Connect with us

in MREŽA

Kako hrvatske zračne luke postaju dostupne i gluhim putnicima

Objavljeno

/

Šestero ljudi stoji ispred promotivnog roll-upa s logotipom "Osječki sportski savez gluhih". Pet osoba drži potvrde o sudjelovanju, a svi su odjeveni u poslovnu odjeću. U pozadini se nalazi projekcija s motivom zračne luke.
Foto: Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika za gluhe

Pilot projekt uključivosti donosi videoinformacije na znakovnom jeziku i edukaciju osoblja – Rijeka, Osijek, Pula i Split već su napravili veliki korak

Poslušaj članak

Zamislite da putujete u nepoznati grad, avion kasni, a razglas najavljuje važne informacije – koje ne možete čuti. Za gluhe i nagluhe osobe, takve situacije nisu iznimka, već svakodnevica. No, zahvaljujući novom inkluzivnom projektu, to se počinje mijenjati – i to upravo u hrvatskim zračnim lukama.

Projekt ‘Pristupačnost putničkih informacija za osobe oštećena sluha’, koji je trajao od listopada 2024. do lipnja 2025., uveo je videoinformacije na hrvatskom znakovnom jeziku (HZJ) i međunarodnoj znakovnoj komunikaciji (MZK) u četiri hrvatske zračne luke: Rijeka, Osijek, Pula i Split.

Riječ je o pilot-programu koji je financiralo Ministarstvo turizma i sporta, a vodilo Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika za gluhe – udruga poznata po dugogodišnjem radu na promociji znakovnog jezika, osobito orijentirana na kreiranje sadržaja na hrvatskom znakovnom jeziku.

Poseban naglasak projekta stavljen je i na zapošljavanje gluhih osoba: tako je tijekom provedbe projekta zaposlena jedna gluha osoba, a u izradi video sadržaja sudjelovale su isključivo gluhe osobe – izvorni korisnici znakovnog jezika, što je osiguralo visoku kvalitetu, autentičnost i prirodnost komunikacije.

Vizualna pristupačnost više nije luksuz – nego standard

U Zračnoj luci Rijeka, koja se nalazi u središtu kvarnerske regije, putnici s oštećenjem sluha sada mogu ravnopravno pratiti sve važne informacije – od prijave na let do sigurnosnih pravila – putem jasno izrađenih i profesionalno snimljenih video materijala. U riječkoj zračnoj luci posebno naglašavaju: ‘Vizualna i jezična pristupačnost ne bi smjela biti opcija – to mora biti standard.’

Osim tehnologije, ulagali su i u ljude. Zaposlenici riječke zračne luke prošli su edukacije koje uključuju komunikacijske vježbe i ponašanje u hitnim situacijama, a sve kako bi mogli pružiti podršku gluhim putnicima i na osobnoj razini.

Slavonija u ritmu inkluzije

U Zračnoj luci Osijek, koja već godinama povezuje istok Hrvatske s Europom, projekt je otvorio novu dimenziju povezanosti – onu koja ne poznaje zvuk, ali poznaje razumijevanje.

Informacije o dolasku na terminal, sigurnosnim kontrolama i orijentaciji u prostoru sada su dostupne i na znakovnom jeziku, bez potrebe da se gluhe osobe dodatno snalaze ili traže pomoć.

Osoblje je, naravno, prošlo posebne radionice koje su uključivale i osnove znakovnog jezika te kulturološku senzibilizaciju, kako bi se stvorilo istinski uključivo okruženje.

Pula – luka vrijednosti

Poznata po svojoj povijesnoj baštini i turizmu, Zračna luka Pula sada je i primjer dobre prakse u pristupačnosti. U suradnji s partnerima, implementirani su videomaterijali na HZJ i MZK, a zaposlenici su kroz edukaciju prošli simulacije i vježbe koje olakšavaju svakodnevnu komunikaciju s gluhim putnicima.

Split – velika brojka, osoban pristup

Kao druga najprometnija zračna luka u Hrvatskoj, Zračna luka Split godišnje primi više od tri milijuna putnika. No projekt je pokazao da brojke nisu prepreka za ljudski pristup.

Videoinformacije za gluhe uvedene su i ovdje, a zaposlenici su prošli praktične radionice i treninge neverbalne komunikacije.

U sklopu projekta, ukupno 23 zaposlenika iz sve četiri zračne luke prošlo je strukturiranu edukaciju. To uključuje osnove znakovnog jezika, praktične vježbe, kulturološku osjetljivost i ponašanje u kriznim situacijama.

Brošure koje ostaju – i prenose znanje dalje

U sve četiri zračne luke podijeljene su i posebne edukativne brošure s praktičnim savjetima za komunikaciju s gluhim osobama – kako gestom, pisanjem ili kontaktom očima.

Ove brošure nisu samo koristan podsjetnik za sadašnje zaposlenike, već i alat za prijenos znanja na nove članove tima, čime se osigurava kontinuitet i održivost cijelog procesa.

Hrvatska kao destinacija razumijevanja

Projekt je nedavno predstavljen i na međunarodnom natjecanju ekipnog šaha za gluhe, gdje je gostima iz 11 zemalja Europe Hrvatska promovirana kao zemlja koja ulaže u ravnopravnost i pristupačnost.

Hrvatsko društvo prevoditelja, koje je već prevelo 17 brošura Ravnateljstva civilne zaštite na HZJ, razvija i digitalni rječnik za učenje hrvatskog znakovnog jezika, te izdaje udžbenike HZJ-a. U planu im je širenje projekta i na željezničke kolodvore, autobusne postaje i trajektne luke.

Jer prava na informaciju i dostojanstveno putovanje ne bi smjela imati zvučni uvjet.

Izvor: Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika za gluhe (sponzorirani članak)

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vaše priče

Zašto baš vi ne biste bili autor sljedeće teme?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Sora

Imate li prijedlog teme o kojoj biste voljeli čitati? Nešto vas muči ili zanima, a nigdje ne nalazite odgovore? Imate osobno iskustvo koje bi moglo pomoći drugima? Pišite nam na info@in-portal.hr – bez formalnosti, bez barijera

Poslušaj članak

Dragi čitatelji, pratitelji, prijatelji In Portala, od samih početaka našeg portala trudimo se donositi vijesti, teme i priče koje se drugdje rijetko ili nikako ne čuju. Pružiti prostor onima koji su često na društvenim marginama – to je naša misija.

Ali svjesni smo da najbolji sadržaj često dolazi upravo iz svakodnevnog života – iz vaših iskustava, pitanja i prijedloga.

Zato vam sada otvaramo još jedan kanal suradnje: odsad nas možete slobodno kontaktirati na info@in-portal.hr i podijeliti s nama što vam je na umu.

Imate li prijedlog teme o kojoj biste voljeli čitati? Nešto vas muči ili zanima, a nigdje ne nalazite odgovore? Imate osobno iskustvo koje bi moglo pomoći drugima?

Pišite nam – bez formalnosti, bez barijera.

Naš je cilj stvoriti otvoreni prostor u kojem se svatko može prepoznati. Ne morate biti novinari, aktivisti ili stručnjaci da biste bili važan glas u zajednici – dovoljno je da imate nešto za reći. Bilo da se radi o kritici, ideji, pohvali ili nekoj situaciji iz vaše svakodnevice, sve su to teme koje vrijedi čuti i zabilježiti.

Vaša poruka ne mora biti duga – može biti pitanje, komentar, kratki osvrt. Bitno je da dolazi iz stvarnog života. Mi ćemo je pročitati, razmotriti i, kad god je to moguće, pretvoriti u sadržaj koji će potaknuti raspravu, podići svijest ili barem nekoga ohrabriti.

Zajedno možemo napraviti puno više – zato, uključite se. Jer ovaj portal pripada vama.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

SAVEZ DODIR I anđeli imaju etički kodeks

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Bilo je poprilično izazovno na kazališne daske postaviti tekst koji glumci izvode na znakovnom jeziku

Poslušaj članak

Jučer je u zagrebačkoj Maloj sceni bila pomalo naelektrizirana atmosfera pred izvođenje kazališne predstave na znakovnom jeziku ‘I anđeli imaju etički kodeks’.

Ništa neobično, budući da cijeli glumački ansambl čine isključivo naturščici – gluhoslijepe osobe i njihovi komunikacijski posrednici. Uglavnom je riječ o članovima i suradnicima Saveza gluhoslijepih osoba Dodir. Pozitivna trema i uzbuđenje pred samu premijeru glumcima je očito pomogla, budući da je njihovu izvedbu publika honorirala glasnim pljeskom.

Scenarij potpisuje Elizabeta Tarczay, koja se u predstavi ponajprije bavi etičkim kodeksom koji vrijedi za komunikacijske posrednike, a uz ostalo tumači i zašto gluhoslijepe osobe te prevoditelje zovu ‘anđeli u crnom’.

Bilo je poprilično izazovno na kazališne daske postaviti tekst koji glumci izvode na znakovnom jeziku. No ne i za mladu kazališnu redateljicu Niku Bokić, koja je predstavu podijelila u nekoliko vinjeta iz života komunikacijskog posrednika za gluhoslijepe osobe. Predstava na šaljiv način ukazuje na greške koje ponekad čine komunikacijski posrednici, a u ponovljenin scenama pokazuje način na koji se pravilno komunicira s korisnikom.

Redateljicu Bokić pitamo gdje je našla inspiraciju za predstavu i na koji je način komunicirala s glumcima, budući da sama nije posve usvojila znakovni jezik.

– Znakovni jezik samo natucam. No iz čisto lingvističke perspektive bili su mi fascinantni znakovni jezici općenito, pa sam u Savezu Dodir upisala tečaj znakovnog jezika, koji sam ljetos i završila. Glumce u ovoj predstavi, dakle komunikacijske posrednike i korisnike njihovih usluga, upoznala sam ranije volontirajući u Dodiru. U ovoj predstavi glume tri čujuće i tri gluhe i nagluhe osobe, tako da teret rada s glumcima nije bio samo na meni, što je jako dobro funkcioniralo – kaže redateljica Bokić.

Na kazališnim se daskama po prvi puta okušala i Mateja Tutiš, koja je u stvarnom životu stručni komunikacijski posrednik jednoj gluhoj učenici.

– Naš cilj je kroz ovu predstavu pokazati koliko je posao komunikacijskog posrednika važan. Jer bez nas gluhoslijepe osobe teško bi se snalazile u svakodnevnom životu, u društvu općenito. No naš se posao nerijetko podcjenjuje i prolazi ispod radara javnosti. Osjećam veliku odgovornost dok radim u školi, jer trudim se da moja korisnica dobije isto znanje i informacije kao i njezini čujući razredni kolege, a to nije uvijek jednostavan zadatak – veli nam Mateja.

Nastavite čitati

in MREŽA

Edukacijom do bolje podrške djeci s rijetkim bolestima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici se nalazi promotivna grafika projekta usmjerenog na poboljšanje kvalitete života djece s rijetkim bolestima u Hrvatskoj. Dominantni elementi uključuju logotipe, tekstualne informacije i simboliku koja prenosi poruku podrške i zajedništva.
Foto: Hrvatski savez za rijetke bolesti

Kroz ovaj program Hrvatski savez za rijetke bolesti educirat će 24 stručna djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova kako bi njihove ustanove stekle kapacitete za prilagodbu odgojno-obrazovnog okruženja potrebama djece s rijetkim bolestima

Poslušaj članak

Hrvatski savez za rijetke bolesti poziva roditelje da se uključe u edukativni program koji se provodi u sklopu projekta ‘Resursni centar – unapređenje kvalitete života djece s rijetkim bolestima’.

Cilj projekta je educirati stručni tim vrtića i škola s područja grada Zagreba – učitelje, stručne suradnike i drugo osoblje – te ih upoznati s potrebama djece koja žive s rijetkim bolestima i njihovih obitelji.

Edukacija obuhvaća medicinski, sociološki i psihološki aspekt života s rijetkim bolestima, s naglaskom na razumijevanje, podršku i inkluziju djece u vrtićkom i školskom okruženju.

Roditelji su pozvani da prijave vrtić ili školu koju njihovo dijete pohađa kako bi se organizirala edukacija i pomoglo stručnom timu da bolje razumije i podrži njihovo dijete.

Istodobno, vrtići i škole mogu se prijaviti kako bi stekli znanja i alate koji će im pomoći u stvaranju sigurnog, podržavajućeg i inkluzivnog okruženja za svako dijete.

Djeca s rijetkim bolestima u obrazovnom sustavu često se suočavaju s preprekama koje se mogu izbjeći pravovremenim informiranjem i edukacijom. Cilj Saveza je osigurati da odgojno-obrazovni djelatnici imaju konkretna znanja i alate kako bi prepoznali specifične potrebe djece s rijetkim bolestima, učinkovito komunicirali s roditeljima te uspješno prilagodili pristup i okruženje. Na taj se način stvaraju uvjeti da svako dijete ima jednaku priliku za uključivanje, učenje i razvoj u vrtiću ili školi.

Predsjednica Saveza, Sara Bajlo, istaknula je kako ih veseli što interes za edukaciju postoji i izvan Zagreba, što pokazuje da je tema važna i na nacionalnoj razini te da će Savez nastaviti razvijati slične projekte i u budućnosti.

– Za ovaj projekt smo dobili skromna sredstva, no iskoristili smo ih tako da ostvarimo maksimalan učinak. Nadamo se da će u budućnosti biti osigurana i snažnija podrška kako bismo program mogli proširiti i uključiti još više ustanova, stručnjaka i djece – poručila je Bajlo.

Kroz ovaj program Hrvatski savez za rijetke bolesti educirat će 24 stručna djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova – članove stručnih timova, nastavnike i odgojitelje – kako bi njihove ustanove stekle kapacitete za prilagodbu odgojno-obrazovnog okruženja potrebama djece s rijetkim bolestima.

Svi zainteresirani mogu dobiti dodatne informacije i prijaviti se putem email adrese rijetke.bolesti@gmail.com, a rok za prijave je prosinac 2025. godine.

Nastavite čitati

U trendu