Pilot projekt uključivosti donosi videoinformacije na znakovnom jeziku i edukaciju osoblja – Rijeka, Osijek, Pula i Split već su napravili veliki korak
Poslušaj članak
Zamislite da putujete u nepoznati grad, avion kasni, a razglas najavljuje važne informacije – koje ne možete čuti. Za gluhe i nagluhe osobe, takve situacije nisu iznimka, već svakodnevica. No, zahvaljujući novom inkluzivnom projektu, to se počinje mijenjati – i to upravo u hrvatskim zračnim lukama.
Projekt ‘Pristupačnost putničkih informacija za osobe oštećena sluha’, koji je trajao od listopada 2024. do lipnja 2025., uveo je videoinformacije na hrvatskom znakovnom jeziku (HZJ) i međunarodnoj znakovnoj komunikaciji (MZK) u četiri hrvatske zračne luke: Rijeka, Osijek, Pula i Split.
Riječ je o pilot-programu koji je financiralo Ministarstvo turizma i sporta, a vodilo Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika za gluhe – udruga poznata po dugogodišnjem radu na promociji znakovnog jezika, osobito orijentirana na kreiranje sadržaja na hrvatskom znakovnom jeziku.
Poseban naglasak projekta stavljen je i na zapošljavanje gluhih osoba: tako je tijekom provedbe projekta zaposlena jedna gluha osoba, a u izradi video sadržaja sudjelovale su isključivo gluhe osobe – izvorni korisnici znakovnog jezika, što je osiguralo visoku kvalitetu, autentičnost i prirodnost komunikacije.
Vizualna pristupačnost više nije luksuz – nego standard
U Zračnoj luci Rijeka, koja se nalazi u središtu kvarnerske regije, putnici s oštećenjem sluha sada mogu ravnopravno pratiti sve važne informacije – od prijave na let do sigurnosnih pravila – putem jasno izrađenih i profesionalno snimljenih video materijala. U riječkoj zračnoj luci posebno naglašavaju: ‘Vizualna i jezična pristupačnost ne bi smjela biti opcija – to mora biti standard.’
Osim tehnologije, ulagali su i u ljude. Zaposlenici riječke zračne luke prošli su edukacije koje uključuju komunikacijske vježbe i ponašanje u hitnim situacijama, a sve kako bi mogli pružiti podršku gluhim putnicima i na osobnoj razini.
Slavonija u ritmu inkluzije
U Zračnoj luci Osijek, koja već godinama povezuje istok Hrvatske s Europom, projekt je otvorio novu dimenziju povezanosti – onu koja ne poznaje zvuk, ali poznaje razumijevanje.
Informacije o dolasku na terminal, sigurnosnim kontrolama i orijentaciji u prostoru sada su dostupne i na znakovnom jeziku, bez potrebe da se gluhe osobe dodatno snalaze ili traže pomoć.
Osoblje je, naravno, prošlo posebne radionice koje su uključivale i osnove znakovnog jezika te kulturološku senzibilizaciju, kako bi se stvorilo istinski uključivo okruženje.
Pula – luka vrijednosti
Poznata po svojoj povijesnoj baštini i turizmu, Zračna luka Pula sada je i primjer dobre prakse u pristupačnosti. U suradnji s partnerima, implementirani su videomaterijali na HZJ i MZK, a zaposlenici su kroz edukaciju prošli simulacije i vježbe koje olakšavaju svakodnevnu komunikaciju s gluhim putnicima.
Split – velika brojka, osoban pristup
Kao druga najprometnija zračna luka u Hrvatskoj, Zračna luka Split godišnje primi više od tri milijuna putnika. No projekt je pokazao da brojke nisu prepreka za ljudski pristup.
Videoinformacije za gluhe uvedene su i ovdje, a zaposlenici su prošli praktične radionice i treninge neverbalne komunikacije.
U sklopu projekta, ukupno 23 zaposlenika iz sve četiri zračne luke prošlo je strukturiranu edukaciju. To uključuje osnove znakovnog jezika, praktične vježbe, kulturološku osjetljivost i ponašanje u kriznim situacijama.
Brošure koje ostaju – i prenose znanje dalje
U sve četiri zračne luke podijeljene su i posebne edukativne brošure s praktičnim savjetima za komunikaciju s gluhim osobama – kako gestom, pisanjem ili kontaktom očima.
Ove brošure nisu samo koristan podsjetnik za sadašnje zaposlenike, već i alat za prijenos znanja na nove članove tima, čime se osigurava kontinuitet i održivost cijelog procesa.
Hrvatska kao destinacija razumijevanja
Projekt je nedavno predstavljen i na međunarodnom natjecanju ekipnog šaha za gluhe, gdje je gostima iz 11 zemalja Europe Hrvatska promovirana kao zemlja koja ulaže u ravnopravnost i pristupačnost.
Hrvatsko društvo prevoditelja, koje je već prevelo 17 brošura Ravnateljstva civilne zaštite na HZJ, razvija i digitalni rječnik za učenje hrvatskog znakovnog jezika, te izdaje udžbenike HZJ-a. U planu im je širenje projekta i na željezničke kolodvore, autobusne postaje i trajektne luke.
Jer prava na informaciju i dostojanstveno putovanje ne bi smjela imati zvučni uvjet.
Izvor: Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika za gluhe (sponzorirani članak)
Imate li prijedlog teme o kojoj biste voljeli čitati? Nešto vas muči ili zanima, a nigdje ne nalazite odgovore? Imate osobno iskustvo koje bi moglo pomoći drugima? Pišite nam na info@in-portal.hr – bez formalnosti, bez barijera
Poslušaj članak
Dragi čitatelji, pratitelji, prijatelji In Portala, od samih početaka našeg portala trudimo se donositi vijesti, teme i priče koje se drugdje rijetko ili nikako ne čuju. Pružiti prostor onima koji su često na društvenim marginama – to je naša misija.
Ali svjesni smo da najbolji sadržaj često dolazi upravo iz svakodnevnog života – iz vaših iskustava, pitanja i prijedloga.
Zato vam sada otvaramo još jedan kanal suradnje: odsad nas možete slobodno kontaktirati na info@in-portal.hr i podijeliti s nama što vam je na umu.
Imate li prijedlog teme o kojoj biste voljeli čitati? Nešto vas muči ili zanima, a nigdje ne nalazite odgovore? Imate osobno iskustvo koje bi moglo pomoći drugima?
Pišite nam – bez formalnosti, bez barijera.
Naš je cilj stvoriti otvoreni prostor u kojem se svatko može prepoznati. Ne morate biti novinari, aktivisti ili stručnjaci da biste bili važan glas u zajednici – dovoljno je da imate nešto za reći. Bilo da se radi o kritici, ideji, pohvali ili nekoj situaciji iz vaše svakodnevice, sve su to teme koje vrijedi čuti i zabilježiti.
Vaša poruka ne mora biti duga – može biti pitanje, komentar, kratki osvrt. Bitno je da dolazi iz stvarnog života. Mi ćemo je pročitati, razmotriti i, kad god je to moguće, pretvoriti u sadržaj koji će potaknuti raspravu, podići svijest ili barem nekoga ohrabriti.
Zajedno možemo napraviti puno više – zato, uključite se. Jer ovaj portal pripada vama.
Bilo je poprilično izazovno na kazališne daske postaviti tekst koji glumci izvode na znakovnom jeziku
Poslušaj članak
Jučer je u zagrebačkoj Maloj sceni bila pomalo naelektrizirana atmosfera pred izvođenje kazališne predstave na znakovnom jeziku ‘I anđeli imaju etički kodeks’.
Ništa neobično, budući da cijeli glumački ansambl čine isključivo naturščici – gluhoslijepe osobe i njihovi komunikacijski posrednici. Uglavnom je riječ o članovima i suradnicima Saveza gluhoslijepih osoba Dodir. Pozitivna trema i uzbuđenje pred samu premijeru glumcima je očito pomogla, budući da je njihovu izvedbu publika honorirala glasnim pljeskom.
Scenarij potpisuje Elizabeta Tarczay, koja se u predstavi ponajprije bavi etičkim kodeksom koji vrijedi za komunikacijske posrednike, a uz ostalo tumači i zašto gluhoslijepe osobe te prevoditelje zovu ‘anđeli u crnom’.
Bilo je poprilično izazovno na kazališne daske postaviti tekst koji glumci izvode na znakovnom jeziku. No ne i za mladu kazališnu redateljicu Niku Bokić, koja je predstavu podijelila u nekoliko vinjeta iz života komunikacijskog posrednika za gluhoslijepe osobe. Predstava na šaljiv način ukazuje na greške koje ponekad čine komunikacijski posrednici, a u ponovljenin scenama pokazuje način na koji se pravilno komunicira s korisnikom.
Redateljicu Bokić pitamo gdje je našla inspiraciju za predstavu i na koji je način komunicirala s glumcima, budući da sama nije posve usvojila znakovni jezik.
– Znakovni jezik samo natucam. No iz čisto lingvističke perspektive bili su mi fascinantni znakovni jezici općenito, pa sam u Savezu Dodir upisala tečaj znakovnog jezika, koji sam ljetos i završila. Glumce u ovoj predstavi, dakle komunikacijske posrednike i korisnike njihovih usluga, upoznala sam ranije volontirajući u Dodiru. U ovoj predstavi glume tri čujuće i tri gluhe i nagluhe osobe, tako da teret rada s glumcima nije bio samo na meni, što je jako dobro funkcioniralo – kaže redateljica Bokić.
Na kazališnim se daskama po prvi puta okušala i Mateja Tutiš, koja je u stvarnom životu stručni komunikacijski posrednik jednoj gluhoj učenici.
– Naš cilj je kroz ovu predstavu pokazati koliko je posao komunikacijskog posrednika važan. Jer bez nas gluhoslijepe osobe teško bi se snalazile u svakodnevnom životu, u društvu općenito. No naš se posao nerijetko podcjenjuje i prolazi ispod radara javnosti. Osjećam veliku odgovornost dok radim u školi, jer trudim se da moja korisnica dobije isto znanje i informacije kao i njezini čujući razredni kolege, a to nije uvijek jednostavan zadatak – veli nam Mateja.
Kroz ovaj program Hrvatski savez za rijetke bolesti educirat će 24 stručna djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova kako bi njihove ustanove stekle kapacitete za prilagodbu odgojno-obrazovnog okruženja potrebama djece s rijetkim bolestima
Poslušaj članak
Hrvatski savez za rijetke bolesti poziva roditelje da se uključe u edukativni program koji se provodi u sklopu projekta ‘Resursni centar – unapređenje kvalitete života djece s rijetkim bolestima’.
Cilj projekta je educirati stručni tim vrtića i škola s područja grada Zagreba – učitelje, stručne suradnike i drugo osoblje – te ih upoznati s potrebama djece koja žive s rijetkim bolestima i njihovih obitelji.
Edukacija obuhvaća medicinski, sociološki i psihološki aspekt života s rijetkim bolestima, s naglaskom na razumijevanje, podršku i inkluziju djece u vrtićkom i školskom okruženju.
Roditelji su pozvani da prijave vrtić ili školu koju njihovo dijete pohađa kako bi se organizirala edukacija i pomoglo stručnom timu da bolje razumije i podrži njihovo dijete.
Istodobno, vrtići i škole mogu se prijaviti kako bi stekli znanja i alate koji će im pomoći u stvaranju sigurnog, podržavajućeg i inkluzivnog okruženja za svako dijete.
Djeca s rijetkim bolestima u obrazovnom sustavu često se suočavaju s preprekama koje se mogu izbjeći pravovremenim informiranjem i edukacijom. Cilj Saveza je osigurati da odgojno-obrazovni djelatnici imaju konkretna znanja i alate kako bi prepoznali specifične potrebe djece s rijetkim bolestima, učinkovito komunicirali s roditeljima te uspješno prilagodili pristup i okruženje. Na taj se način stvaraju uvjeti da svako dijete ima jednaku priliku za uključivanje, učenje i razvoj u vrtiću ili školi.
Predsjednica Saveza, Sara Bajlo, istaknula je kako ih veseli što interes za edukaciju postoji i izvan Zagreba, što pokazuje da je tema važna i na nacionalnoj razini te da će Savez nastaviti razvijati slične projekte i u budućnosti.
– Za ovaj projekt smo dobili skromna sredstva, no iskoristili smo ih tako da ostvarimo maksimalan učinak. Nadamo se da će u budućnosti biti osigurana i snažnija podrška kako bismo program mogli proširiti i uključiti još više ustanova, stručnjaka i djece – poručila je Bajlo.
Kroz ovaj program Hrvatski savez za rijetke bolesti educirat će 24 stručna djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova – članove stručnih timova, nastavnike i odgojitelje – kako bi njihove ustanove stekle kapacitete za prilagodbu odgojno-obrazovnog okruženja potrebama djece s rijetkim bolestima.
Svi zainteresirani mogu dobiti dodatne informacije i prijaviti se putem email adrese rijetke.bolesti@gmail.com, a rok za prijave je prosinac 2025. godine.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.