kada postoji uzajamno poštovanje. Upravo tada on postaje mnogo više od obične geste – postaje način na koji bez riječi poručujemo da nam je stalo.

Na Međunarodni dan poljupca prisjetimo se koliko male geste mogu imati veliko značenje. Iskren poljubac, zagrljaj ili nježan dodir često vrijede više od najljepših riječi.

U svijetu koji je ponekad previše ubrzan, upravo takvi trenuci stvaraju uspomene, jačaju odnose i podsjećaju nas da su ljubav, bliskost i pažnja ono što nas istinski povezuje.

Nastavite čitati

Vremeplov

Svjetski je dan Crvenoga križa, Zagrepčane očekuju zanimljivosti

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi skupina članova Hrvatskog Crvenog križa odjevenih u prepoznatljive crvene uniforme, okupljenih u velikom krugu na popločanoj površini snimljenoj iz ptičje perspektive. Sudionici stoje i sjede uz rub kružnog prostora, mašu prema kameri i stvaraju dojam zajedništva, solidarnosti i timskog duha. Sunčeva svjetlost dodatno naglašava njihove sjene unutar kruga, dok crvena boja odora snažno dominira fotografijom i simbolizira humanost i pomoć zajednici.
Foto: Hrvatski Crveni križ

Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb na Jarunu danas organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti

Poslušaj članak

Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca obilježava se 8. svibnja, a ujedno započinje i Tjedan Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ tim povodom diljem zemlje organizira brojne aktivnosti s ciljem približavanja građanima važnosti humanosti, solidarnosti i zajedničkog djelovanja u stvaranju sigurnijeg i humanijeg društva.

Društva Crvenoga križa kroz različite programe i događanja predstavit će svoj rad, ali i podsjetiti na važnu ulogu svakog pojedinca u pružanju pomoći i podrške zajednici.

Središnje obilježavanje je danas na zagrebačkom Jarunu gdje Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti.

Posjetitelji će imati priliku vidjeti realistične scenarije spašavanja i intervencije u kriznim situacijama, uključujući spašavanje osoba iz vode, intervencije kod nesreća na SUP daskama te akcije spašavanja nakon skoka u plitku vodu. Demonstrirat će se i koordinacija spasilačkih timova uz korištenje specijaliziranih plovila i Rescue Runnera, kao i pružanje prve pomoći u hitnim situacijama.

Uz pokaznu vježbu građani će moći upoznati i druge aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, poput rada Službe traženja, djelovanja u kriznim situacijama te pružanja psihosocijalne podrške. Organiziran će biti i prikaz pružanja prve pomoći uz realistične ozljede, dok će za najmlađe biti pripremljen kreativni kutak s crtanjem, bojankama i slikovnicama. Dio programa bit će i humanitarni malonogometni turnir koji počinje u 16 sati, a sredstva prikupljena tijekom turnira namijenjena su korisnicima Prihvatilišta za beskućnike u Zagrebu.

U sklopu Tjedna Crvenoga križa, 12. svibnja održat će se i nacionalna preventivna akcija ‘5 do 12’, koju Hrvatski Crveni križ provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i prometnom policijom. Akcija će se istodobno provoditi u 21 gradu diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti vozača o važnosti posjedovanja ispravnog kompleta prve pomoći u vozilima. Policijski službenici zaustavljat će vozila, dok će predstavnici Hrvatskog Crvenog križa provjeravati ispravnost kompleta prve pomoći te vozačima dijeliti edukativne materijale o pružanju prve pomoći u prometu. Vozačima koji nemaju važeći komplet bit će uručen novi.

Tjedan Crvenoga križa zaključit će se 15. svibnja u Labinu održavanjem 27. Natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Na državnoj završnici okupit će se 120 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, raspoređenih u ekipe osnovnih i srednjih škola. Natjecatelji će kroz simulacije stvarnih situacija pokazati znanja i vještine iz pružanja prve pomoći, poznavanja međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava te djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i Međunarodnog pokreta Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca. Osim znanja, ocjenjivat će se i timski rad, snalažljivost te human pristup u situacijama koje zahtijevaju brzu reakciju i odgovornost.

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca još jednom podsjeća koliko su solidarnost, humanost i spremnost na pomoć važni za svaku zajednicu te poziva građane da se aktivno uključe i podrže rad Hrvatskog Crvenog križa.

Nastavite čitati

Vremeplov

Traje Europski tjedan mentalnog zdravlja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je promotivni vizual za Europski tjedan mentalnog zdravlja. S lijeve strane nalazi se logo i naziv manifestacije „European Mental Health Week“, uz jasno istaknute datume održavanja od 4. do 8. svibnja 2026. Ispod toga velikim zelenim slovima piše „Stronger Together“, a dodatni slogan glasi „Prioritise mental health in a changing Europe“. Desna strana slike ispunjena je apstraktnim crtežom sastavljenim od kontinuiranih linija koje oblikuju ljudske profile, ruke, simbole komunikacije, srce i druge elemente povezane s međusobnom podrškom i mentalnim zdravljem. U crtežu su naglašeni detalji u živim bojama poput zelene, žute, plave i crvene, što dodatno simbolizira raznolikost, povezanost i zajedništvo. Na dnu slike nalazi se hashtag #EuropeanMentalHealthWeek, koji upućuje na širenje svijesti i uključivanje javnosti putem društvenih mreža.
Foto: Mental Health Europe

Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena

Poslušaj članak

Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a 2026. godine održava se od 4. do 8. svibnja.

Riječ je o paneuropskoj inicijativi koju koordinira organizacija Mental Health Europe, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu te poticanja otvorenog razgovora o ovoj često zanemarenoj temi.

Ovaj tjedan okuplja organizacije, stručnjake, donositelje odluka i građane diljem Europe kako bi zajedno radili na smanjenju stigme povezane s mentalnim poteškoćama, razmjeni znanja i pronalaženju rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života ljudi. Tijekom tog razdoblja organiziraju se brojni događaji – od radionica i predavanja do kampanja i javnih rasprava – koji naglašavaju koliko su mentalno zdravlje, društveni uvjeti i kvaliteta života međusobno povezani.

Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena.

Zanimljivo je da se ovaj europski tjedan nadovezuje na dugu tradiciju obilježavanja mentalnog zdravlja u svijetu – primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama mjesec mentalnog zdravlja obilježava se još od 1949. godine, što pokazuje koliko je ova tema globalno važna i dugoročno prepoznata.

Ovaj dan, odnosno tjedan, važan je jer podsjeća da mentalno zdravlje nije samo osobna stvar pojedinca, već i društvena odgovornost. Procjenjuje se da se svaka druga osoba tijekom života susretne s nekim oblikom mentalnih poteškoća, što znači da ova tema dotiče gotovo svakoga od nas.  Upravo zato ovakve inicijative potiču razumijevanje, solidarnost i stvaranje okruženja u kojem je traženje pomoći prihvaćeno i podržano.

Europski tjedan mentalnog zdravlja tako nije samo simbolično obilježavanje, već poziv na konkretno djelovanje – prema društvu u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, a podrška dostupna svima.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu